|
Joichi Ito, poznat blogger, pokretač i član vodstava pionirskih projekata i institucija kao što su Technorati, Creative Commons, Mozilla Foundation, Open Source Initiative i ICANN, te prema Svjetskom ekonomskom forumu jedan od 100 globalnih lidera sutrašnjice održao je u srijedu, 22. studenog 2005. godine, prema očekivanju, vrlo uspješno predavanje u prostorijama Novinarskog doma u Zagrebu. Joichi Ito je gostovao u okviru suradnje Multimedijalnog instituta i CARNeta, odnosno serije predavanja na temu Društvo znanja i slobodna razmjena informacija koja tematizira alternativu pravnim regulacijama koje otežavaju razvoj socijalnih potencijala novih tehnologija. Cilj je ovog projekta, pokrenutog početkom 2004. godine, predstavljanje najistaknutijih svjetskih stručnjaka za pitanja slobodne razmjene informacija, intelektualnog vlasništva, slobodnog softvera, otvorenih tehnoloških standarda, otvorenog pristupa znanju i znanstvenim sadržajima te ujednačenog društvenog razvoja. Predavanje je započelo predstavljanjem koncepta ekonomije dijeljenja, odnosno The Sharing Economy. U ovom kontekstu gospodin Ito se osvrnuo na nekoliko ključnih tehnologija i koncepata koji su prema njegovom mišljenju u nekoliko stupnjeva obilježili svjetsku mrežu do današnjeg dana. U prvom redu, smatra japanski gost, Ethernet i TCP/IP, nasuprot X.25 i ostalim zatvorenim standardima postavili su tehnološke temelje informacijske revolucije. Standardizacija HTML-a po Itou je daljnji korak koji je unaprijedio razmjenu informacija. Naročito mjesto na kraju Ito ostavlja Open Source inicijativi, Creative Commons licencama i drugim oblicima licenciranja autorskih i srodnih djela. 
Ito je zatim izložio prednosti koje Creative Commons sustav nudi autorima, ukratko opisujući standardizirane mogućnosti koje se nude pri izabiranju konkretne vrste Creative Commons licence. Ovisno o želji autora – stvaratelja djela, mogu se štititi njegova nematerijalna prava (odnosno, pravo da ga se kod budućeg korištenja ili daljeg razvoja djela spomene kao autora), autor može zabraniti komercijalnu eksploataciju djela ili njegovu daljnju obradu, a može se i u potpunosti odreći svih prava. Prolazeći kroz brojne primjere iz prakse, Ito je ukazao na brojne pozitivne učinke koje moderni peer2peer i drugi sustavi razmjene podataka imaju na širenje informacija, ali i na sasvim konkretne gospodarske rezultate. Kroz primjer popularnih japanskih video i strip sadržaja koji zbog jezične barijere nisu sustavno dostupni zapadnom tržištu, a koje njihovi fanovi o vlastitom aranžmanu prevode (titlovima) na druge jezike i šire putem peer2peer alata, Ito je demonstrirao kako ti sustavi mogu pomoći i izdavačima koji tako stječu pristup i korisničku bazu i na najudaljenijim tržištima. U nastavku predavanja g. Ito je okupljenima govorio o svom radu u okviru ICANN-a, krovnog regulacijskog tijela Interneta. Osvrćući se na proteklih dvadesetak godina i strelovit razvoj Interneta, naglasio je kako moderni Internet ne bi bio moguć bez slobode razvoja i primjene modernih tehnologija. Iako mnogi na sam fenomen Interneta gledaju kao na nešto vrlo decentralizirano i stoga teško upravljivo, sama infrastruktura zahtijeva određenu količinu dogovaranja i koordinacije postupanja, tako da je određena vrsta suradnje nužna. Time se trenutno prvenstveno bavi ICANN – Internet Corporation for Assigned Names and Numbers, organizacija koja radi kroz ugovor sklopljen s američkom Vladom. Među njene dužnosti ubraja se koordiniranje dodjeljivanja domenskih imena (.com, .net itd.) Naoko mali tehnički detalji mogu imati ozbiljne političke posljedice, što je ICANN osjetio i na vlastitoj koži kada je razmatrao dodjeljivanje .xxx domene pornografskim sadržajima (ova je ideja trenutno na ledu). Ocjenjujući dosadašnji rad ICANN-a, Ito je rekao da sasvim sigurno postoji dovoljno prostora za daljnji napredak, naglašavajući kako bi predavanje ICANN-a u ruke UN-u bila greška kako s tehnološkog, tako i s političko-socijalnog gledišta. 
U dijelu predavanja posvećenom fenomenu Wikipedije, Ito je adresirao nekoliko najvažnijih zamjerki koje se često upućuju najvećoj svjetskoj enciklopediji. Wikipedia trenutno sadrži više od tri milijuna članaka na preko dvije stotine jezika. Iako mnogi znanstveni krugovi smatraju Wikipediju nepouzdanom, štoviše opasnom zbog članaka koji često sadrže djelomične ili pogrešne podatke, Ito i mnogi drugi autori koji pridonose njenom sadržaju smatraju kako je njena tehnološka struktura koja omogućava često mijenjanje i uređivanje sadržaja njena najjača strana, čak i ako sadržaj nije trenutno na najvišoj razini. Ito ovaj učinak naziva pirana učinkom, opisujući lančanu reakciju koju izaziva promjena nekog Wikipedijinog članka na kojem je surađivalo više autora. Na primjeru članka o odnosima Kine i Japana, ilustriran je doprinos jedne i druge strane politički prilično osjetljivoj temi koja je kroz brojne revizije, čak i pokušaje uništenja sadržaja (što je šteta koju je putem ovog medija lakše otkloniti nego počiniti) prikazana iznenađujuće objektivno. Prošlotjedno predavanje Joichija Ita obilježilo je i početak primjene Creative Commons licenci i na hrvatsko bloggersko okupljalište blog.hr. Prikazujući svoja iskustva s ovom tehnologijom, g. Ito je ukazao na nekoliko zanimljivih pojava koje se u ovom trenutku može zapaziti na području medija. Opisujući svoju suradnju s Businessweekom (koji prenosi izvatke iz njegovog bloga), jednim od najutjecajnijih svjetskih gospodarskih časopisa iznimnog utjecaja, Ito je prisutnima pokazao primjere kada su i najvažniji svjetski mediji kao izvore informacija navodili blogove pojedinaca koji su na ovaj ili onaj način relevantni za pojedinu temu.
|
