|
1. Završetkom jednogodišnjeg programa E-learning Management, 1. srpnja 2005. godine, Hrvatska je dobila prve školovane e-learning menadžere. Imate li saznanja kakvi su njihovi dojmovi, što im je pohađanje ELA-e donijelo te imaju li konkretnih rezultata u implementiranju e-learninga na svojim ustanovama?
Prva grupa od 20 polaznika završila je program E-learning Management ovog ljeta. Uglavnom su to profesori i asistenti s naših fakulteta, sa Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta, no nekoliko najistaknutijih polaznika članovi su nevladinih udruga koji se aktivno bave obrazovanjem i namjera im je pokrenuti neke obrazovne aktivnosti i putem Interneta. Ponosni smo i na nekoliko polaznika koji dolaze iz komercijalnog sektora jer smatramo da su znanja generirana u ELA-i svakako od velike važnosti i za razvoj e-learning poslovanja u Hrvatskoj. Nadamo se da ćemo u budućnosti i u Hrvatskoj vidjeti više privatno-javnih inicijativa koje bi osigurale ravnopravan razvoj e-learning tržišta, koje u SAD-u bilježi veliki rast (o najnovijoj suradnji Macromedije i vlade SAD-a možete pročitati na adresi http://crm.ittoolbox.com/news/dispnews.asp?i=134248&t=99). Obrazovani stručnjaci na području e-learninga, zajedno s akademskim i poslovnim subjektima koji su skupili iskustvo u nekoliko posljednjih godina otvaranja hrvatskog tržišta, najbolji su poticaj za toliko potrebne nove inicijative na ovom zasigurno nedovoljno razvijenom području u Hrvatskoj, čiji razvoj očekujemo sukladno sličnim događanjima u Europi i ostalim zapadnim zemljama.
2. U tijeku je nastava za programe E-learning Tutoring i E-learning Course Design. Dokad traje nastava, kakva znanja stječu polaznici tih programa te gdje će ih moći primjenjivati?
Nastava ovih programa traje do ožujka 2006. godine, a veselimo se razvoju stručnjaka koji će izrađivati obrazovne materijale po najrazvijenijim tehnologijskim standardima, uz primjenu najrecentnijih pedagoških dostignuća. Jednostavno objavljivanje materijala na webu ne podrazumijeva osiguranje odgovarajućeg načina učenja učeniku i studentu. Online studente je potrebno motivirati za njihov samostalan rad, poticati da svoja znanja i svoje dvojbe dijele s drugim studentima te navikavati ih da koriste brojne različite resurse - na Internetu, u njihovoj knjižnici, u njihovoj bliskoj okolini, u razgovoru s kolegama. Stoga naši polaznici razvijaju znanja i vještine kojim će izraditi prikladne online materijale i aktivnosti koji će inicirati brojne različite načine na koji će njihovi studenti kasnije učiti, te posebnosti poučavanja putem Interneta koje se nadograđuje na tradicionalan način poučavanja u učionici uz korištenje prednosti komunikacijske tehnologije za postizanje razvijenih pedagoških ciljeva i boljih rezultata kod naših studenata.
3. Nastava započinje 17. listopada 2005. godine. Prijave za upis su u tijeku. Trebaju li kandidati imati predznanje o e-learningu?
Budući da prvi semestar pod nazivom Osnove e-learninga, pokriva široke teme od definicije i povijesti e-learninga, primjene u svijetu te najboljih primjera u hrvatskom akademskom, nevladinom i komercijalnom sektoru, od polaznika očekujemo otvorenost prema novim spoznajama i drugačijem načinu učenja, prije svega u suradnji s drugim kolegama te uz specifičnosti koje donosi nastava putem Interneta. Od polaznika ne očekujemo predznanje ili iskustvo na području e-learninga, jer će najvažnije iskustvo (iskustvo učenja putem Interneta, dakle iz perspektive studenta), steći upravo u sklopu pohađanja jednog od programa. Iako su mnogi naši polaznici bili istaknuti stručnjaci sa širokim iskustvom u online nastavi i prije pohađanja ELA-e, oni sami ističu da su kroz ove programe mijenjali mnoge svoje stavove o tehnologiji u nastavi i zapravo proširili svoje poglede na mogućnosti, ali i zamke koje vrebaju ukoliko se tehnologija uvede u nastavu na nestručan način.
4. Dosad se nastava odvijala na engleskom jeziku. Najveća novost je da se za akademsku godinu 2005./`06. nastava počinje izvoditi na hrvatskom jeziku. Koje su prednosti takvog rada i na koji se način nastava uopće izvodi?
Krećemo s nastavom na hrvatskom jeziku, s hrvatskim tutorima, što vjerujem da će biti velika prednost za naše polaznike. Od njih će se i dalje tražiti aktivno znanje engleskog jezika zbog proučavanja mnogih resursa na Internetu, no prednost će biti u tome što će se diskusije putem online foruma odvijati na hrvatskom jeziku, a one čine velik dio nastavnog procesa. Kroz dijalog s drugim polaznicima, razmjenu mišljenja, preispitivanje stavova, dijeljenje pozitivnih i negativnih iskustava, znanje koje se na ovaj način stvara u grupi omogućuje kritičku raspravu i primjenu na višoj razini, ali i u lokalnom, individualnom kontekstu.
5. Koliki vremenski angažman zahtijeva pohađanje ELA-e?
Od polaznika se očekuje da na različitim aktivnostima provede u prosjeku od osam do deset sati tjedno. Polaznici se ne moraju nalaziti za svojim računalima u točno određeno vrijeme, već se mogu priključiti diskusiji, čitanju materijala i pisanju zadataka u bilo koje vrijeme tijekom tjedna i s bilo kojeg mjesta koje omogućuje spajanje na Internet. Nastava se odvija kroz tzv. asinkrone diskusije putem online foruma, na određene unaprijed zadane teme. Prije toga polaznici trebaju pročitati zadane materijale te u nekoliko navrata tijekom godine napisati pisani rad u kojem se znanje stečeno u proučavanju materijala i razgovoru s drugim polaznicima i tutorom primjenjuje u lokalnom kontekstu. U zadacima polaznici pišu prijedlog razvoja e-learninga na ustanovi na kojoj su zaposleni, što uključuje razmatranje prednosti, ali i prepreka koje ovakav način nastave može imati, zatim konkretnu izradu pojedine lekcije uz uporabu multimedije ili razvoj specifičnih nastavnih aktivnosti koje će se izvoditi putem Interneta.
6. Koje su cijene programa i mogući načini plaćanja?
Školarina iznosi 15.000 kuna za godinu dana nastave. Ukoliko se ustanova odluči poslati više polaznika u jednoj generaciji, u tom slučaju ostvaruje popust od 10% za svakog dodatnog polaznika.
7. Koliko je u Hrvatskoj zastupljena upotreba tehnologije u nastavi? Postoje li, osim ELA-e, slični programi koji obrazuju buduće e-learning stručnjake?
Za sada je ELA jedino mjesto gdje se u Hrvatskoj mogu dobiti stručna znanja s područja e-learninga, a njezina je prednost i mogućnost školovanja za različite uloge: od voditeljske do nastavničke i uloge dizajnera online materijala. Iako u ovom trenutku te uloge još uvijek nisu jasno definirane u akademskoj zajednici, očekujemo da će potreba za navedenim profilima sve više rasti. Iako su se tek ove godine prvi puta pojavili oglasi za posao u području e-learninga, ipak je to znak da se ova struka, iako sporo - razvija. Drugi zanimljiv pokazatelj su iskustva u razvoju CARNetovih online tečajeva. U razmaku od samo godine dana potencijalnih autora za izradu CARNetovih online tečajeva bilo je tri puta više. Od toga su polovina autora koji su se javili na natječaj za razvoj online sadržaja bili završeni polaznici ELA-e, što pokazuje da je i ponuda e-learning stručnjaka u znatnom porastu, i to u vrlo kratkom vremenskom periodu. Svjetska su iskustva pokazala da je ulaganje u ljudske resurse i njihovu naobrazbu od izuzetne važnosti za razvoj ustanove, područja, struke, stoga E-learning akademija stoji kao jedan od razvojnih prioriteta za cijelu hrvatsku akademsku zajednicu, ali i same struke e-learninga.
|
