|
Multimedija na Internetu
Multimedija uključuje tekst, grafiku i audiomedije (često i video ili animacije), te ih kombinira korištenjem računala. Gotovo svako osobno računalo danas može isporučivati multimedijalne prezentacije za zabavu, oglašavanje ili obrazovanje. Edutainment („obrazozabava“) je riječ kojom se označavaju aplikacije koje objedinjavaju multimedijsku zabavu i obrazovne ciljeve. Multimedija na Internetu još uvijek nije svakodnevna pojava kao što je to, primjerice, multimedija na CD-ROM-u ili DVD mediju, koji je uobičajen i u kućanstvima i u učionicama. Brzine internetskih veza ograničavaju kakvoću i kvantitetu sadržaja koji se može prenositi. Čak i uz razvoj žičanog/bežičnog povezivanja te internetskih veza visoke brzine, prijenos velikih zvučnih i videodatoteka te animacija može biti frustrirajući proces koji dugo traje. No uvođenje uživo emitirane multimedije (streaming) u proteklih 5 ili 6 godina omogućilo je prijenos velikih multimedijskih datoteka čak i putem modemskih veza. Uživo emitirana multimedija je metoda prijenosa podataka preko Interneta kojom se omogućava prijenos audio i video- datoteka s računala na računalo u neprekidnom toku. Paketi medija koji se prenose na takav način mogu se npr. svirati čim podaci počnu pristizati na računalo koje prima podatke – nije potrebno čekati preuzimanje čitave datoteke. Prijenos audiomedija na ovaj način dosad je bio uspješniji od prijenosa videodatoteka, koji je uglavnom ograničen na male dimenzije slika ili videoprojekcije niske rezolucije (zrnata slika), no povećanjem propusnosti Mreže omogućen je i kvalitetniji prijenos videodatoteka. Ključ ovog razvoja je u formatu u kojem se datoteke distribuiraju Internetom. Velike audio i videodatoteke konvertiraju se u format kojim se podaci mogu neprekidno slati na računalo korisnika. Korisnik mora posjedovati posebni softver koji tada tumači neprestani tok podataka te počinje prikazivati uzorak materijala. Dok se prvi dio uzorka svira, ili prikazuje, ostatak se preuzima. Prijelaz na drugi dio materijala se ne primjećuje, prvi dio se briše, a treći se preuzima. Ovaj format omogućuje primanje velikih količina audio i videomaterijala čak i preko spore modemske veze. Preporučene poveznice Sljedeće poveznice pružaju dobre primjere obrazovne multimedije na webu: • Arnett, B., Nine Planets: A multimedia tour of the solar system: http://seds.lpl.arizona.edu/nineplanets/nineplanets/nineplanets.html • East-West Project, Digital Numbering (flash): http://teleeducation.nb.ca/it/module3/section2/ASCII/ASCII.html • Malloy, T., Understanding ANOVA Visually: http://www.psych.utah.edu/stat/introstats/anovaflash.html
Uživo emitiranje audiomaterijala
Audiomultimedija je bila prva vrsta multimedije koju se prenosilo Internetom u ovom formatu; koncerti i radio javljanja uživo prvi su primjeri ovakvog prijenosa audio- materijala. Danas se na webu koristi širok raspon audioformata za emitiranje uživo (streaming). Iako se razlikuju po imenu, dijele u osnovi istu tehnologiju. Kada se zvučna datoteka priprema za emitiranje uživo, ona se najprije komprimira kako bi se smanjila ukupna veličina datoteke. Primjerice, emitiranje vijesti, koje se sastoji od jednog snimljenog glasa, obično tvori datoteku manje veličine od orkestralnog glazbenog broja. Ponekad se komprimiranjem smanjuje i kakvoća datoteke. Za primanje uživo emitiranih audiomaterijala dostupni su različiti programi, a svaki od njih koristi zaštićeni zvučni ili medijski format. Različiti se formati razlikuju po kakvoći, no svi su kompatibilni s modemskim vezama. Ovi su programi odnedavno više generički, što je dobra vijest za krajnjeg korisnika, koji se više ne mora mučiti s instaliranjem tri različita programa da bi slušao zvučne zapise u tri različita formata. Noviji i moćniji svirači mogu dekodirati, dekomprimirati i svirati različite zaštićene zvučne primjere. Mnogi najpoznatiji napreci i događaji na Internetu rezultat su emitiranja uživo medijskih događaja. Najdulje neprestano internetsko emitiranje u povijesti bio je Jam session tijekom dodjele nagrada The East Coast Music Awards u Monctonu, Kanada, 1997. godine; rekord je nadmašen tijekom ceremonije sljedeće godine. Neprekidno emitiranje glazbe, (a kasnije i videa) uživo više od 80 sati uistinu je bilo impresivno. Još poznatiji „prvi put“ na Internetu dogodio se 1999. kada je Paul McCartney ponovno svirao u baru The Cavern, u Liverpoolu u kojem su Beatlesi prvi put svirali. Prijenos McCartneyeva koncerta uživo preko Interneta bilo je najslušanije zvučno emitiranje u povijesti Interneta.
Upotreba u obrazovanju
Emitiranje uživo audiomaterijala trenutno se koristi kao nadopuna klasičnim i online tečajevima, obično u obliku unaprijed snimljenih predavanja, intervjua s gostima, studentskih projekata, uzoraka interakcije među studentima u učionici, ili zvučnih primjera sadržaja vezanih za temu tečaja. Emitiranje uživo audiomaterijala mogao bi se koristiti i na tečajevima glazbe ili skladanja, tako da učitelji ili studenti snimaju primjere svog rada te ih ovim putem učine dostupnim učitelju ili drugim studentima. Emitiranje uživo na zahtjev postaje ključna značajka obrazovanja putem Interneta. Primjerice, poslušajte glazbenu interpretaciju Planeta Gustava Holsta, uključenu u navedeni popis preporučenih poveznica. Preporučene poveznice • Trussler, B., Gustav Holst: The Planets Suite: http://www.aquarianage.org/lore/holst.html • Jupitermedia Corp., What's New: Internet News Channel: http://www.internet.com/sections/news.html • East Coast Music Association, Your Music: http://www.ecma.ca • Jupitermedia Corp., Streaming Media World: http://www.streamingmediaworld.com
Emitiranje uživo videomaterijala
Najprije se pojavio radio, a zatim televizija. Na webu se najprije razvilo emitiranje uživo audiomaterijala, a tek onda videomaterijala. Kada se uzorak videomaterijala prezentira u elektronskom formatu, on sadrži mnogo više „slojeva“ podataka koje je potrebno komprimirati i pretvoriti u drugi format, no što je to slučaj s audiomaterijalom. Zbog toga je pri prijenosu ovog formata multimedije preko Interneta, putem sustava streaming prijenosa podataka, potrebno uzeti u obzir više tehničkih i obrazovnih pitanja. Prvi problem je veličina. Videodatoteke su mnogo veće od audiodatoteka, a datoteke koje kombiniraju sliku i zvuk još su veće. Relativno je jednostavno snimiti zvuk-glazbu, glas ili oboje, pa čak i na kućnom računalu. No snimanje videa i njegovo spremanje u elektroničkom formatu mnogo je zahtjevnije te zahtijeva dodatni softver. Zbog ovog, ali i drugih pitanja, proteklo je nešto više vremena dok video nije postao industrijski standard. Teže je i naći obrazovne aplikacije za emitiranje uživo videomaterijala na webu. Emitiranje uživo videomaterijala na kućno računalo nije složen proces. Novije inačice operativnih sustava Windows, Apple OS i Linux isporučuju se s unaprijed instaliranim programima za emitiranje audio i video materijala, a oni su u načelu dovoljni za rad s većinom obrazovnih aplikacija. Kao i kod emitiranja uživo audiomaterijala, različiti formati zahtijevaju različite aplikacije; međutim, većina multimedijskih aplikacija koje su danas dostupne za kućnu upotrebu dizajnirane su i za audio i za video emitiranje uživo. Superbowl XXXV, koji se održao u siječnju 2001., poslužio je kao primjer novog razvoja rekreativne i komercijalne upotrebe emitiranja multimedije. Superbowl je dugo bio poznat po glamuroznim show programima u poluvremenu te izrazito skupim reklamama. Godine 2001. taj se događaj razlikovao od prijašnjih zbog načina na koji su se reklame emitirale. Za one koji nisu mogli ili nisu željeli gledati sate i sate američkog nogometa kako bi vidjeli nekoliko reklama, na nekoliko web stranica za videostreaming reklame su se kodirale i emitirale nekoliko minuta nakon njihovog emitiranja u klasičnom obliku. Do podneva sljedećeg dana, stotine tisuća ljudi mogle su pogledati ono što su propustile prethodnog dana. Ova primjena emitiranja uživo pokazuje kako se iz događaja mogu izdvojiti samo njegovi bitni sastavni dijelovi. Ta je tehnika danas temelj stvaranja modularnih sadržajnih objekata, koje se često naziva i digitalnim obrazovnim jedinicama, ili preciznije, digitalnim jedinicama znanja.
Upotreba u obrazovanju
Ako zamislimo korištenje videoisječka u online obrazovnoj situaciji, najčešće nam pada na pamet ukočena, bezosjećajna „glava koja govori“ – nekog profesora ili voditelja u kutu e-learning web stranice. Tijekom takve prezentacije, profesor ili voditelj izlaže pripremljeno predavanje ili pokazuje primjer neke praktične aktivnosti; međutim, gotovo svaki videouzorak koji ima obrazovnu vrijednost može se pretvoriti u streaming format. Mnogi od njih će poslužiti i kao izvrsni dodatni resursi na nekoj obrazovnoj web stranici, ili u klasičnim ili online tečajevima koji se odvijaju sinkronizirano. Ako se pametno koristi, videom se može umanjiti dosada „okretanja stranica“ koja se pojavljuje na mnogim online tečajevima. Projekt LearnAlberta.ca, koji se nalazi na popisu preporučenih poveznica navedenom u nastavku, primjer je obrazovnog videostreaming projekta s velikim brojem kurikuluma temeljenih na upotrebi videa za učitelje i studente u Alberti. Ovaj Projekt utemeljen je da bi redefinirao primjenu prototipa K12. Preporučene poveznice • Alberta Learning, LearnAlberta.ca: http://www.learnalberta.ca • University of Washington , EDGE, Streaming Video Site: http://www.engr.washington.edu/edge/streaming.html • CyberTech Media Group, Streaming Video over an Intranet: http://www.cybertechmedia.com/intranet.html • MP3, Top 40 Charts: http://www.mp3charts.com
Push tehnologije i kanali podataka
Bilo je nemoguće izbjeći da zagovaratelji, stručnjaci koji razvijaju program i konzumenti postojećih oblika medija (radio, televizija, tisak) pokušaju iskoristiti kapacitet weba da svira „na zahtjev“, njegov eksponencijalni rast i široku globalnu publiku. Bezbrojnim se novim tehnologijama pokušava odgovoriti na združivanje postojećih medija, sa sinkroniziranim emitiranjem vijesti, vremenske prognoze i sporta, te asinkroniziranom prirodom objavljivanja na webu. Pointcast (danas Infocast) bio je prva takva usluga, kojom su se nudile najaktualnije informacije prilagođene radnoj površini svakog korisnika. Kanali „pushed content“ još su jedan izvor dinamičkog i često medijski bogatog online sadržaja. Kanali su naročito prilagođeni komunikacijski putovi između dva računala, te se mogu usporediti s Bookmarks ili Favoritima unutar web preglednika, no interaktivni su i imaju neke dodatne osobine. Standardna web sjedišta korisnik mora pretraživati da bi otkrio ima li promjena; s druge strane, web sadržaj koji se formatira i isporučuje putem kanala dolazi izravno na radnu površinu krajnjeg korisnika. Moguće je izabrati kanale, mijenjati ih, ili ih pak stvoriti od samog početka. Kanali se koriste za pregled novog sadržaja s relevantnih web sjedišta, kao i za navigaciju po stranicama koje su korisniku zanimljive. Pojedini korisnik može kreirati svoj kanal koji će ga povezivati s više web sjedišta na kojima se nalazi sadržaj koji mu je zanimljiv, primjerice, kanali se mogu zvati Arheologija ili Arahnidi. Svaki kanal se može podijeliti u mape s daljnjim poveznicama, primjerice, kanal Arheologija može se podijeliti u sljedeće podkanale: rimska, grčka, indijska, srednje-američka.
Upotreba u obrazovanju
Push tehnologija može se koristiti za dobivanje jeftinih i pravovremenih vijesti, vremenske prognoze, sporta, ili drugih informacija s relevantnih web sjedišta izravno u učionicu, što se zatim dalje može koristiti u izvještajima, esejima ili obradama aktualnih tema. Zbog rastućeg broja kanala na koje se korisnik može pretplatiti moguće je dodatnim informacijama pristupiti iz velikog broja izvora, uključujući web sjedišta kao što su NASA, Znanstveni kanal ili Računalni kanal. Paralelno s razvojem ovih tehnologija, pojedini će razredi i škole stvarati svoje vlastite dinamičke kanale te slati školske novosti roditeljima i drugim zainteresiranim stranama. Učitelji i roditelji trebali bi pripaziti da se ovi kanali zaista koriste u obrazovne, a ne u komercijalne i druge svrhe. Preporučene poveznice • Discovery Communications, The Science Channel: http://science.discovery.com • ZDNet, The Computing Channel: http://www1.zdnet.com/datafeed/ie4/channels/zdnet/cached/index.htm • NeoPlanet, Neoplanet Browser: http://www.neoplanet.com/site/products/browser.html • TEAM Software, Channels.com (the largest collection of channel links on the Internet): http://www.channels.com
Audiochat i Voice over Internet Protocol
Tekst chat dugo je bio popularna značajka Interneta. Nedavno je i audiochat postao popularan. Gotovo bilo koja dva računala na Internetu mogu se spojiti audiovezom iz točke u točku, a neki pružatelji Internet i online usluga sada nude besplatno međugradsko telefoniranje putem Interneta – pojedinci se putem osobnog računala spajaju na javni telefonski sustav. Iako je kakvoća ovakvih razgovora, odnosno Voice over Internet Protocola (VoIP), nešto manja od onih u klasičnoj telefonskoj mreži, telefoniranje preko Interneta sve više privlači potrošače zbog besplatnih ili vrlo jeftinih poziva. Oko 25 milijuna Amerikanaca danas se služi ovakvim načinom komunikacije, u usporedbi s 5 milijuna 1999. godine (Romero, 2000.). Dvadesetak kompanija počelo je nuditi uslugu online glasovne komunikacije. Internetsko telefoniranje relativno je jednostavno – potrebni su Vam internetska veza, slušalice ili zvučnici, te mikrofon. Nakon što izaberete pružatelja usluga internetske telefonije, možete obavljati lokalne ili međugradske pozive, bez obzira na to kakav telefon imaju oni koje zovete. No budući da se glas preko Interneta prenosi u malim paketima, kao i podaci, u razgovorima se može primijetiti kašnjenje. Ako nemate internetsku vezu visoke brzine, kakvoća ovakvih poziva može biti niska, no kompanije rade na tome da ju poboljšaju. International Data Corporation (IDC) procjenjuje da će se do 2006. 50 % minuta prometa prenositi preko VoIP-a (Glascock, 2002.).
Upotreba u obrazovanju
E-mail programi za dopisivanje dugo su se koristili u učionicama kako bi se između škola uspostavile interkulturalne veze. Internetska telefonija omogućit će studentima da razgovaraju s drugim studentima slične dobi, gotovo svagdje u svijetu, te će stoga omogućiti tečniju i prirodniju komunikaciju među različitim kulturnim grupama. To će biti osobito korisno za vježbanje stranih jezika, kojima će studenti biti izravno izloženi. Komunikacija između učitelja ili voditelja i studenta bit će znatno lakša, budući da će oni moći međusobno razgovarati, raspravljati o zadatku ili nekom teškom konceptu uz znatno manji trošak. Za sinkronizirano poučavanje može se koristiti i elektronska ploča, zajedno s VoIP-om, što se onda naziva audiografičkom telekonferencijom. Microsoft NetMeeting često se koristi na ovaj način. Preporučene poveznice • FunPhone.com (Internet telephone and communicator): http://www.funphone.com • Cybration Inc./ICUII.com. ICUII Video Chat (I See You Too, audio and video phone): http://www.icuii.com • Selectra OOD, PC-Telephone.com: http://www.pc-telephone.com • Microsoft Corp., NetMeeting: http://www.microsoft.com/windows/netmeeting
Web Whiteboarding
Web Whiteboarding je oblik grafičke konferencije koji se koristi u kombinaciji s VoIP-om kao jedinstven alat u web aplikacijama opće namjene koje podržavaju suradnju u stvarnom vremenu. Alatom Whiteboarding emulira se pisanje ili crtanje po ploči. Uz pomoć ovog alata, i učitelji i učenici mogu kreirati, manipulirati, ponavljati i aktualizirati grafičke informacije online i u stvarnom vremenu, dok istovremeno sudjeluju u predavanju ili diskusiji. Korištenjem miša, elektroničkog pera s tablet računalom ili čak uz pomoć velike elektronske ploče, poput one u razredu, korisnici mogu raditi bilješke pišući, putem opcija izreži i zalijepi ili klikni, povuci i pusti. Sadržaj se može spremiti i koristiti u budućim prezentacijama. Dodana grafika može se koristiti kao pozadinski sloj kojeg korisnik može vidjeti, koristeći alat «onionskin» smješten na vrhu prikaza; primjerice, na mapama se mogu ucrtavati rute. U odlomku Preporučene poveznice navedeni su pružatelji usluga koji prodaju ili iznajmljuju „virtualne učionice“ čiju veličinu (broj korisnika koji se mogu simultano prijaviti u sustav) određuje licenca i propusnost veze na centralnom web mjestu. Ovi proizvodi danas uključuju i male videoprikaze i web-safarije, tijekom kojeg učitelj vodi razred u posjet raznim web mjestima, kao i dijeljenje aplikacije, što omogućava bilo kojem distribuiranom korisniku da nadzire jednu aplikaciju.
Upotreba u obrazovanju
Ova zamjena za školsku ploču omogućava emuliranje nastave u učionici. Studenti na različitim mjestima mogu aktivno sudjelovati i surađivati s učiteljem i drugim studentima u stvaranju i adaptiranju grafičkih informacija. Ova aplikacija osobito je prikladna za brainstorming. Preporučene poveznice • Centra Software, Inc. Centra.com: http://www.centra.com • Elluminate, Inc., Elluminate.com: http://www.elluminate.com • Electronics for Imaging, Inc., eBeam: http://www.e-beam.com • Department of Computer Science, University College , London , WBD Whiteboard: http://www-mice.cs.ucl.ac.uk/multimedia/software/wbd/
Instant-poruke
ICQ (I seek you- Tražim te), komercijalni proizvod koji se besplatno distribuira Internetom oduševljeno je pozdravljen kao ultimativna aplikacija s područja instant- -dopisivanja. ICQ se najjednostavnije može opisati kao internetski dojavljivač. Ova aplikacija ima neke sličnosti s drugim vidovima tekstualne komunikacije, kao što su e- -mail ili Internet Relay Chat (IRC) – kratke se poruke šalju elektronski s računala na računalo. Kao i kod e-maila, poruke se pohranjuju na centralnom serveru, sve dok ih primatelj ne pročita, no ICQ je dinamičniji utoliko što svim članovima grupe pokazuje kad je primatelj online. Izmjena poruka stoga se odvija vrlo brzo, umnogome kao i kod sinkronizirane izmjene teksta. U porukama je moguće slati i privitke i web adrese (URL). Za razliku od e-maila, ICQ omogućava i grupni i glasovni chat. ICQ je i vrlo lako transportirati: korisnik ga može imati na računalu na poslu, na kućnom računalu, na prijenosniku, te primati poruke samo na računalu koje trenutno koristi. ICQ je samo jedan od mnogobrojnih servisa za instant-dopisivanje koji su se pojavili na Internetu u protekle tri godine, a čiji broj stalno raste. Osim ICQ-a, korisnici mogu koristiti i MSN Messenger (Microsoft), AIM (AOL Instant Messenger) te brojne druge slične aplikacije. ICQ je već dulje vrijeme popularan, osobito kod naprednijih korisnika Interneta. Instant-dopisivanje nedavno je postalo izrazito popularno (broj korisnika mjeri se u milijunima), zbog kapaciteta centralnih servera, trenutačne i odgođene isporuke poruka, te povećane funkcionalnosti.
Upotreba u obrazovanju
Instant-poruke još se ne koriste kao učinkovit nastavni alat za isporuku sadržaja. Njegova je snaga u mogućnosti uspostave trenutačnog kontakta između studenata i učitelja, ili s voditeljem koji nadgleda chat. Preporučene poveznice • ICQ , Inc ., ICQ : http :// www . icq . com • Microsoft Corp ., MSN Messenger : http :// messenger . microsoft . com • AOL Canada Inc ., AOL Instant Messenger : http :// www . aol . ca / aim / index _ eng . adp • Jupitermedia Corp., Instant Messaging Planet: http://www.instantmessagingplanet.com • International Engineering Consortium, Instant messaging (tutorial): http://www.iec.org/online/tutorials/instant_msg
Dlanovnici i bežične tehnologije
Zamislite moć Interneta na dlanu vaše ruke, uz pomoć HandSpring-a, Palm Pilot-a, ili nekog drugog osobnog upravljača informacijama (PIM). Bežične tehnologije, mobilni modemi i dlanovnici postaju sve manje elitni i sve više uobičajeni. Kako će ova bežična revolucija promijeniti način na koji radimo i učimo? Časopis Fortune tvrdi da Vaše sljedeće računalo vjerojatno neće biti računalo, već telefon, planer ili dojavljivač. Koristit ćete ga za komuniciranje: za čitanje e-maila u hodu, za pronalazak najbliže benzinske crpke, da biste provjerili svoje bankovno stanje ili za kupovinu namirnica. Na Internet ćete se spajati bežično (Shaffer, 1999.). Mobilno računalstvo je postalo sadašnjost. Već sada bežični uređaji preuzimaju primat nad stolnim računalima, pa čak i nad dlanovnicima, ne samo kao omiljen alati za pristup Internetu, već i za obične računalne aplikacije kao što je obrada teksta i proračunske tablice. Ovakvi se uređaji maskiraju u telefone, tablet računala, e-knjige i WebPAD uređaje, te sada među ostalim uključuju i web preglednik, program za instant-dopisivanje i e-mail program. Vaše sljedeće računalo stoga vjerojatno neće biti samo računalo. Ono će biti i telefon i planer, te će uključivati i druge ozbiljne aplikacije te aplikacije za igranje. Koristit ćete ga za provjeru bankovnog stanja, kupovinu namirnica i igranje lutrije. Bežični uređaji, džepna računala ili PDA-ovi (osobni podatkovni asistenti) lisnice su, čekovne knjižnice, kalkulatori i Rolodexi 21. stoljeća. Ovi su uređaji veličine kalkulatora, ili su čak i manji, te mogu obavljati osnovne računalne zadatke, kao što je prepoznavanje rukopisa, obrada teksta i upravljanje adresarom. Složeniji i skuplji dlanovnici imaju multimedijske sposobnosti, žičani ili bežični pristup Internetu, te mogućnost slanja i primanja podataka i teksta. Razvojem infracrvenog umrežavanja ovi ručni računalni uređaji studentima i učiteljima mogu pružiti dosad neviđen stupanj fleksibilnosti. Dr. Bess Sullivan Scott, ravnateljica Goodrich Middle School u Lincolnu, u američkoj Saveznoj Državi Nebraska, o svom dlanovniku kaže sljedeće: Moj Palm IIIc poboljšao je moju fokusiranost na nastavno vodstvo eliminirajući vrijeme koje sam trošila na koordiniranje različitih izvještaja i bilješki u papirnatom obliku. Analiza podatak omogućila mi je da provodim više vremena u učionici te da ravnomjernije rasporedim svoje vrijeme među učiteljima (Scott, 2001.). Dr.Scott razumije korisnost bežičnih tehnologija u obrazovnom menadžmentu. Osnova većine bežičnog prometa i bežičnih aplikacija je Wireless Applications Protocol (WAP). Microsoft se, među ostalim kompanijama, pridružio forumu koji će pomoći da se oblikuju programski jezici, protokoli, i procesi koji će se koristiti u sljedećoj generaciji Interneta, onoj koja nadilazi puku infrastrukturu – kablove, servere i telefonske linije – na kojoj se Web temelji (vidi Wireless Application Protocol Forum Ltd., 2002.).
Upotreba i korisnost u obrazovanju
Prema izvještaju iz 2001. godine, koji je načinila istraživačka tvrtka eTForecasts, 2002. će više od 673 milijuna ljudi koristiti Internet, od kojih će 225 milijuna (trećina ukupnog broja korisnika) imati bežični pristup. Do 2005. godine ukupno će 1.2 bilijuna ljudi koristiti Internet, a predviđa se da će 62.1 % ukupnog broja korisnika (730 milijuna) koristiti bežični pristup Internetu (Ewalt, 2001.). Obrazovne mogućnosti postat će neograničene, budući da će internetske veze visoke propusnosti postati sve pristupačnije, a cijena bežičnih uređaja koji će objedinjavati sve mogućnosti osobnih računala će se smanjiti. To bi moglo značiti kraj poučavanja i učenja temeljenog na materijalima u papirnatom obliku, kraj izgubljenih zadaća, zametnutih testova i skupih udžbenika. Primjerice, ljudi u ruralnim područjima Filipina koriste svoje mobilne telefone za tekstualno digitalno izmjenjivanje poruka. Novije aplikacije, dostupne korisnicima malih uređaja, otvaraju mogućnost korištenja bežičnog pristupa za isporuku grafike i videa korisnicima bez obzira gdje se oni nalaze. Učenje postaje univerzalno dostupno. Preporučene poveznice - PDA Verticals Corp., pdaED.com:
http://www.pdaed.com - Palm Inc., Palm Products:
http://www.palmone.com/us/products/ - Casio Computer Company, Inc., Casio.com (for handheld devices, go to “ USA ” and check under “Personal PCs”):
http://www.casio.com/index.cfm - Handspring, Handspring.com (handheld devices):
http://www.handspring.com - Tucows, Mobile/PDA (PDA and handheld device software):
http://pdatucows.com - Lincoln Public Schools , Goodrich Middle School :
http://goodrich.lps.org
Peer-to-peer razmjena datoteka
Kontroverza koja okružuje peer-to-peer aplikacije, ili aplikacije za razmjenu datoteka, možda je i najpoznatiji događaj na Internetu u posljednjih nekoliko godina. Peer-to-peer aplikacije dopuštaju korisnicima, bez obzira gdje se nalaze ili bez obzira na brzinu veze, da bilo kakvu datoteku podijele s neograničenim brojem drugih korisnika Interneta. Za razliku od trenutno dominantnog klijent/server (client-to-server) modela, kod kojeg korisnici informacije dobivaju sa centraliziranog servera, peer-to-peer model omogućava članovima svoje zajednice da datoteke međusobno izmjenjuju izravno, bez pristupa centraliziranom serveru, te bez ograničenja koje on nameće. Napster je najpoznatiji od svih P2P (peer-to-peer) aplikacija, zbog svoje popularnosti među korisnicima, te konačne propasti u sudnicama. Napster se proslavio jer je omogućavao distribuciju i dijeljenje datoteka te naročito medija zaštićenih autorskim pravima, uglavnom muzičkih datoteka kodiranih u mp3 formatu. P2P softver i usluge uglavnom su se smatrale sredstvima za preuzimanje glazbenih datoteka, no tehnologija i ciljevi na kojima peer-to-peer koncept počiva, omogućavaju mnogo širu upotrebu. Andy Oram, urednik Peer-to-peer: Harnessing the Power of Disruptive Technologies (Peer-to-peer: Koristeći snagu disruptivnih tehnologija), bilježi da su zajednice na Internetu ograničene plosnatom interaktivnom kakvoćom e-maila i mrežnih obavijesnih skupina, te da korisnici teško komentiraju poruke drugih korisnika, teško strukturiraju informacije itd. On stoga preporuča korištenje peer-to-peer aplikacija sa strukturiranim metapodacima za poboljšanje aktivnosti gotovo svake grupe ljudi koja dijeli neki zajednički interes (Oram, 2001.)
Upotreba u obrazovanju
Višestruko iskoristive obrazovne jedinice, inteligentne obrazovne sustave, i peer-to-peer model jednostavno je povezati. Dobro dizajniran P2P program lako može požnjeti istraživanja i druge materijale ponuđene na Internetu, te učitelju ili studentu ponuditi širok spektar znanja koji im inače ne bi bio dostupan. Nadolazeće peer-to-peer obrazovne aplikacije uključuju edutella i eduSplash, proizvode koji podržavaju razmjenu digitalnih obrazovnih jedinica. Preporučene poveznice - Nejdl et al., Project edutella:
http://edutella.jxta.org - eduSplash.net, Welcome to Splash:
http://www.edusplash.net - Roxio, Inc., Napster (the infamous P2P application):
http://www.napster.com
Digitalne obrazovne jedinice
Objekti znanja su individualni objekti koji se mogu integrirati u lekcije; to su, primjerice, tekstualne, grafičke, audio, video, ili interaktivne datoteke. Digitalne obrazovne jedinice su mnogo razvijenije te se sastoje od individualnih lekcija, nastavnih cjelina, ili tečajeva. Primjer jednostavnog objekta znanja bio bi videoisječak iz govora. Kad mu se doda lekcija, on postaje digitalna obrazovna jedinica. Na temelju jedne takve sastavnice mogu se kreirati mnoge različite digitalne obrazovne jedinice; primjerice, lekcije iz politike, povijesti, etike, medijskih studija te mnogih drugih predmeta mogu se kreirati iz samo jednog videoisječka. Zatim ih se može uvrstiti u online baze podataka, kako bi na temelju međunarodnih standarda bili dostupni učenicima. Zamislite izravni, glatki pristup golemoj zalihi digitalnih obrazovnih jedinica u obliku animacija, videa, simulacija, obrazovnih igara i multimedijskih tekstova, na isti način na koji su Napsterovi korisnici pristupali glazbenim datotekama.
Upotreba u obrazovanju
Digitalne obrazovne jedinice korisne su prvenstveno zato što su višestruko iskoristive. Kao individualne jedinice, one se mogu uključiti u širok niz tečajeva ili nastavnih scenarija. Struktura im se temelji na standardima, zbog čega se mogu koristiti u mnogim različitim sustavima za upravljanje učenjem (LMS), kao i drugim aplikacijama. Digitalne obrazovne jedinice su i pedagoški učinkovite : U NETg-u su usporedili tipične opisne tečajeve s mješavinom učenja temeljenog na konkretnim studijama i digitalnim obrazovnim jedinicama za samostalno učenje. Otkrili su da studentima koji su pohađali tečaj temeljen na objektima treba 41 % manje vremena da završe zadani zadatak (Clark & Rossett, 2002.). Preporučene poveznice • MERLOT, Welcome to MERLOT!: http://www.merlot.org/Home.po • CAREO, Home: http://www.careo.org • Longmire, W., A primer on learning objects: http://www.learningcircuits.org/2000/mar2000/Longmire.htm • McGreal, R., & Roberts, T., A primer on metadata for learning objects: http://elearningmag.com/ltimagazine/article/articleDetail.jsp?id=2031
Zaključak
Nudi li nam web mogućnost da proširimo naše učionice i dvorane za učenje izvan prostora škole, izvan provincijskih i nacionalnih granica? Mogu li se naši obrazovni sustavi razviti u potpuno nove institute koji će podržavati učenje tako što će u potpunosti iskorištavati nove tehnologije? Svakako, World Wide Web zauvijek je izmijenio obrazovanje na daljinu i klasične dopisne tečajeve. Sve razine obrazovanja mogu profitirati od onoga što Internet može ponuditi. Poučavatelji, primjerice, mogu jednostavno objavljivati bilješke i materijale s predavanja na Internetu za studente koji su odsutni, mogu uključiti dinamičke online sustave testiranja, pripremati razrede za nadolazeće testove i ispitivanja, pa čak i omogućiti učenicima da sudjeluju u izrazito interaktivnim i stvarnim simulacijama i igricama. Aplikacije jednostavne za korištenje i interaktivan sadržaj uobličen u digitalne obrazovne jedinice sve se više razvijaju, tako da ne morate biti stručnjak za kodiranje da biste iskoristili mogućnosti za učenje koje su danas dostupne na webu. Mnogi instruktori i učenici već premošćuju jaz koristeći hibridne modele za pristup i isporuku, zajedno s internetskom komponentom. Budući da trošak hardvera, softvera i telekomunikacija opada, čak se i zemlje u razvoju mogu veseliti budućnosti u kojoj će imati osiguran pristup bogatstvu svjetskog znanja. Budućnost je stigla. Napomena: web poveznice u ovom poglavlju radile su se u trenutku predaje teksta, u ljeto 2003. Neka web sjedišta manjih kompanija s vremena na vrijeme mogu biti promijenjena. Ako poveznica ne radi, pokušajte pretraživati Internet prema danom naslovu.
|
