Časopis Edupoint

Dobro se sjećam oduševljenja i opčinjenosti tim novim tehnologijama koje su me satima držale prikovanog za moj PC-XT.

Bio sam uvjeren da ću to oduševljenje vrlo lako podijeliti sa svojim kolegama te da će se većina tih tehnologija vrlo brzo udomaćiti u svakodnevnom radu liječnika. Smatrao sam da će liječnici vrlo brzo uočiti prednosti prihvaćanja novih tehnologija u edukaciji, stručnom i znanstvenom radu te da im neće biti teško uložiti napor nužan za njihovo svladavanje.

Nažalost, to se nije dogodilo a još uvijek mi se čini da liječnici koriste samo manji dio dostupnih tehnoloških mogućnosti. Samo se mali broj liječnika služi elektronskom poštom i internetom, a želimo li biti potpuno pošteni, moramo priznati da to nije na način povezan sa strukom, obrazovanjem i znanošću. Zašto je to tako?

Radi li se o presloženim uređajima, lošim, nedovoljno informativnim sadržajima, preteškima za korištenje prosječnom korisniku, prevelikoj opterećenosti liječnika ili je po srijedi nešto drugo.

CD-ROM

Neposredno nakon pojavljivanja prvih CD-ROMova na tržištu medicinskih knjiga pojavili su se prvi edukacijski proizvodi koji su koristili taj medij. Dočekani su s velikim oduševljenjem i nadom da će uskoro zamijeniti knjige. Taj početni zanos rezultirao je time da su izdavači gotovo svim velikim medicinskim udžbenicima pridružili i CD inačicu. U tom poletu na Medicinskom fakultetu u Splitu priredili smo jedan od rijetkih komercijalnih proizvoda takve vrste koji se još uvijek može naći na tržištu. Autori atlasa su prof. dr. Mirna Saraga-Babić i autor ovog članka, a izdavač atlasa je švicarska firma Chronolab (Atlas of Human Embryology – http://www.chronolab.com.)

Nažalost, broj edukacijskih CD-a koji se još mogu naći na tržištu sve je manji, a do danas su preživjeli samo najkvalitetniji proizvodi. Čak i najbolji edukacijski programi koji su objavljeni na CD-ROMovima polako prelaze na on-line inačice, primjerice edukacijski program ADAM (A.D.A.M., Inc. SAD) odnedavno se može koristiti i u obliku on-line inačice

(Slika 1: Lista edukacijskih programa koji se na internetu nude u Medical College of Wisconsin).

Dobar je pokazatelj tih promjena i katalog proizvoda koji se svake godine objavljuje u časopisu MD Computing, od nekoliko tisuća proizvoda danas nalazimo svega nekoliko stotina proizvoda.

Razlozi što na CD-ROMove više nitko ne gleda kao na budućnost već samo kao na zgodni dodatak postojećim udžbenicima vjerojatno je što vrlo malo ljudi voli čitati sjedeći pred ekranom. Pored toga, većina proizvoda nije ponudila ništa više od sadržaja koji se mogu naći u knjigama. Prednosti formata, mogućnosti pretraživanja nisu bile dovoljne za uspjeh. Iskustva drugih i naša osobna iskustva potvrdila su da nema razlika u brzini ili kvaliteti svladavanja gradiva između studenata koji koriste tradicionalne medije i onih koji su koristili CD-ROMove.

Internet

Bilo bi nepravedno tvrditi da liječnici nisu dovoljno upoznati s internetom. Tijekom proteklih godina u medicinskoj literaturi objavljeno je nekoliko članaka čija je svrha bila približiti taj medij liječnicima. (1-3) U svim tim radovima internet je predstavljen kao osobito sredstvo za distribuciju znanja, za kontinuiranu edukaciju te kao dobar način educiranja opće populacije.(4-6)

Još 1995. godine pokrenuo sam projekt Virtualne medicinske škole. U prvo vrijeme projekt je financiran kao pilot-projekt CARNeta. Nakon toga projekt je financiran kroz informatičke projekte MZT-a. Ideja projekta bila je osigurati trajan izvor znanja namijenjen liječnicima, studentima i pacijentima.

Očekivao sam da bi takva lokacija mogla postati vrlo važnom u radu i trajnoj edukaciji liječnika, (4-7) pogotovo onih u malim sredinama, izvan velikih gradova, bez kvalitetnih medicinskih knjižnica.

Pored gotovo 100 milijuna ljudi koji danas traže informacije o zdravlju na internetu teško je zamisliti da takve lokacije imaju problema. (8) Nedavan strahovit pad vrijednosti dionica medicinskih lokacija samo potvrđuje tu činjenicu.

Od pokretanja Virtualne medicinske škole do danas nije bilo ozbiljnijih pokušaja da se organiziraju stranice namijenjene liječnicima. Tijekom prošle godine pokrenut je CyberMed portal.

Elektronička pošta

Ove godine navršava se trideset godina otkada je poslana prva poruka elektroničkom poštom. Danas se tim sredstvom komunikacije služi više od milijardu ljudi. Iako naizgled neatraktivna u usporedbi s webom e-pošta sadrži sve elemente idealnog sustava za komunikaciju: besplatna je, vrlo pouzdana, omogućuje slanje slikovnog i drugog multimedijskog materijala. Sve navedeno ukazivalo je na to da takav medij može poslužiti kao vrlo dobar telemedicinski sustav. Nažalost, osim nekoliko pionirskih pokušaja danas nitko i ne pomišlja na ozbiljnije korištenje elektroničke pošte kao telemedicinskog sustava.

Kao relativno uspješan medij za komunikaciju između pacijenata, ali ne i između pacijenta i liječnika, pokazale su se diskusijske liste, jedan od oblika e–pošte. Velik broj diskusijskih lista s medicinskom tematikom može se pronaći na adresi http://www.mailbase.ac.uk/category/A.html

Vrijeme potrebno da se dobije odgovor i kvaliteta odgovora vrlo su upitni na većini diskusijskih lista. Hrvatski novopokrenuti portal CyberMed sadrži diskusijske liste namijenjene pacijentima koje za sada sadrže vrlo kvalitetne odgovore.

Kako bi se koliko-toliko osigurala kvaliteta golemog broja web lokacija, u SAD-u su se pojavile akreditacijske organizacije, čiji je cilj uvesti kriterije koji će pomoći u ocjenjivanju kvalitete i uspostavi standarda kvalitete za pojedine web lokacija. (9) Za medicinske lokacije namijenjene edukaciji osnovan je American Accreditation HealthCare/Commission (URAC).

- lokacije koje sadrže razne obrazovne informacije (slike, atlase, popise lijekova), organizirane poput knjiga
- lokacije koje pružaju usluge (savjeti pacijentima, katalozi i sl.)
- baze podataka (OVID, PubMed i sl.)
- pretraživači specijalizirani samo za medicinske informacije (WebMedLit, UpToDate)
- razne kombinacije navedenoga.

Bez obzira na brojnost lokacija čini se da su ipak najvrjedniji tipovi lokacija iste one baze podataka i isti oni časopisi koji su i prije elektroničke ere bili najkvalitetniji i najcjenjeniji među liječnicima.

Znanstveni časopisi

Većina kvalitetnih medicinskih časopisa pored tiskanog oblika ima i elektroničko izdanje. Količina dostupnog materijala obuhvaća razdoblje od nekoliko godina unazad, dok je manji dio prikazan samo sažecima. Ipak, i u slučaju najboljih časopisa razdoblje obuhvaćeno elektroničkim izdanjima proteže se svega 10-ak godina unatrag. Najveći dio tih časopisa naplaćuje pristup elektronskim izdanjima, i to vrlo često u iznosima koji su čak nešto viši od cijene tiskanog oblika časopisa. Nažalost time se osjetno umanjuje dostupnost najvrjednijih znanstvenih informacija, pogotovo u sredinama u kojima ne postoje kvalitetne medicinske knjižnice.

Čak i u bogatim sredinama cijene časopisa postaju prevelik teret za akademsku zajednicu. Prije godinu dana pokrenuta je inicijativa pod imenom Public Library of Science, čiji je cilj osigurati slobodan pristup znanstvenim informacijama. Logika u pozadini inicijative vrlo je jasna – osigurati dostupnost znanstvenim informacijama upravo onima koji i proizvode te informacije. Za sada je tu inicijativu podržalo 28.065 znanstvenika iz 172 zemlje uključujući i nemali broj hrvatskih znanstvenika.

Rezultat je te inicijative da je nekoliko vrhunskih časopisa pristalo objavljivati svoja elektronička izdanja u okviru PubMed Central lokacije. U okviru projekta Virtualne medicinske škole navedeno je nekoliko lokacija koje nude popise besplatnih časopisa.

Tablica 1: Lista časopisa o računalima, internetu i srodnim tehnologijama namijenjenih liječnicima.

Časopisi

Computer methods and programs in biomedicine

Computer programs in biomedicine

Computers and biomedical research

Computers in biology and medicine

Computers in healthcare

Computers in nursing

Healthcare Guide to the Internet

Internet healthcare strategies

Internet world

MD computing

Medicine on the Net

Elektroničko izdavaštvo očekuje nova velika revolucija koja će u potpunosti zamijeniti trenutačni način distribucije znanstvenih informacija. Trenutačno je glavnina web dokumenata priređena u HTML obliku. Takve stranice sadrže samo podatke o izgledu stranice. Glavni je cilj predstojeće revolucije učiniti dokumente čitljivijima za računala i razne baze podataka. Pretraživanje bi trebalo biti mnogo snažnije, tablice i grafikoni trebali bi prestati biti nepromjenljivi dokumenti, umjesto toga s takvim će se dokumentima krajnji korisnik moći koristiti služeći se programima za analizu podataka. Osnova te revolucije je Extensible Mark-up Language (XML), koji omogućuje umetanje podataka (tzv. metadata) čitljivih za računala pretvarajući ih u minijaturne baze podataka.

Opsežna rasprava o elektroničkom izdavaštvu nalazi se na stranicama časopisa Nature

Tablica 2: Primjeri različitih inicijativa u području elektroničkog izdavaštva, digitalnih baza podataka, biblioteka i multimedijalnih baza podataka.

Kvaliteta nekog časopisa određuje nekoliko parametara, od kojih je daleko najvažniji tzv. faktor odjeka (engl. Impact Factor). Faktor odjeka govori o tome koliki odjek u svijetu znanosti imaju pojedini članci objavljeni u određenom časopisu, primjerice, ako je svaki objavljeni članak tijekom određenog razdoblja u nekom časopisu citiran tijekom dvije godine barem jednom, faktor odjeka tog časopisa bit će jedan. Tablica 3 prikazuje 15 najvrjednijih medicinskih časopisa prema faktoru odjeka.

Tablica 3. Lista 15 najčitiranijih časopisa tijekom 1999./2000. prema ISI – Institute of Scientific Information.

Od ta dva časopisa elektroničko izdanje ima samo Croatian Medical Journal, dok Croatica Chemica Acta objavljuje jedino sadržaj na svojim web stranicama.

Kao urednik elektroničkog izdanja Croatian Medical Journala već više od pet godina mogu pouzdano tvrditi da je pitanje elektroničkog oblika časopisa ključno u borbi za što bolju dostupnost časopisa. Časopisi koji u vrlo skoroj budućnosti ne krenu s elektroničkim izdanjima vrlo će brzo izgubiti teško stečeni status.

(Slika 2: Intranet stranica s listom časopisa koji se nude zaposlenicima Medical College of Wisconsin)

Nažalost, elektronička su se izdanja do prije nekoliko godina mogla priređivati koristeći poluamaterska znanja i programe poput Microsoftova FrontPagea i Macromedijina Dreamweavera. Danas se za izradu elektroničkog izdanja od vrhunskih časopisa zahtijeva SGML i XML pripremljeni materijal, koji omogućuje pretraživanje prema različitim kriterijima i koji osigurava visok stupanj podudarnosti sa standardima koje zahtijeva PubMed Central baza.

Na tržištu medicinskih knjiga postoje stotine džepnih izdanja, kojima je cilj omogućiti pristup važnim medicinskim informacijama u bilo kojem trenutku. Najčešći su oblik takvih izdanja razne liste lijekova, doza, referentnih vrijednosti pojedinih pretraga i sl. Da bi se takav materijal prebacio iz tiskanog oblika u digitalni, bilo je potrebno osmisliti uređaj popriličnih memorijskih kapaciteta i dovoljno malen da ga se smjesti u džep. Prvi su bili uređaji poput Psion računala i poput davno zaboravljenog Apple Newton. Već za te proizvode pojavili su se brojni medicinski programi. Ipak, niti jedan od tih uređaja nije zabilježio značajniji uspjeh na tržištu. Apple je u potpunosti zaboravio na koncepciju Newtona, a Psion se kao vrlo vrijedan dlanovnik i danas nalazi na tržištu.

Početak prave primjene tih računala u medicini započeo je prije nekoliko godina s pojavom Palm Pilot računala.

Danas se na tržištu nalazi nekoliko stotina programa pisanih za Palm Pilot računala. Trenutačno se na Medical College of Wisconsin, provodi pilot-istraživanje, čiji je cilj utvrditi koliko su liječnici zainteresirani za distribuciju takvih edukacijskih materijala

(Slika 3: Stranice pilot-projekta koje liječnicima nude pristup brojnim edukacijskim sadržajima priređenima za PDA računala i dlanovnike).

Trenutačno postoji nekoliko projekata čiji bi rezultat trebao biti baza podataka dostupna putem PDA računala. Trenutačno najpopularniji izvor informacija nudi ePocrates. Tvrtke poput Mobipocket nude i brojne knjige za takva računala, no one su upitne vrijednosti.

Ipak, liječnici još uvijek u svojim džepovima ne nose PDA računala. Tim je više začuđujuća brzina kojom su se mobilni telefoni udomaćili među liječnicima. Ipak se čini da su džepna računala još uvijek preskupa i presložena za korištenje. Integracija mobilnog telefona i PDA računala ili dlanovnika vjerojatno će predstavljati prekretnicu u korištenju takvih uređaja.

Zanimljivo je prelistati stare brojeve informatičkih časopisa. Neki tekstovi napisani prije svega godinu dana već izgledaju zastarjeli i pomalo smiješni. Činjenica da današnja džepna računala daleko nadilaze memorijske kapacitete i procesorsku snagu prvih XT računala kao da nikoga više ne čudi. Trenutačno se približavamo gigabajtnim vrijednostima RAM memorije, a sustavi za pohranu podataka mjere se u stotinama gigabajta. U vrlo skoroj budućnosti očekuje nas glasovna komunikacija s računalom, bežična komunikacija među najraznolikijim uređajima, gigabitne brzine prijenosa i mnoge druge nevjerojatne stvari. Nažalost, čini mi se da ću i dalje biti razočaran spremnošću liječnika da prihvate sve one pogodnosti koje će nuditi ti uređaji.

Trenutačno sam znanstvenom usavršavanju u SAD-u. Situacija s IT tehnologijama na našu žalost je neusporediva. Umjesto naše deklarativne opredijeljenosti za informatičku tehnologiju u SAD-u se na svakom koraku vode vrlo opipljivim servisima koje su liječnici itekako prihvatili. Ključan element u svemu tome jest edukacija korisnika koji jedino tako mogu prihvatiti nove tehnologije i učinkovito ih upotrebljavati u svom svakodnevnom poslu.

Uvod

CD-ROM

Internet

Elektronička pošta

WWW

Znanstveni časopisi

Hrvatski medicinski časopis na internetu

Ručna i PDA računala

Pogled u budućnost (The Shape of the Things to Come)