Sadržaj
Definirajući videokonferencije kao razmjenu
informacija uživo između međusobno udaljenih osoba i strojeva povezanih
telekomunikacijskim sustavom, opisan je samo dio mogućnosti koje
danas nude stolne videokonferencije. Iako se često ne napominje
izravno, danas se podrazumijeva da se videokonferencijski prijenos
odvija računalnom mrežom. Kako se računalne mreže koriste za prijenos
podataka, uz današnju multimedijalnu opremu krajnjih korisnika,
dodanu vrijednost sustavu čini mogućnost integracije audio-video
svijeta s podatkovnim.
Iako je učenje u konačnici ipak individualan
proces, grupni rad smatra se moćnom tehnikom u procesu podučavanja
i obrazovanja. Timovi se formiraju prema različitim kriterijima
i potrebama i mogu varirati po strukturi i brojnosti ili udaljenosti
njihovih članova. Zemljopisna distribuiranost grupa ili njihovih
članova obično utječe na dinamiku i učinkovitost te je stoga češće
bila iznimka nego pravilo. No, u tome može pomoći globalna računalna
mreža internet sa svojim mrežnim uslugama poput elektroničke pošte
i videokonferencija.
Potrebni preduvjeti
Članovi akademske zajednice u Hrvatskoj danas
imaju mogućnost stalne povezanosti na internet sa svojih radnih
mjesta te povremene i privremene povezanosti iz svojih domova.
Posjeduju li računalo sa, danas standardnim,
dodacima - zvučnom karticom, mikrofonom i zvučnicima (i/ili slušalice),
s kamerom ili bez nje - imaju sve osnovne sklopovske preduvjete
za ostvarivanje stolnih videokonferencija. Nedostaje još programska
podrška, a u tu svrhu može se koristiti bilo koji iz širokog spektra
programa koji danas postoje u svijetu, uključujući i neki od programa
koji danas dolaze predinstalirani s operacijskim sustavom. Unatoč
brojnim alatima, prevladava njihova međusobna nekompatibilnost,
što znači da je vezu moguće ostvariti jedino ako obje strane imaju
isti program.
Bez obzira na to o kojem se programskom alatu
radi, bitno je napomenuti da je njihova uporaba vrlo jednostavna.
Nakon što je jednom konfiguriran i definiran ispravan rad sklopovske
osnovice i programske podrške, uspostava veze ostvaruje se pomoću
nekoliko "klikova mišem". Naravno, da bi se ostvarila
komunikacija, i osoba s druge strane veze mora biti u isto vrijeme
spojena na mrežu.
Stolne se videokonferencije mogu realizirati
između dvije ili više točaka, što može ovisiti i o korištenoj programskoj
podršci. Međutim, kako se za prijenos slike i zvuka koristi oprema
spojena na osobno računalo, najčešće se radi o opremi koja je predviđena
za mali broj sudionika u jednoj točki. Stoga se takav oblik komunikacije
preporučuje u slučajevima kada se na dvije ili više točaka nalaze
po jedna do dvije osobe. Za ostale slučajeve (više osoba po točki)
preporučuju se drugi oblici, npr. sobne videokonferencije.
Prednosti i nedostaci
Brojne su primjene stolnih videokonferencija.
Na njih ne treba gledati kao na zamjenu za postojeće oblike komunikacije
(izravne kontakte, telefon, elektroničku poštu), već kao "još
jedan" oblik komunikacije koji dolazi sa svojim prednostima
i nedostacima.
Nedostatke je lako otkriti uspoređujemo li
ih s užicima koja mogu donijeti putovanja te susretima licem u lice
(o kavi da i ne govorimo!). Kvaliteta slike u usporedbi s npr. sobnim
videokonferencijama, odnosno kvaliteta zvuka u usporedbi s klasičnom
telefonijom također može biti predmetom razgovora.
Prednosti se mogu gledati kroz nekoliko aspekata:
raspoloživa i dostupna računalna infrastruktura i tehnologija, dostupnost
programske podrške jednostavne za uporabu, smanjenje troškova, ušteda
vremena. No, u odnosu na druge oblike komunikacije prijenosom slike
i zvuka stolne videokonferencije omogućuju integraciju s podatkovnim
svijetom služeći se podatkovnom računalnom mrežom temeljenom na
prijenosu paketa.
Distribuirani timovi
Promatrajući distribuirani timove kao skupinu
pojedinaca koji su okupljeni oko zajedničkog posla, raspoređeni
na udaljenim lokacijama (unutar grada ili u više gradova), može
se pretpostaviti da je zajednički cilj svih članova tima - uspješno
odrađen i završen posao. Članovi tima mogu se međusobno poznavati
(i tad je to prednost jer olakšava njihovu međusobnu komunikaciju
i sudjelovanje u timu), no to ne mora biti preduvjet i rješava se
tijekom vremena.
Rad u timovima ima različitih aspekata, uključuje
grupni i individualni rad. Članovi tima mogu imati različite (međusobno
nadopunjavajuće) zadatke, mogu raditi na različitim dokumentima
i u različito vrijeme. Neki programi omogućuju praćenje unijetih
promjena u dokument kroz više obrada (npr. programi za obradu teksta
koji imaju "track changes" opciju), što može biti od koristi
u spomenutim oblicima zajedničkog rada.
Svoju primjenu stolne videokonferencije nalaze
u situaciji kada članovi tima s udaljenih lokacija trebaju raditi
istodobno na istom segmentu posla, na primjer na istom dokumentu.
To su situacije kada bi suradnici u nedistribuiranim uvjetima, vjerojatno,
radili zajedno. U uvjetima distribuiranih timova tada dolazi u obzir
jedino putovanje, ali je to često potrebno izbjeći iz različitih
razloga.
Programi za stolne videokonferencije omogućuju
zajedničko korištenje aplikacija ("application sharing").
Jedna od strana u komunikaciji omogući drugoj (drugima) pristup
do nekog otvorenog dokumenta te definira dopuštenje pristupa - mogućnost
mijenjanja uz obveznu potvrdu vlasnika ili automatski. Tijekom rada
koriste se resursi računala vlasnika. Korisnik s druge strane može
ravnopravno sudjelovati u kreiranju dokumenta, čak i ako nema instaliran
potreban program, odnosno ako ima stariju verziju programa.
Jedno od pitanja koje se često postavlja
jest - sigurnost. Koliko je takav način rada štetan, koliko može
ugroziti računalo, programe, samog korisnika. Jednostavan odgovor
bio bi: kad se zna što se radi - problema nema. U takvoj jednostavnoj
primjeni, kad se dopušta korištenje određenih programa određenim
osobama na određeno vrijeme, uz ograničene mogućnosti ("rad
na dokumentu") sve aktivnosti potpuno su transparentne sudionicima,
čime je osigurana potpuna kontrola i siguran rad.
Obrazovanje kroz timove uz stolne videokonferencije
U današnjem načinu obrazovanja susreće se
nekoliko oblika grupnog rada i zahtjeva za interakcijom: profesor
- student, profesor - profesor i student - student, pri čemu u svakom
od oblika može biti po jedna ili više osoba.
Studenti i profesori u virtualnom se svijetu
tijekom stolnih videokonferencija mogu susresti radi konzultacija,
mentorstva (npr. zajedničkog pregleda seminarskog rada ili nekog
drugog dokumenta), a ne treba isključiti ni mogućnost polaganja
ispita!
Putem stolnih videokonferencija moguće je
održavati i predavanja. Prihvatljiv bi bio scenarij u kojem je profesor
jedan, a održava se predavanje koje ne zahtijeva interakciju sa
studentima, uz unaprijed definirana pravila ponašanja tijekom predavanja.
Kod prijenosa predavanja na takav način postavljaju se ograničenja
na kretanje predavača, a preporučuje se postavljanje pitanja na
kraju predavanja, što upućuje na kraće trajanje predavanja.
Stoga se za veći auditorij i duže predavanje
ipak preporučuje drugačiji oblik, npr. sobne videokonferencije.
Zanimljiva je primjena stolnih videokonferencija
za rad studenata u grupama, bilo da su članovi jedne grupe na više
lokacija ili da je potrebna interakcija između grupa koje su međusobno
udaljene. Nije rijedak slučaj hrvatskih visokih učilišta smještenih
na nekoliko lokacija u gradu ili s područnim studijima u drugim
gradovima. Ako su te lokacije međusobno povezane računalnom mrežom,
s vezom na internet, udaljenost ne bi trebala predstavljati problem.
Izvan formalne nastave studenti takav oblik
komunikacije mogu primjenjivati za međusobnu komunikaciju, učenje
i, naravno, zabavu.
Umjesto traženja odgovora na pitanje: "Zašto
ja to ne koristim?", posjetite tečaj CARNeta i SRCA "B400
- Videokonferencije s radnog stola". Uz svladavanje osnovnih
tehnika realizacije veze putem stolnih videokonferencija, pomoću
interaktivnog rada, razmjene ideja i suradnje, do rezultata se stiže
brže i ugodnije. Nagovorite prijatelja na prvi pokušaj i sretno
putujte - u paketima!
Za kraj i početak, nekoliko korisnih web
adresa:
Ivana Pezelj
|