ARHIVA

godište II   |   broj 9  |   Zagreb |   4.11.2002. | ISSN 1333-5987

Krešimir Mikić

Primjena interneta u nastavi medijske kulture

Sadržaj:

Internet u nastavi medijske kulture

Na Učiteljskoj akademiji u Zagrebu u kolegiju Medijska kultura, koji slušaju studenti Odsjeka za izobrazbu učitelja, primjena interneta osobito je važna, mogli bismo čak reći i nužna. Internet će isto tako biti od velike koristi i kasnije u profesionalnom radu učiteljima, posebice medijskim pedagozima (medijskim pedagozima u ovom tekstu nazivamo sve one koji se bave medijima u nastavi).

U više nego obilatoj ponudi internetskih stranica očito je da mediji zauzimaju vodeće mjesto, što još uvijek nije slučaj i na domaćoj internetskoj sceni.

Promotrimo li primjenu interneta u nastavi medijske kulture, na primjeru medija filma, možemo zaključiti da internet predstavlja:

a) važno izvorište informacija o:

• nastanku filma
• teoriji i povijesti filma
• filmskim stvarateljima
• filmskim kritikama
• knjigama i časopisima
• najnovijim filmskim uradcima
• metodici filma
• o filmovima na televiziji, videu i DVD-u

b) sredstvo zabave:

• mogućnost gledanja ulomaka iz filmova, najave novih filmova (tzv. »foršpana«) ili filmova u ukupnom trajanju (što pretpostavlja veće brzine prijenosa podataka - ISDN ili DSL).
• raznih drugih sadržaja (filmskih kvizova, fotografija iz filmova, filmskih plakata i dr.).

Medijske stranice o filmu na internetu možemo uvjetno podijeliti na:

1. informativne (razne vijesti, posjet filmskim muzejima, festivalima i sl.)
2. znanstvene (teorija i povijest filma) i stručne (filmske kritike, tekstovi o pojedinim područjima filmske djelatnosti, primjerice o snimanju, glazbi na filmu, filmskim žanrovima i sl.)
3. edukacijske (stranice namijenjene onima koji se žele baviti filmskim stvaralaštvom, jedan oblik obrazovanja na daljinu ili stranice iz kojih uče najmlađi)
4. zabavne (gledanje filmova, slušanje glazbe ili dijaloških scena iz filmova, montiranje kratkog filma iz ponuđenih kadrova, izložbe filmskih plakata i fotografija iz filmova i dr.)
5. komercijalne (stranice koje uređuju filmski producenti, distributeri filma i videa ili prikazivači, a poglavito služe promidžbi novih filmova)

Kao i inače na internetu, i u ovom slučaju uočljiva je dominacija stranica koje su namijenjene odraslima, međutim uočava se nedostatak stranica koje bi roditelje informirale što bi trebala gledati njihova djeca, poglavito ona mlađa ili stranice koje bi obrađivale probleme dječjeg razumijevanja medija.

Za studenta medijske kulture, a kasnije učitelja koji rabi internet temeljno je pedagoško, metodičko i didaktičko pitanje kako razlučiti stranice po kriteriju kakvoće. Da bi se to provelo, nužno je temeljito poznavanje internetske ponude (što pretpostavlja vrsno vladanje tehnikom pretraživanja), a što pak zahtijeva dosta uložena vremena.

Kako bi se poglavito studentima Učiteljske akademije u Zagrebu i ostalih Visokih učiteljskih škola, kao i učiteljima u razredu, olakšalo snalaženje u medijskom svijetu i ponudi medijskih stranica na internetu, uvedena je Medijska stranica Učiteljske akademije (http://www.uciteljska-akademija.hr/medijska-kultura) koju uređuju prof. Krešimir Mikić i Marko Gregurić, stručni suradnik. Na tom mjestu (sadržaj stranice obnavlja se svakog četvrtka) studenti i medijski pedagozi mogu se informirati o najnovijim filmovima u kinu, na televizijskom programu, videu i DVD-u (uz odabrane kritike i osvrte), najvažnijim medijskim događajima u Hrvatskoj i svijetu, važnim tekstovima iz dnevnog tiska i stručnih časopisa, mogu pročitati prikaz najnovijih knjiga o medijima ili internetske stranice čiji su sadržaj mediji, a poseban prostor namijenjen je metodičkim naputcima o pristupu medijima, od teorijskih pristupa do iskustava u praksi (rad učitelja u razredu, ulomci ili cijeli diplomski radovi koje se bave metodikom medija i drugo).

Kako je internet uz ostalo i mjesto razgovora, izmjenjivanja misli i iskustava, stranice mogu postati mjesto susreta medijskih pedagoga koji će iznositi svoje uspjehe i poteškoće u radu, pitati što ih zanima, od praktičnih do teorijskih pitanja, što je i nastojanje uređivača ove stranice.

Tako bi internet, kad je o medijskoj kulturi riječ, osim informacije i zabave, postao i klubom ljubitelja medija, odnosno jedna vrsta medijske škole koja traje tijekom cijele godine. To bi postalo kontinuirano medijsko obrazovanje učitelja.

Student kolegija Medijska kultura na stranici dobiva sve potrebne informacije o terminima konzultacija i ispita, o filmovima koje valja pogledati, što treba pročitati i drugo.

Iskustvo u radu sa studentima

Uočili smo da teškoće koje se javljaju pri pretraživanju mreže do sada najbolje rješava tražilica Google, odnosno Copernic. One indeksiraju izbor ne manji od izbora drugih tražilica, a rezultate navode po načelu citatnosti.

Jedan link predstavlja jedan citat, a na vrhu rezultata pojedinog pretraživanja jest ona stranica na koju se poglavito ukazuje i koja ujedno među svojim linkovima sadrži najveći omjer takvih najpozivanijih stranica.

Prednosti takva rada osobito su vidljive u slučajevima kada nas otvaranjem jedne internetske stranice dočeka grafički raznoliko uređen tekst, fotografije, skice i videozapisi te zvučni zapis što do računala stižu istodobno. Takva datotečna i opažajna raznolikost koju nazivamo multimedijalnošću osobito je pogodna za ilustraciju složenosti kulturnih pojava pa time i medija.
Internet je najaktualniji obavještajni sustav koji omogućuje korisniku, u ovom slučaju studentu, praćenje najnovijih informacija, spoznaja ili eventualnih promjena koje su nastupile. Student može sudjelovati u raspravama ili će sam pokrenuti neku raspravu o medijima. On može sudjelovati u skupovima koji se odvijaju isključivo elektroničkom poštom, obavljati prepisku unutar svoje i srodnih ustanova.

Interaktivni se multimedijski nastavni programi doživljavaju privlačnima, poglavito stoga što je to poosobljavanje poduke, njezina praćenja po osobnom ritmu, probnog učenja i lakog provjeravanja znanja.
Hipermedija unaprjeđuje studentovu mogućnost uspostavljanja osobnih pojmovnih veza, baratanja velikim obavijesnim količinama i sudjelovanje u raspravama. Rezultat je kontinuirano razvijanje novih načina razmišljanja i zaključivanja kod studenta.
Problemi u radu sa studentima koji za svoju medijsku obaviještenost i obrazovanje rabe internet pojavili su se kada je trebalo:

• uočiti ključne riječi za prepoznavanje bitne obavijesti
• razlikovati primarne i sekundarne izvore informacija
• procijeniti pouzdanost i svježinu obavijesti
• uočiti greške ako ih obavijest sadrži
• razlučiti uzrok i posljedicu
• ustanoviti koliko se pojedina informacija osvježava ili je osvježavanje izostalo

Velike količine nekompetentnih sadržaja na mreži nikako nisu razlogom za njezino zaobilaženje. Valja razviti postojeća iskustva indeksiranja i pretraživanja, pri čemu je od ne male važnosti profesor koji kompetentno vlada tim područjem.

Planovi za budućnost

Učiteljska akademija želi u bliskoj budućnosti pokrenuti i specijaliziranu Dječju internetsku medijsku stranicu namijenjenu najmlađima. Na njoj će se naći sve ono što zanima djecu kad je riječ o medijima.

Želi se postići da se dječja stranica dijelom pretvori u poštanski pretinac gdje će najmlađi pisati, primjerice i o svom doživljaju filma ili neke televizijske emisije, o tome što ih privlači računalnim igrama i slično ili nešto pitati one koji o medijima znaju više.

Za polaznike Medijske škole u Trakošćanu otvorila bi se stranica Medijska škola koja bi objavljivala sadržaje metodičke naravi i koja bi bila namijenjena nastavnicima koji rade u školama, čime bi Medijska škola trajala kontinuirano cijele godine, a ne samo krajem kolovoza. Nastavnici, medijski pedagozi, pisali bi o svojim iskustvima, problemima, uspjesima…

autor | cijeli članak | sažetak| abstract | pdf inačica | naslovnica