godište II   |   broj 10  |   Zagreb |   29.11.2002. | ISSN 1333-5987

doc. dr. sc. Blaženka Divjak, prof. Renata Horvatek 

 

EUREKA, EROLEARN.NET i učenje na daljinu

 

Sadržaj:

1.

Uvod
2. Eureka
3. Eurolearn.net

4.

MREŽA EUROLEARNA U HRVATSKOJ

1. Uvod

Postoji teza da će "internet ugroziti izdavanje i čitanje knjiga.'' Dogodilo se suprotno. Knjiga je iskoristila internet kako bi bila dostupnija svojim recipijentima. Isto bi se moglo reći i za učenje na daljinu (e-learning). Vrijeme je da klasičan sustav obrazovanja iskoristi prednosti moderne tehnologije i bude dostupniji onima kojima je obrazovanje potrebno, a koje klasični sustav ne zadovoljava ili im iz nekog razloga nije dostupan. U razvijenim zemljama učenje na daljinu kontinuirano igra sve veću ulogu u obrazovnom procesu. Uključene su, uz državne obrazovne institucije (osnovno, srednje, više i visoko školstvo), privatne škole i dodatna edukacija u korporacijama, industriji i ustanovama. Tako učenje na daljinu predstavlja jedan od najučinkovitijih načina cjeloživotnog obrazovanja. Što se tiče tehničke strane učenja na daljinu – učinjen je velik pomak u LMS-u (Learning management systems), koji slijedi tehnološku evoluciju pa možemo govoriti o tzv. virtualnim učionicama, o suradnji i komunikaciji učitelja i učenika baziranoj na web tehnologiji.Takav cjelovit projekt u Hrvatskoj još nije zaživio. Postoje ideje, postoji želja, ali i, što je najvažnije, velika potreba za učenjem na daljinu. Da bi se ideja o učenjem na daljinu što brže aktualizirala, trebala bi se najprije senzibilizirati dva sektora: školstvo i gospodarstvo. Naime, na popisu elemenata koji nedostaju da bi se krenulo s učenjem na daljinu, kao mogućnošću obrazovanja i učenja su: infrastruktura, educiranost profesora za provođenje učenja na daljinu te opća informiranost o tom tipu školovanja. To se pogotovo odnosi na sektore gospodarstva i industriju koji tek moraju prepoznati važnost i prednosti učenja na daljinu: od permanentnog obrazovanja njihovih uposlenika do prepoznavanja visoke tržišne vrijednosti tehnologije, metoda i procesa učenja na daljinu. U toj osviještenosti nedostataka važno je znanje o tome da se nešto konkretno mora učiniti. Može se reći da bi projekt učenja na daljinu mogao biti važna točka poveznica planiranog i kontinuiranog obrazovanja i privrede. S druge strane to je projekt koji se može ostvariti uz pomoć europske mreže Eureka.

2. Eureka

Sad već daleke 1985. godine 17 europskih zemalja i EU sjele su zajedno za stol, imajući viziju i želju: pomagati i ohrabrivati europske tvrtke koje rade na sličnim projektima da dijeleći znanje, iskustvo, ideje i financiranje, kreiraju veze i mreže radi povećanje kompetitivne pozicije tih tvrtki na svjetskom tržištu. Tako je osnovana Eureka - europski program međunarodne suradnje tvrtki, razvojno-istraživačkih centara i sveučilišta zemalja članica.Pogledajmo na početku statistiku i brojke, jer brojke katkad govore više o riječi: od početnih 10 projekata unutar mreže Eureka samo u 2002. godini registrirano je više od 300 novih projekta i 2 nove podmreže. Ukupno je u tijeku 857 projekata. Od početnih 17 zemalja članica danas su u Eureki 34 punopravne članice, a još tri zemlje sudjeluju u Eurekinim projektima putem mreže Nacionalnih informacijskih centara (NIPs). Ti su centri zapravo korak do punopravnog članstva u Eureki. Bitno je naglasiti da je Eureka jedna od prvih inicijativa za istraživanje i razvoj koja je 1992. godine pozdravila participiranje zemalja srednje i istočne Europe.

Slika 1:

- zemlje članice
- NIPs
- predsjedatelj

Godine 2000. u Hrvatskoj je otvoren Nacionalni informacijski ured (NIP), a kasnije i Eurekin ured pri Ministarstvu znanosti i tehnologije.

Na predzadnjoj konferenciji zemalja članica u Thessalonikiju, koja je održana u lipnja 2002. godine, za najavljene projekte i podprojekte, koji su započeli u posljednjih godinu dana predviđeno je 1, 313 milijarde eura. Ukupna je vrijednost svih projekata u tijeku veća od 21 525 mil. eura.Naglasimo da je proračun Hrvatske za Eureku 300.000 eura i nedovoljan je da bi značajnije potaknuo tvrtke i znanstveno-istraživačke ustanove na uključivanje u projekte Eureke. Smatramo da stratešku važnost razvojno-istraživačkih projekata Eureke nisu prepoznale političke strukture Republike Hrvatske.

Eureka je strukturirana od četiri glavna tijela:

  • Ministarska konferencija

  • HLG - High Level Group

  • NPC - National Project Coordinators

  • Eurekino tajništvo

Ministarska konferencija je političko tijelo Eureke, organizacija koju čine ministri zemalja članica i povjerenik Europske komisije. Obično se sastaju jednom na godinu na ministarskoj konferenciji. Oni proglašavaju nove, prihvaćene projekte tijekom godine te raspravljaju o daljem razvoju Eureke.

High Level Group sastaje se dva do tri puta na godinu i predstavlja upravljačko tijelo Eureke. Svaka članica ima jednog predstavnika u toj instanci, a njihova je zadaća raspravljati o Eurekinom menadžmentu te pripremati teme i zaključke za ministarsku konferenciju. Predstavnike HLG-a obično imenuje ministar zadužen za Eureku.

National Project Coordinators su nacionalne osobe za kontakt za Eureku. Oni su odgovorni za kontakt s institucijama, organizacijama i tvrtkama. Sastaju se tri do četiri puta na godinu i osnovna im je zadaća generiranje novih projekata. Oni savjetuju zainteresirane strane i olakšavaju put za realizaciju ideje projekta.

Eurekino tajništvo središnja je profesionalna logistička podrška, koja se brine za Eurekinu bazu podataka, ali su zaduženi i za njezino promicanje i brinu se oko razvoja mreže. 

3. Eurolearn.net

U Eureki su prepoznali učenje na daljinu kao točku povezivanja obrazovanja i gospodarstva, dakle, značenje educiranja, cjeloživotnog učenja i znanja općenito za razvoj industrije i gospodarstva. Na tom je tragu osnovana podmreža unutar Eureke: Eurolearn.net.Dakle, Eurolearn je nova europska mreža za suradnju i financiranje projekata za učenje na daljinu. Svrha je Eurolearna da se korištenjem resursa postojećih projekata i učenjem na daljinu omogući malim i srednjim poduzećima (SMEs), institutima, sveučilištima i njihovim korisnicima transformacija dosadašnje pedagoške, vizualne i tehnološke kompetencije u komercijalne e-learning proizvode i servise. Krajnji je cilj transformacija Europe u društvo temeljeno na znanju. Posebno treba naglasiti da će u cijeloj toj priči središnju ulogu, kao nacionalni koordinirajući partner za Hrvatsku, a imenovan od ministra znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoja Kraljevića, imati Fakultet organizacije i informatike.

Potrebne informacije mogu se naći na stranici http://www.foi.hr/eurolearn/index.html .Obrazovne i akademske institucije svjesne su da nove tehnologije, internet i sve naprednija programska podrška zahtijevaju nova znanja svih sudionika obrazovnog procesa. S obzirom na brzinu kojom se razvija nova tehnologija nužno je cjeloživotno učenje, a za to su potrebna fleksibilna i efektivna rješenja poučavanja, koja mogu ispuniti sve veće zahtjeve tržišta radne snage. Cilj je mreže Eurolearna da pomogne institucijama i tvrtkama svih veličina i oblika kako aplicirati e-learning rješenja, a za benefit, odnosno profit tvrtke u više aspekata: financijskom, marketinškom, tehnološkom i na kraju, ali najznačajnije – na razini znanja.

Mreža Eurolearna ima deset zemalja članica, a to su: Austrija, Belgija, Engleska, Finska, Hrvatska, Litva, Mađarska, Norveška, Španjolska, Engleska, Škotska, Španjolska. Svaku zemlju članicu predstavlja jedna institucija i predstavnik kojeg, kao što smo već rekli, imenuje ministar zadužen za to područje. Zanimljivo je reći da se uglavnom radi o mreži tvrtki ili ustanova s iznimkom Hrvatske i Mađarske koju zastupaju akademske institucije, odnosno fakulteti: Centar za učenje na daljinu Tehničkog i ekonomskog sveučilišta u Budimpešti, te već spomenuti Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Naravno, mreža se ne želi ograničiti samo na zemlje članice, ali je bitno da su partneri iz zemlje članice Eureke.Procedura prijave ide u nekoliko koraka, s tim da se nastojalo papirologiju što više smanjiti. Dakle, prvi korak je popunjavanje online upitnika (http://survey.confirmit.com/wi/p85157965/ctl.asp ), a putem upitnika prijedlog za projekt spremljen je na burzu projekata, koja je dostupna svim nacionalnim predstavnicima mreže Eurolearna. Anketa je korisna iz više razloga. Osim što je jedna od prvih stepenica do realiziranja projekta onima koji su anketu ispunili, nacionalnim predstavnicima i Eurekinim uredima, ona je pokazatelj na koje se tržište ili ciljane grupe referiraju prijavljeni potencijalni projekti, ali i aktivnosti nacionalnih koordinirajućih partnera. U prvom broju Newslettera koji je počeo objavljivati Eurolearn.net obrađeni su podaci dobiveni ispunjavanjem 150 anketa, koje su uglavnom ispunile zemlje članice, koje su i najaktivnije članice, odnosno najviše pridonose razvoju mreže: Austrija, Španjolska, Norveška, Hrvatska. Rezultati ankete, koji su pokazatelji na koja se područja ideje projekata referiraju, skinuti su s www adrese http://www.eurolearn.net/docs/eurolearn.net-news-2002-01.pdf .

Tajništvo prosljeđuje podatke svojim nacionalnim partnerima i na taj način ideje i prijedlozi za projekte kruže. Tako predlagače potencijalnih projekata mogu kontaktirati zainteresirani strani partneri, a upravo je suradnja sa stranim partnerom na projektu uvjet za prijavu projekta Eureki. Kada se pronađe partner ide se na drugi korak. Zajednički se prijavljuje projekt prema pravilima Eurekine mreže. Za to također postoji online obrazac. Prvo, svaki partner prijavljuje projekt svom nacionalnom Eurekinom uredu radi evaluacije i sheme financiranja, a ako projekt prođe evaluaciju, slijedi odobrenje projekta od strane Eureka HLG-a (High level group). I na kraju, kada je projekt odobren i od te instance, dobiva status Eureke. Projekt je uvijek tržišno orijentiran, a to znači da je cilj projekta proizvod ili usluga koja ima tržišnu vrijednost. Projekt se financira partnerskim ulaganjima, ali i državnom potporom.

4. MREŽA EUROLEARNA U HRVATSKOJ

Nacionalni koordinirajući partner za Hrvatsku, Fakultet organizacije i informatike, ulaže velike napore u razvijanje podmreže Eurolearna u Hrvatskoj. U bazi podataka FOI-a za sada je više od dvadeset zainteresiranih privrednih i akademskih subjekata za razvoj učenja na daljinu. Od tog broja trinaest ih je ispunilo online anketu, dakle, trinaest ih je u bazi Eurolearna i potencijalni su partneri ustanovama i tvrtkama iz Europe. Uglavnom se radi o tvrtkama koje razvijaju aplikacije, odnosno programsku podršku za učenje na daljinu. Na listi su i tri akademske institucije koje su zainteresirane za razvoj softvera kako bi ga mogle aplicirati u svoju djelatnost obrazovanja te razviti različite centre za učenje na daljinu. Jedna je tvrtka iz Hrvatske već u drugoj fazi prijave, odnosno evaluacije projekta pri nacionalnom uredu Eureke. Tri su projekta u bazi Eurolearnove mreže kao projekti spremni za evaluaciju, ali se za njih još traže partneri. Za Hrvatsku, kao zemlju koja je tek počela razvijati Eurolearnovu i Eurekinu mrežu to su dobri rezultati, ali s njima nikako ne smijemo biti zadovoljni i stati na tome.

Kratkoročni je cilj Hrvatske da u što kraćem roku otvori referalni centar za učenje na daljinu. U tome se nadamo podršci CARNeta. Dugoročni cilj, bar što se tiče akademskih institucija, jest otvaranje instituta za učenje na daljinu i, naravno, svekoliko osvješćivanje prednosti tog tipa učenja, studiranja i poučavanja.

Ono što smo prepoznali kao trenutačni operativni problem hrvatskih predlagača projekata jest njihovo nedovoljno znanje o tome kako napisati, opisati i razviti ideje o projektu, odnosno kako pokazati cilj i svrhu projekta. U tome im pomažemo i vodimo ih. Međutim, očito je da postoji potreba za jednom agencijom na nacionalnoj razini koja bi asistirala tvrtkama kod prijave međunarodnih projekata od Eureke, COSTa, 6. okvirnog programa itd. Takva agencija ne bi pružala samo logistička pomoć nego bi i motivirala generiranje hrvatskih projekta u različitim međunarodnim linijama financiranja. Dobar primjer jedne takve agencije jest BIT (Bureau for International Research and Technology) iz Austrije (www.bit.ac.at ). Oni također sudjeluju u Eurolearnovoj mreži kao nacionalni koordinirajući partner za Austriju. Njima se javljaju gospodarski subjekti i institucije koje imaju ideju za projekt, ali im treba pomoć kako tu ideju razviti i staviti na papir. Drugim riječima: kako napisati prijedlog za projekt, a da on bude napravljen tako da zainteresira onog koji će projekt financirati.

 

autor | cijeli članak | literatura | sažetak| abstract | pdf inačica | naslovnica