|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
 |
| |
 |
|||
|
godište III | broj 16 | Zagreb | 30.6.2003. | ISSN 1333-5987 |
|
|
|
Tomana Burger |
|
Percepcija i stavovi studenata prema "učenju putem Interneta" |
|
|
|
|
Sadržaj: 1. UvodPojam poučavanja najčešće se veže uz pojam
tradicionalne nastave, gdje učenici, odnosno studenti pasivno prate
izlaganje profesora. Naglim razvojem informatičke tehnologije, koja
svoju primjenu nalazi u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti,
poučavanje izlazi iz okvira tradicionalne nastave i postaje neovisno
o vremenu i prostoru. Pri tome se pojam tzv. obrazovanja na daljinu,
koji se prije odnosio na sisteme dopisnih škola ili na različite
programe obrazovanja putem videa ili televizije, danas u prvom redu
povezuje s različitim oblicima obrazovanja putem Interneta. Mnogobrojne
prednosti takva oblika poučavanja poput neovisnosti o vremenu i
mjestu održavanja nastave, veće mogućnosti individualizacije nastave
te bolje dostupnosti nastavnih sadržaja, omogućile su veliku popularnost
"učenja putem Interneta" pa ono nerijetko postaje alternativom
raznim obrazovnim programima koji se prezentiraju u formi klasične
nastave. "Učenje putem Interneta" može se
definirati kao oblik poučavanja u kojemu se nastavni sadržaji prezentiraju
učenicima putem Interneta. Pri tome je osnovni zahtjev koji se postavlja
pred sudionike obrazovnog procesa posjedovanje računala s priključkom
na Internet. Kada je riječ o programskoj podršci koja se koristi
prilikom poučavanja putem Interneta, najčešće se koriste tzv. courseware
alati, koji omogućuju pohranjivanje obrazovnih sadržaja na web poslužitelju
i njihovo povezivanje, komunikaciju među sudionicima obrazovnog
procesa, upravljanje učenjem te provjeru znanja putem raznih testova
i kvizova za samoprovjeru. Trenutno na tržištu postoji 30-ak raznih
courseware alata, a neki od najpopularnijih su WebCT, TopClass,
Lotus Learning Space i Webfuse. Kako u sklopu sustava visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj postoji interes za primjenu informacijskih tehnologija u nastavi, pojavila se potreba za ispitivanjem percepcije i stavova studenata prema "učenju putem Interneta" radi utvrđivanja postojanja potrebe za uvođenjem takva oblika poučavanja u postojeći obrazovni sustav. Pri tome su se željele ispitati različite determinante stava i percepcije koje se, između ostaloga, odnose na neke demografske značajke studenata te na različite aspekte korištenja računala i Interneta. U skladu s tim definirani su osnovni ciljevi istraživanja. Osnovni ciljevi istraživanja
MetodologijaIspitivanje percepcije i stavova studenata
prema "učenju putem Interneta" provedeno je na uzorku
od 482 studenta, koji studiraju na fakultetima u sklopu Sveučilišta
u Zagrebu, no kako je od ukupnog broja studenta njih 460 valjano
ispunilo korišteni upitnik, obrada rezultata temelji se isključivo
na njima. Sam je uzorak bio unaprijed definiran s obzirom na varijablu
obrazovnog usmjerenja kako bi se postigla što veća reprezentativnost,
a vezano uz to i veća mogućnost generalizacije dobivenih rezultata
na cjelokupnu studentsku populaciju. Dakle, u istraživanju je sudjelovalo
35% studenata s fakulteta prirodoslovno-tehničkog usmjerenja, 54,3%
studenata s fakulteta društveno-humanističkog usmjerenja te 10,7%
studenata s fakulteta biomedicinskog usmjerenja. Pri tome je riječ
o studentima sljedećih fakulteta: Ekonomski fakultet, Filozofski
fakultet, Pravni fakultet, Hrvatski studiji, Fakultet elektrotehnike
i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Prirodoslovno-matematički
fakultet i Medicinski fakultet. Udio studentica (53,9%) bio je nešto
veći od udjela studenata (46,1%). S obzirom na dob najveći je bio
udio studenata u dobi od 18 do 20 godina (60,2%). Udio studenata
kojima je mjesto stalnog prebivališta Zagreb (51,1%) bio je podjednak
kao udio studenata kojima mjesto stalnog prebivališta nije Zagreb
(48,9%). Vezano uz godinu studija, najveći je bio udio studenata
1. i 2. godine studija (78,6%). Na kraju, najveći dio studenata
pohađa obavezna predavanja i još neka (51,1%), dok je udio sudionika
koji redovito pohađaju sva predavanja i onih koji pohađaju samo
obvezna predavanja bio manji. Ispitivanje studentskih stavova i percepcije
"učenja putem Interneta" odvijalo se u nekoliko etapa:
preliminarno istraživanje i pilot-ispitivanje, čija je svrha bila
konstrukcija konačnog upitnika koji bi na odgovarajući način odgovorio
na postavljene probleme. Pri tome je na samom početku upitnika sudionicima
ukratko prezentiran pojam "učenja putem Interneta". Nakon
toga slijedio je dio s demografskim podacima i podacima o nekim
aspektima korištenja računala i Interneta kako bi se dobio odgovor
na prvi problem istraživanja. Za ispitivanje stavova korištena je
skala Likertova tipa, koja se sastojala od 18 tvrdnji. Dio tvrdnji
izražavao je pozitivan, a dio negativan stav prema "učenju
putem Interneta". Zadatak sudionika je bio da procijene koliko
se slažu s pojedinom tvrdnjom na skali od 1 do 5, pri čemu "1"
označava potpuno neslaganje s tvrdnjom, dok "5" označava
potpuno slaganje. Percepcija "učenja putem Interneta"
i percepcija klasične nastave ispitane su pomoću skale tipa semantičkog
diferencijala, pri čemu je sudionicima za svaki pojam bilo prezentirano
20 skala s parovima pridjeva suprotnog značenja. Njihov je zadatak
bio da za svaki par pridjeva odaberu onaj pridjev koji bolje opisuje
zadani pojam te da procijene u kojem ga stupnju opisuje koristeći
skalu od 1 do 3. Ako su smatrali da niti jedan od pridjeva ne opisuje
zadani pojam, sudionici su trebali zaokružiti "0". Rezultati i raspravaJedan od osnovnih zahtjeva koje "učenje putem Interneta" postavlja pred učenike, odnosno studente jest u prvom redu poznavanje rada na računalu i korištenje Interneta. Stoga je i jedan od ciljeva ovog istraživanja bio ispitati navike studenata vezane uz rad na računalu i korištenje Interneta te razlike u navikama s obzirom na neke demografske varijable i redovitost pohađanja nastave. Kada je riječ o razini poznavanja rada na računalu, najveći broj sudionika procjenjuje razinu svog poznavanja kao osnovnu korisničku. Uz to, većina studenata procjenjuje da uspješno koriste sve internetske usluge. Studenti najčešće pristupaju Internetu nekoliko puta na tjedan, pri čemu je mjesto pristupa najčešće računalo kod kuće. Vezano uz svrhu korištenja Interneta ona se najčešće odnosi na primanje i slanje e-pošte i u nešto manjoj mjeri na prikupljanje informacija vezanih uz aktivnosti na fakultetu. Kada je riječ o iskustvu s "učenjem putem Interneta", samo je 12,8% ispitanih studenata imalo iskustva. Vezano uz prihvaćanje mogućnosti usvajanja određenog kolegija "učenjem putem Interneta" dobiveni su sljedeći rezultati:
Na temelju dobivenih rezultata očito je da
su preduvjeti za sudjelovanje u raznim programima "učenja putem
Interneta" vezani uz poznavanje rada na računalu i korištenje
Interneta uglavnom ispunjeni. Kako bi se detaljnije ispitale navike
studenata vezane uz poznavanje rada na računalu i korištenje Interneta,
provedena je analiza odgovora s obzirom na demografske karakteristike
sudionika te su dobivene razlike u navikama s obzirom na varijablu
spola, dobi, mjesta stalnog prebivališta, obrazovnog usmjerenja,
godine studija i redovitosti pohađanja nastave na fakultetu. Naime,
pokazalo se da studentice za razliku od studenata iskazuju manju
razinu poznavanja rada na računalu, manju razinu uspješnosti korištenja
Interneta te da rjeđe pristupaju Internetu. Uz to, postoje razlike
i u svrsi korištenja Interneta. Slični rezultati dobiveni su i s
obzirom na obrazovno usmjerenje, što ne začuđuje s obzirom na to
da na fakultetima društveno-humanističkog usmjerenja prevladavaju
studentice, dok je obratno na fakultetima prirodoslovno-tehničkog
usmjerenja pa se osim zbog razlika u sadržaju nastave na fakultetima
različitog usmjerenja dobiveni rezultati mogu pripisati i utjecaju
spola. Razlike dobivene pod utjecajem spola bile su i očekivane
te su vjerojatno produkt socijalizacijskih procesa u djetinjstvu.
Razna istraživanja pokazuju da su dječaci, u odnosu na djevojčice,
više poticani na korištenje računala jer se računalo više smatra
igračkom primjerenom dječacima nego djevojčicama. Kada je riječ
o dobi sudionika kao i godini studija, pokazalo se da mlađi sudionici
istraživanja kao i oni na nižim godinama studija iskazuju veću razinu
poznavanja rada na računalu i veću uspješnost korištenja Interneta,
što je posljedica činjenice da dobna granica početka korištenja
računala i Interneta naglo opada zbog sve veće pristupačnosti cijena
računala, zbog naglog tehnološkog razvitka te veće primjene informacijskih
tehnologija u nastavi. Kada je riječ o mjestu prebivališta, pokazalo
se da se studenti koji ne žive u Zagrebu, premda rjeđe pristupaju
Internetu od kuće, ne razlikuju po ostalim navikama od studenata
koji žive u Zagrebu pa im to nije ograničavajući čimbenik. Napokon,
zanimljivi rezultati dobiveni su u vezi s redovitošću pohađanja
nastave na fakultetu, pri čemu se pokazalo da bi mogućnost usvajanja
nastavnih sadržaja "učenjem putem Interneta" u većoj mjeri
prihvatili oni sudionici koji češće pohađaju nastavu, što nije neobično
s obzirom na to da kod njih očito postoji općenita motivacija za
usvajanjem novih sadržaja bez obzira na način putem kojeg se to
usvajanje odvija. Rezultati vezani uz ispitivanje stava studenata
prema "učenju putem Interneta" ukazuju na to da je stav
studenta blago negativan. Moguće objašnjenje dobivenih nalaza pružaju
rezultati preliminarnog ispitivanja, gdje su studenti davali svoje
odgovore na pitanja vezana uz prednosti i nedostatke takva oblika
poučavanja te općenito poimanje ideje "učenja putem Interneta".
Kao prednosti studenti su isticali sljedeće: dostupnost obrazovanja
svima, fleksibilnost u pogledu biranja prostora i vremena učenja,
uštedu vremena, veću dostupnost informacija, mogućnost samoprovjere,
veću samostalnost i s time u vezi veću individualizaciju nastave.
Osnovni nedostaci takva oblika poučavanja su, prema odgovorima studenata,
nedostatak izravne komunikacije i nedostatak kontrole, tj. veća
potreba za samodiscipliniranjem. Analizom odgovora na pitanje o
tome što misle o ideji "učenja putem Interneta", dobiveno
je nekoliko kategorija koje su prikazane u nastavku. Slika 1. Semantički profili dobiveni procjenjivanjem pojmova "učenja putem Interneta" i klasične nastave
Uvidom u dobivene profile očito je da studenti
nemaju sasvim jasno definiranu percepciju pojma "učenja putem
Interneta", što je u skladu s njihovim stavom prema tome, a
koji je blago negativan. Naime, klasičnu nastavu studenti doživljavaju
kao ozbiljniji, obuhvatniji i s druge strane naporniji oblik usvajanja
obrazovnih sadržaja. Očito se poimanje kvalitetne nastave veže uz
pojam svojevrsnog pritiska, što od studenata zahtijeva konstantno
ulaganje mnogo napora pa su na taj način prisiljeni da stalno nešto
rade, čak i u slučaju kada nemaju dovoljno motivacije. Kada je riječ
o prihvaćanju mogućnosti usvajanja nastavnih sadržaja "učenjem
putem Interneta", kao što je i očekivano, studenti koji imaju
pozitivniji stav, pozitivniju percepciju "učenja putem Interneta"
te negativniju percepciju klasične nastave iskazuju i veću spremnost
prihvaćanja navedene mogućnosti. ZaključakRezultati dobiveni u sklopu ovog istraživanja ukazuju na to da studenti, premda generalno gledajući posjeduju dovoljan stupanj informatičke pismenosti, još uvijek ne percipiraju "učenje putem Interneta" kao jednako vrijednu alternativu klasičnoj nastavi. Ipak, ohrabrujući je podatak da bi većina njih prihvatila mogućnost usvajanja nastavnih sadržaja "učenjem putem Interneta", pri čemu bi najveći udio njih prihvatio takav oblik nastave u kombinaciji s klasičnom nastavom. Uzrok blago negativnog stava i slabije definirane percepcije takva oblika poučavanja može biti dijelom i činjenica da je samo mali udio njih imao prilike sudjelovati u nekim oblicima "učenja putem Interneta", što svakako treba uzeti u obzir prilikom interpretacije rezultata. U skladu s tim potrebno je u što je moguće većoj mjeri omogućiti studentima da se bolje upoznaju s takvim oblikom poučavanja. Uz navedeno, potrebno je senzibilizirati i same profesore na korištenje informacijske tehnologije u nastavi s obzirom na to da jedino oni kao dominantni autoriteti u nastavnom procesu mogu potaknuti studente da koriste Internet kao vrijedan alat prilikom usvajanja znanja. |
|
|
|
|
autor | cijeli članak | literatura | sažetak| abstract | pdf inačica | naslovnica |
|
|
|
