|
Promocija Govornog Linuxa za slijepe - prvog govornog operacijskog sustava na hrvatskom jeziku
Slijepi su u današnje vrijeme suočeni s brojnim problemima. Sve se češće ukidaju radna mjesta za slijepe (npr. kartonažer ili telefonist) zbog neprilagođenosti digitalnih uređaja kojima se slijepe osobe teško koriste, a adaptivna je oprema vrlo skupa.
Informatizacija danas više nije trend već postaje temeljnom potrebom pojedinca. Tako npr. računalo slijepima može omogućiti ravnopravnu komunikaciju s videćim osobama pa više ne moraju biti ograničeni na informacije tiskane Brailleovim pismom, uvećanim tiskom ili materijalom snimljenim na audiovrpcama.
U srijedu, 22. rujna 2003., u kazalištu Vidra promoviran je Govorni Linux za slijepe (GLS), napravljen s namjerom da korištenjem osnovnih računalnih aplikacija i Interneta slijepoj osobi znatno olakša svakodnevnu komunikaciju. Govorni Linux za slijepe dio je projekta IPSIS (Internet pomoć slijepom Internet surferu), projekta pokrenutog početkom 2001. godine kao neformalne studije unutar akademske zajednice Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim savezom slijepih. Poticaj za projekt dali su slijepi studenti nezadovoljni problemom u komunikaciji i društvenom marginalizacijom.
U Hrvatskoj je registrirano 5.800 slijepih osoba, a računalom se koristi samo njih 200. Jedan od glavnih razloga tako slabog poznavanja rada na računalu jest činjenica da su komercijalni računalni alati prilagođeni slijepim osobama vrlo skupi i zbog toga većini nedostupni. GLS je besplatan i dostupan svima. Njegov instalacijski CD sadrži pretraživač datoteka, svirač audioformata, kalkulator, uređivač teksta, internetski pretraživač i e-mail, pa svojim sadržajem definitivno predstavlja rješenje za informacijsko opismenjivanje i obogaćivanje života slijepih osoba. GLS je samostalna Linux distribucija, što slijepoj osobi omogućuje rad na bilo kojem računalu i bez tuđe pomoći. Njegov je sustav dizajniran upravo za slijepe osobe, a u instalacijskom paketu nudi se i vrpca na kojoj je snimljen iscrpan sustav pomoći. Na web portalu za slijepe www.ipsis.hr korisnici GLS-a mogu čitati dnevne vijesti i raspravljati o raznim temama, a mogu se pronaći i druge zanimljive i korisne informacije namijenjene slijepim osobama.
Na istoj adresi nalazi se potpuno prilagođena zbirka digitalnih tekstova na hrvatskom jeziku s više od 1.000 naslova.
Projekt IPSIS nudi i besplatan internetski pristup GLS korisnicima, što je polazište za daljnji razvoj.
Online Educa Berlin 2003
LIDA 2004.
Međunarodna konferencija LIDA (Libraries in the Digital Age) započela je s djelovanjem 2000. godine s ciljem da potiče promjene i ukazuje na mogućnosti razvoja knjižničnih i informacijskih sustava u digitalnom svijetu.
Svake godine konferencija obrađuje drugu temu i podijeljena je na dva dijela: prvi dio je posvećen istraživanju i razvoju, a drugi napretku i primjeni rezultata istraživanja u praksi. Konferencija LIDA za 2004. godinu najavljuje sljedeće teme: 1. Ljudi i informacije
Izlaganja u okviru ove teme obradit će pitanja vezana uz načine ljudskog poimanja informacijskih potreba, načine rješavanja problema i traženja informacija, te korištenjem informacija - sve u kontekstu digitalnih knjižnica. 2. Osposobljenost za rad u digitalnim knjižnicama
Sudionici konferencije raspravljat će o profesionalnom pogledu na problem osposobljenosti za rad s digitalnim knjižnicama. . Taj je termin (na engleskom jeziku competencies) upotrijebljen i u Viziji 2020 Britanske komisije za knjižnice i informacije (The Library and Information Commission) koja određuje 3 ključna elementa potrebna za rad u digitalnom okruženju: povezanost, sadržaj i osposobljenost. Orgnizatori LIDA 2004 pozvali su i ove godine niz uglednih stručnjaka iz Europe i SAD-a (Eugine Garfield, John Feathers, Sheila Webbers, i drugi)
Online poučavanje o informacijskoj i multimedijalnoj pismenosti
Zanima li vas online poučavanje o informacijskoj i multimedijskoj pismenosti?
Pročitajte članak na adresi http://www.distance-educator.com/dnews/Article9502.phtml i naučite više o prednostima online okruženja u odnosu na tradicionalne učionice.
|
