Sonja Špiranec: Informacijska pismenost - ključ za cjeloživotno učenje

Koncept cjeloživotnog učenja postao je glavnom odrednicom društvenih, gospodarskih i prosvjetnih politika u svijetu. Njegova ostvarivost ovisi o osposobljenosti pojedinca za snalaženje u informacijskoj bujici, posjedovanju vještina pronalaženja, odabiranja, vrednovanja i učinkovitog korištenja informacija, riječju, ovisi o informacijskoj opismenjenosti. U radu je analiziran koncept informacijske pismenosti i njegovo određenje u odnosu na ostale “pismenosti 21. stoljeća”. Također se ukazuje na odjek koncepta i-pismenosti u svijetu, kako na razini strateških smjernica tako i na razini obrazovne prakse i programa. Pregled pokazuje da se inicijative u Europi svode na stvaranje tehničke infrastrukture i informatičko opismenjavanje građana. Iako je tehnologija porušila mnoge prepreke informacijskog pristupa, puno iskorištavanje potencijala informacijskog društva izvan su domašaja tehnologije i nadilaze tehničke vještine. Iziskuju informacijsku pismenost kao ključnu komponentu cjeloživotnog učenja.

Nataša Hoić Božić: Razvoj informacijske pismenosti studenata kroz izradu seminarskih radova

Suvremeno obrazovanje potrebno je što više približiti današnjem informacijskom dobu, a treba uvesti promjene i samog sadržaja i nastavnih metoda. Jedan je od važnih zadataka obrazovanja školovanje ne samo informatički nego i informacijski pismenih stručnjaka pripremljenih za cjeloživotno učenje. Iako je informacijsku pismenost potrebno razvijati na svim razinama obrazovanja, posebno je važno da je steknu studenti koji se školuju za buduće nastavnike jer će se na taj će način najbolje osigurati prijenos takvih znanja i sposobnosti na buduće generacije učenika. Jedan od načina za razvijanje informacijske pismenost studenata jest i izrada seminarskih radova. Seminari služe za nadgledanje i provjeru napretka studenata u pronalaženju informacija, njihovoj analizi i vrednovanju te objedinjavanju i objavljivanju kao cjelovitih radova. Prikazana su iskustva pri vođenju studenata, budućih nastavnika informatike, u izradi seminarskih radova koji se prezentiraju u obliku obrazovnih WWW aplikacija u sklopu kolegija Metodika nastave informatike na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Marijan Frković: Europska računalna diploma (ECDL) - Hrvatska korak bliže Europi

Informatička pismenost stanovništva jedan je od uvjeta prelaska Hrvatske u informacijsko društvo, u čemu zaostajemo za mnogim zemljama Europe. Mogući razlozi zaostajanja su: 1. nedovoljna osposobljenost 2. nepostojanje norme koja definira potrebna znanja 3. nepostojanje međunarodno prihvaćenog sustava provjere znanja Kako bi utjecao na razloge zaostajanja, Hrvatski informatički zbor (HIZ) pokrenuo je aktivnosti uvođenja svjetski prihvaćenog sustava provjere znanja za određene korisničke vještine. U članku Europska računalna diploma (ECDL) – Hrvatska korak bliže Europi - opisana je diploma, koncepcija i primjena sustava, uloga HIZ-a i centra za provjeru IT vještina (testnih centara), stanje razvijenosti sustava u svijetu i Hrvatskoj, načini stjecanja diplome, metode provjere znanja, kako postati ovlašteni centar te način provjera njegova rada. Posebna je pozornost posvećena provjeri znanja osoba s posebnim potrebama, uvjetima koje mora zadovoljavati centar te postupku provjere znanja.

Milijana Kastratović: Ništa bez računala

Prije samo četiri godine, u upotrebi je bilo najmanje 250 milijuna računala, a istodobno je 150 milijuna ljudi imalo izravan pristup Internetu. Predviđa se da će između 2000. i 2005. godine između 500 milijuna do 1 milijarda ljudi biti spojena na Internet. Što to znači za svijet? Čeka nas svijet neograničene trgovine putem Interneta, a zbog sve većeg udjela automatizacije i robota u proizvodnji smanjuje se potreba za industrijskom radnom snagom.

Jasminka Maravić: Cjeloživotno učenje

U današnje doba ekonomskih i socijalnih promjena i brze tranzicije društva u “društvo znanja” te demografske situacije prema kojoj populacija u Europi postaje sve starija javljaju se izazovi za novim pristupom obrazovanju i učenju. Zbog toga se sve više raspravlja o tzv. cjeloživotnom učenju, odnosno o aktivnosti učenja tijekom života, s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske, društvene i poslovne perspektive.