|
Informacijska i informatička pismenost...
Valja razlikovati informacijsku i informatičku pismenost. One su bliske, ali biti informacijski pismen znači prije svega imati intelektualni okvir za razumijevanje, traganje, procjenu i korištenje informacije, dok računalna ili informatička pismenost podrazumijeva poznavanje korištenja računala.
Žene i računala - trendovi online
Podaci tvrtke Nielsen NetRatings iz 2001. godine pokazuju da više od polovice aktivne surferske populacije Sjedinjenih Američkih Država čine žene. Broj žena korisnica Interneta raste i u drugim zemljama kao npr. u Australiji, gdje je 48 posto surferica koje se spajaju od kuće, zatim u Novom Zelandu (46 posto), Južnoj Koreji (45 posto) itd. Europljanke nimalo ne zaostaju pa tako npr. u Finskoj svakodnevno surfa 46 posto žena, slijede ih Šveđanke i Dankinje s 45 posto, dok su Britanke i Nizozemke zastupljene s čak 41 posto.
A kako je u Hrvatskoj?
Prema podacima objavljenima u našem dnevnom tisku (Jutarnji list od 11. srpnja 2003. u članku o prvoj Vladinoj virtualnoj sjednici), na Internet će do kraja ove godine biti spojeno 22,9 posto građana Hrvatske, dok će broj korisnika porasti na čak 1,014.000. Valja spomenuti da se uskoro očekuje i donošenje zakona o elektroničkoj trgovini te uredbe o uredskom poslovanju i elektroničkim dokumentima.
Djevojke, žene i bake - online
Na pitanje što joj znači računalo dvanaestogodišnja učenica Ana Stiglić odgovara: Zapravo, ja sam svoja prva slova i riječi počela pisati na tipkovnici računala svojih roditelja. Imala sam šest godina, a tek kasnije sam propisala olovkom po papiru. Prije dvije godine tata i mama su naše računalo priključili na Internet i od tada sam online svakog dana. Odem na Google i upišem Eminem ili Avril pa gledam što ima novoga s mojim ljubimcima. Slušam i glazbu putem računala, koristeći zvučnike i poseban program za CD-e. Ida Perković, 48 godina, vlasnica tvrtke Ida Didacta, – od prvog dana posluje putem računala, no osobno je teško prihvatila taj trend. Čak je prije pet godina kupila i prijenosno računalo, no ipak joj je trebalo vremena dok se nije odlučila njime i služiti. Vjeruje da se s istim problemom susreće cijela njezina generacija. S obzirom na to da je sklona najnovijim tehničkim dostignućima, svoj je ured opremila vrlo moderno, a na kraju je popustila nagovaranju i odslušala kratki tečaj Worda i Excela. I tako je krenulo. Danas svoje poslovno dopisivanje u potpunosti obavlja e-mailom, a na Internetu svakog jutra pronalazi svježe vijesti i informacije o proizvođačima igračaka. Zahvaljujući internetskoj usluzi putem koje u svakom trenutku vidi stanje svog žiro-računa – tzv. NetBankingu, itekako štedi vrijeme. Sada treba nekoliko minuta za novčane transakcije, dok bi prije trošila i po nekoliko sati dok bi sve to obavila u banci. Trenutno u Excelu radi istraživanje statističkih podataka zastupljenosti svojih proizvoda po hrvatskim vrtićima, a želja joj je da i dalje napreduje i uči o računalima. Zdenka Đorđević, 67 godina, umirovljenica – Kaže se da čovjek ostaje mlad dok još može učiti, stjecati nove navike i prijatelje, pa i podnijeti prigovore. Tako sam se i ja na Sveučilištu za treću životnu dob pri POU Zagreb upisala na napredni tečaj informatike i Interneta. Svaki dan otvaram svoj e-mail jer uvijek netko nešto šalje. Netko šalje stihove, netko crta ružice, a nađu se tu i neke duhovite sličice ili čestitke za rođendan. Svima preporučujem: tražite nova iskustva, nova znanja i situacije, jer time razvijate uspavane sposobnosti. Naš mozak nije stvoren da bi bio besposlen i neupotrijebljen. Njegujte sve osjećaje koji vas čine mladima. Odvojite vremena za prijateljstvo, ljubav i zabavu, jer kakva korist od dugog života ako nije ugodan.
(korišten materijal časopisa "Treća mladost", Pučkog otvorenog učilišta Zagreb)
Iz akademskog svijeta
Docent Zavoda za telekomunikacije Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Maja Matijašević koristi računalo kako bi pripremila materijale za predavanja i vježbe, komunikaciju s kolegama i studentima (e-mail, konzultacije), kao i u istraživanju. Također, svi materijali namijenjeni rasporedu nastave, predavanjima i vježbama smješteni su na web stranicama fakulteta. Na poslijediplomskom studiju osim materijala daju se i predpitanja za ispit, članci iz digitalnih knjižnica do kojih je osiguran pristup putem članstva u raznim stručnim organizacijama (IEEE, ACM) te korisni članci koje su sami autori stavili na web. Dakako, sve predbilježbe za kongrese u svijetu i Hrvatskoj mogu se obaviti i putem Interneta. Na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu od znanstvene novakinje Ive Polak (predaje Nove književnosti na engleskom jeziku, australsku književnost i film) doznali smo kako su predavanja bez računala gotovo nezamisliva. Dio nastave uključuje PowerPoint prezentaciju dok e-mail služi za korespondenciju sa studentima. Odsjek ima i interni message board, na kojem se studentima ostavljaju obavijesti vezane uz nastavu pa studenti mogu postavljati pitanja profesorima o studiranju na Odsjeku. Članci s Interneta vezani uz struku koriste se i zato što je Filozofski fakultet pretplaćen na akademsku tražilicu “Ebsco academic search premier”. Također se koriste dostupne baze podataka, a postoje i znanstveni i stručni časopisi koji na Internetu besplatno objavljuju cjelovite članke. Sudjelovanje na međunarodnim kongresima (konferencijama) također se dogovara mailom.
Ništa bez računala
Kao voditeljica knjižnice Instituta Ruđer Bošković i predavačica na Pedagoškom fakultetu, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku mr. sc. Jadranka Stojanovski ne može zamisliti i jedno područje svog rada bez računalne tehnologije. Konkretno, upravo za svoje studente kolegija "Digitalne knjižnice" priprema dinamičko virtualno okružje koristeći WebCT. Kolegij je takav da se i inače intenzivno koriste računala i mrežne tehnologije u provođenju nastave. Srećom, Pedagoški fakultet u Osijeku, u sklopu kojega djeluje Odsjek za knjižničarstvo, dobro je opremljen tako da su studentima na raspolaganju suvremene računalne učionice koje se koriste za nastavu. Literatura potrebna za kolegij u cijelosti je dostupna putem Interneta. Seminarske radove studenti također dostavljaju putem elektroničke pošte, a tim se putem odvija i većina komunikacije. Znanstveni rad na Institutu Ruđer Bošković snažno se oslanja na računalne tehnologije. Koristi se sve: od vrlo starih računala koja su na Institutu još uvijek u upotrebi, primjerice za bilježenje rezultata mjerenja, preko složenih instrumenata koji u sebi već imaju integrirana računala, pa do moćnih servera i clustera računala na kojima se odvijaju najzahtjevniji programi. U sklopu rada na međunarodnim projektima nerijetko se radi i "udaljeno", tj. eksperiment se odvija u Švicarskoj dok znanstvenik koji njime upravlja sjedi za računalom u Zagrebu. Nova mreža nedavno izgrađena na Institutu bitno će unaprijediti takva udaljena istraživanja.
Još od 1995. godine primarni je izvor informacija u potrazi za najnovijim radovima iz određenog znanstvenog područja web. Danas je to znatno teže, kako ističe mr. sc. Jadranka Stojanovski, zbog informacijskog zagušenja tako da sada do potrebnih članaka dolazi ili pretražujući neku od bazu podataka relevantnu za područje (informacijske su znanosti najbolje pokrivene bazama Current Contents, Inspec i ERIC koje osigurava Centar za online baze podataka (http://baze.irb.hr) i LISA bazom kojoj pristup osigurava Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (http://www.nsk.hr)). Članke dobavlja i putem knjižnice Instituta, pristupajući izravno stranicama izdavača gdje se članci nalaze uglavnom u PDF ili HTML formatu ili putem međubibliotečne posudbe ako se radi o članku koji nije objavljen u nekom od preko tri tisuće naslova časopisa kojima knjižnica osigurava pristup. Predbilježbe za kongrese naša sugovornica također obavlja putem Interneta.
CESI - Kad žene obrazuju žene
Ženska nevladina udruga CESI u sklopu programa edukacija žena na ratom pogođenim područjima Hrvatske poput Okučana, Pakraca, Dvora, Gvozda i Vojnića – već pet godina sustavno obrazuje žene. Isprva su to bili tečajevi strojopisa, engleskog jezika i osnova računalskih vještina, a danas su to većinom tečajevi početnog i naprednog rada na računalu. Samo je prošle godine tečajeve osnove rada na računalu, na području Dvora i Gvozda uspješno pohađalo 100 polaznika/ca. Prošle godine u studenome održan je seminar "Ženski aktivizam online" s 14 sudionica iz 9 organizacija.
Razumijevajući kako je i-pismenost danas nužnost, CESI je pokrenuo projekt "Žene i nova tehnologija", u sklopu kojega se organiziraju tečajevi osnova Interneta te seminari o Internetu. Tiskan je i priručnik "Osnove Interneta, žene online". Da podsjetimo, misija te udruge jest unapređenje položaja žena i izgradnja civilnog društva putem savjetovanja, edukacija i kampanja. Istodobno njezin je glavni cilj osnaživanje žena u stjecanju kontrole nad vlastitim životom, unapređenje odnosa među spolovima te psihosocijalnog i ekonomskog statusa žena putem projekata namijenjenih ženama i mladima različitog etničkog, socijalnog podrijetla te javnosti općenito.
Detaljnije informacije pročitajte na web stranici http://www.cesi.hr
Budućnost - kako dalje?
“Čeka nas svijetla budućnost” – tvrde autori knjige "Revolucija u učenju" Gordon Dryden i dr. Jeannette Vos. Prije samo četiri godine, u upotrebi je bilo najmanje 250 milijuna računala, a istodobno je 150 milijuna ljudi imalo izravan pristup Internetu. Predviđa se da će između 2000. i 2005. godine između 500 milijuna do 1 milijarda ljudi biti spojena na Internet. Što to znači za svijet? Čeka nas svijet neograničene trgovine putem Interneta, a zbog sve većeg udjela automatizacije i robota u proizvodnji smanjuje se potreba za industrijskom radnom snagom. Takvo je stanje i u poljoprivredi. Projekcija u budućnost, nastala kao rezultat dugogodišnjih izučavanja različitih pristupa obrazovanju Gordona Drydena i dr. Jeannette Vos, autora knjige "Revolucija u učenju", ukazuje na to kako će svu proizvodnju neke razvijene zemlje moći obaviti deset posto njezinih radnika, dok će sve poljoprivredne proizvode uzgojiti samo dva posto stanovništva. Smanjuje se i broj potrošenih radnih sati: sa 100.000, koliko je iznosio davne 1940. godine, broj radnih sati tijekom života pao je u razvijenim zemljama na samo 50.000. Trend je i sve više žena na vodećim položajima, aktivno starenje stanovništva uz pomicanje dužine prosječnog životnog vijeka, pa i to da muškarci danas žive do 75 godina, a žene i dulje od 80 godina. Što to znači za obrazovanje? Sve veći dio učenja postaje samostalno učenje, samousmjeravajuće i samoispunjavajuće i, dakako, cjeloživotno. Pretpostavlja se da bi u skoroj budućnosti svaki učenik mogao imati svoje prijenosno računalo, a svaka bi obitelj mogla biti povezana s Internetom. Svaka osoba u svakoj životnoj dobi mogla bi imati trenutni pristup najboljim svjetskim profesorima i nastavnicima iz bilo kojeg područja. Neometan pristup svjetskim knjižnicama, umjetničkim galerijama... Možemo samo poželjeti da budućnost što prije dođe, zar ne?!
|
