|
Uvod
U novinama često viđamo ponude za zapošljavanje u kojima je jedan od uvjeta natječaja “poznavanje rada na računalu.” Kako nigdje nije definirano što se pod tim razumijeva, često se dovode u nedoumicu oni koji posao traže, ali i oni koji ga nude. Iz ostalih se uvjeta može zaključiti da se zahtijeva poznavanje rada na osobnom računalu i nekih korisničkih vještina, a ne za profesionalno bavljenje informatikom. Zato je Hrvatski informatički zbor (HIZ), http://www.hiz.hr/, krovna udruga hrvatskih informatičara, pokrenuo aktivnosti uvođenja i primjene svjetski priznatog sustava obrazovanja i provjere informatičkih znanja korisnika, European Computer Driving Licence (ECDL), http://www.ecdl.com/. HIZ je 10. rujna 2003. potpisao ugovor s European Computer Driving Licence Foundationom iz Dublina (Fondacija), http://www.ecdl.com/, o uvođenju ECDL-a u Hrvatsku. Istoga je dana deset hrvatskih informatičkih organizacija s HIZ-om potpisalo ugovor, kojim su dobili pravo osnivanja ovlaštenog centra za obrazovanje i provjeru znanja iz sedam temeljnih korisničkih vještina.
Što je europska računalna diploma?
Europska računalna diploma međunarodno je priznata potvrda informatičke pismenosti. Zbog velikog uspjeha ECDL-a u Europi sustav je proširen u svijetu pod nazivom International Computer Driving Licence (ICDL). Da bi se dobila diploma, potrebno je provjeriti znanja iz ovih vještina: 1. Osnove informacijske tehnologije
2. Korištenje računala i upravljanje datotekama
3. Obrada teksta
4. Tablične kalkulacije
5. Baze podataka
6. Prezentacije
7. Informacije i komunikacije Ispit se može obaviti u bilo kojem centru, polagati redoslijedom kojim se želi, mijenjajući centar od ispita do ispita, ako se želi, a nakon položenih ispita dobiva se uvjerenje priznato u svijetu.
Koncepcija i primjena ECDL programa
Koncepcijom se provodi globalna inicijativa Fondacije s ciljem širenja informatičke pismenosti u svijetu, što je uvjet svake zemlje i njezinih građana za ulazak u informacijsko društvo. ECDL program je namijenjen onima koji se žele obrazovati i potvrditi znanja, što im omogućuje lakše zapošljavanje u zemlji i inozemstvu, a provode ga nacionalna informatičkih društava, koja, u Europi, moraju biti član Europskog udruženja (The Council of European Profesional Informatics Societies – CEPIS), http://www.cepis.org./, koje je osnovalo Fondaciju radi provedbe ECDL koncepcije u svijetu. Ako nacionalno informatičko društvo želi dobiti ovlaštenje, mora dostaviti Fondaciji poslovni plan: karakteristike IT tržišta, opis poduzetničke ideje, izvedbeni plan, marketinški plan, plan upravljanja programom, pokazatelje uspješnosti programa i drugo. HIZ je nositelj testiranja kandidata u Hrvatskoj, što je ugovorno prenio na ovlaštene centre. HIZ je ovlašten osnivati centre te provjeravati njihov rad, a godišnje je obvezan dostavljati Fondaciji plan razvoja ECDL programa u Hrvatskoj te izvještaj o provođenju sustava osiguranja kvalitete. Fondacija je izradila norme koje provode informatička društva i ovlašteni centri. Koristi se 17 normi, a najvažnije su: ugovor Fondacije i HIZ-a, postupak odobravanja rada centra, provjera znanja, ugovor HIZ-a i centra, provjera rada informatičkog društva, provjera rada centra, testiranje osoba s posebnim potrebama.
Primjena u svijetu
U svijetu trenutno djeluje više do 15.000 testnih centara u više od 100 država, u Velikoj Britaniji više od 4.000, u Irskoj 1.100, u Francuskoj 400, u Austriji 200, u Mađarskoj 150, u Sloveniji 18, .....
Do sada je više od 3 milijuna osoba položilo oko 12 milijuna testova. U ožujku 2003. 2,75 milijuna ljudi u svijetu prijavilo se za polaganje ispita. Koncept ECDL-a podržavaju: Europska komisija, UNESCO/Svjetska banka, vlade Australije, Austrije, Belgije, Egipta, Estonije, Irske, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Mađarske, Švedske, Italije, Jordana i Poljske... Ministarstvo zdravstva Velike Britanije, koje zapošljava više od 1,300.000 ljudi, pokrenulo je ECDL program za sve poslove, od čistačica do liječnika.
Primjena u Hrvatskoj
ECDL je dio strategije “Hrvatska u 21. stoljeću – Informacijska i komunikacijska tehnologija”, gdje je zapisano: “Uspostavljanje i prihvaćanje ECDL-a kao osnovnog kriterija za osposobljenost zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi. Potaknuti usvajanje sustava u svim javnim djelatnostima i privatnom sektoru”.
Centri u Hrvatskoj
Trenutno u Hrvatskoj djeluje deset centara · DUNet iz Dubrovnika, http://www.dunet.hr/
· Elit trade iz Zagreba, http://www.elit-trade.hr
· Financijska agencija iz Zagreba, http://www.fina.hr
· Infosistem iz Zagreba, http://www.infosistem.hr
· IT Center iz Zagreba, http://www.itcenter.hr
· M San grupa iz Zagreba, http://www.msan.hr
· Pučko otvoreno učilište iz Bjelovara, http://www.pou-bjelovar.hr
· Strojarski fakultet iz Slavonskog Broda, http://www.sfsb.hr
· SYS iz Zagreba, http://www.sys.hr Prije davanja ovlaštenja HIZ je u centrima izvršio provjeru da bi utvrdio jesu li zadovoljeni svi uvjeti. HIZ i Fondacija periodično će provjeravati rad centara, a bude li nepoštivanja propisa, centru se može oduzeti ovlaštenje, što može utjecati i na odnose HIZ-a i Fondacije. U postupku je otvaranje još desetak centara u Hrvatskoj.
Kako dobiti diplomu?
Postoje dvije mogućnosti: Ovlaštene škole i testni centri održavaju tečajeve za pojedine module, a potom provode provjeru znanja.
...
Pohađanje tečaja nije uvjet polaganja ispita. Ako je kandidat već ovladao traženim vještinama, može pristupiti testiranju. Uspjeh na ispitu evidentira se u indeks polaznika i Hrvatsku ECDL bazu podataka.
Nakon položenih sedam modula stječe se diploma.
Provjera znanja kandidata za diplomu
U svijetu se koriste dva sustava testiranja, automatsko i ručno. Kod automatskog testiranja (ATES) koristi se namjenski softver. Nakon pokretanja sustava, kandidatu se na ekranu prikazuje slučajno odabrani test za određeni modul u koji se bilježe odgovori. Ako je suma bodova dovoljna za uspjeh na ispitu, sustav obavještava kandidata, a rezultat se upisuje u bazu podataka. Pri ručnom testiranju ispitivač uzima slučajno odabrani test i daje ga kandidatu. Taj sustav koristi većina testnih centara u svijetu, osobito u prvim godinama rada, kada imaju manji broj kandidata, pa je uvođenje ATES-a nerentabilno. Osoba koja poznaje svih sedam modula može pristupiti provjeri znanja istoga dana. Ako centar provodi obrazovanje kandidata, mora osigurati da predavač ne bude i ispitivač za isti modul testa, ili da ne obavlja nadzor kandidata pri testiranju, ili da ne ocjenjuje testove. Obrazovni centri mogu koristiti od HIZ-a odobrenu literaturu, no dopuštena je i ona koja sadrži ispitno gradivo, kako je navedeno u nastavnom gradivu (Syllabus) propisom od Fondacije http://www.ecdl.com/main/syllabus.php).
Kako postati centar?
Odobravanje rada Organizacija koja želi dobiti ovlaštenje treba se prijaviti na natječaj (http://www.hiz.hr/aktivnosti_9-cij) te pored općih uvjeta (upisanost u Sudski registar, djelatnost 80.42 – obrazovanje odraslih, najmanje dva stručna radnika, poslovanje u Hrvatskoj najmanje dvije godine, učionica, korištenje licenciranog softvera, sigurna pohrana testne baze) zadovoljiti i ove sadržane u ECDL normi: najmanje dva ovlaštena ispitivača s ECDL diplomom i položenim ispitom za ispitivača, koordinatora za ECDL radi obavljanja stručnih i administrativno financijskih poslova. Ako organizacija nema drugih zaposlenika, poslove administratora može obavljati jedan od ispitivača. HIZ će provjeriti prikladnost prostorija za testiranje, tehničku opremljenost, uvjete čuvanja ispitnog materijala, vezu s Internetom i drugo. Organizacija mora prijaviti HIZ-u kandidate za ispitivače i koordinatora, koji će potom organizirati obrazovanje: za ispitivača (poznavanje ECDL normi, rad testnog centra, provjera znanja kandidata te pedagoške i metodološke osnove. Obuka koordinatora uključuje (manipuliranje indeksima, evidentiranje rezultata testiranja, administrativno - financijski poslovi, komuniciranje s HIZ-om). Nakon polaganja ispita HIZ predaje uvjerenje za ovlaštenog ispitivača, koje mora biti istaknuto na vidljivom mjestu u centru.
Centar može angažirati i ispitivače izvan organizacije, no uz prethodno odobrenje HIZ-a, a oni mogu raditi samo u tom centru. Ako su zadovoljeni uvjeti, organizacija će s HIZ-om potpisati ugovor i dobiti uvjerenje ovlaštenog centra. Tom će prilikom HIZ predati centru bazu ispitnih pitanja za ručno testiranje, upute za testiranje, zahtijevani broj indeksa, marketinške materijale i administracijski sustav.
Provjera rada
Fondacija i HIZ povremeno provjeravaju rad centra, kojim se utvrđuje izgled centra, tehnička opremljenost, sustav za testiranje, način registracije kandidata, uvjeti za testiranje kandidata s posebnim potrebama (ako postoji), administracijski sustav, manipuliranje nekorištenim indeksima, istaknutost dozvole za rad centra i ispitivača, čuvanje dokumentacije o testiranju i drugo. Provjera se obavlja i tijekom testiranja, što uključuje utvrđivanje identiteta kandidata, testne materijale, trajanje testa, vrijeme početka i završetka testiranja, ponašanje kandidata (izlazak iz dvorane iznošenje testova i drugih materijala, prepisivanje rezultata, razgovor sa susjedom, korištenje mobilnog telefona, korištenje literature, traženje pomoći od drugih kandidata ili ispitivača, napuštanje prostorije bez nadzora, što sve nije dopušteno), predaja ispitnog materijala ispitivaču nakon testiranja, početak ocjenjivanja kandidata, vrijeme unosa rezultata u administracijski sustav, vrijeme upisa rezultata u indekse, ime osobe koja je ocjenjivala testove, način pohrane i osiguravanja rezultata testiranja, mjesto ocjenjivanja, osiguranje mjesta za čuvanje podataka o kandidatima i drugo.
Ako kandidat povrijedi pravila, testiranje će za njega biti odmah prekinuto. Nakon testiranja kontrolor će izabrati 10 slučajno odabranih testova da bi utvrdio: preciznost ocjenjivanja, objektivnost, metodologiju, postotak prolaznih ocjena po modulima, što će u izvještaju naznačiti kao: odlično, prihvatljivo, neprihvatljivo. Ako rezultati provjere budu loši, centru se mogu uskratiti ovlaštenja.
Kandidati s posebnim potrebama
Razvojem informatičke tehnologije stvoreni su uvjeti za otvaranje radnih mjesta na kojima mogu raditi osobe s posebnim potrebama. Program Europske unije E-Europe posebnu pozornost pridaje informatičkoj pismenosti tog dijela stanovništva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2002. bilo više od 400.000 invalidnih osoba, od toga 26% invalida rada, 11% onih iz Domovinskog rata, 4,2% od posljedica nesreća. Od tog broja 87% je pokretno, dok su ostali ograničeno pokretni. Zadatak je države, udruga i društva u cjelini poduzimanje aktivnosti radi poboljšanja njihova života i rada. HIZ će u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnim udrugama i testnim centrima pokrenuti aktivnosti provođenja programa.
Provjera znanja
HIZ propisuje postupak kojim olakšava testiranje: davanjem posebnih pogodnosti: duže vrijeme testiranja za 15 minuta, korištenje posebne prostorije i tehnologije prilagođene potrebama, većeg formata testnog lista, tumača pomoću znakova za gluhe, ispitnog lista u različitim zvučnim formatima, pomoćnika za osobne potrebe tijekom testiranja, mogućnost testiranja kandidata izvan centra ako postoje traženi uvjeti. Fondacija može odobriti i dodatne povoljnosti (usmeni test, stanke u radu, dodatno vrijeme duže od 15 minuta, dovođenje čitača zajedno s kandidatom, rad u posebnoj prostoriji radi neometanja rada drugih kandidata, dovođenje pisara za kandidate koji ne mogu pisati i drugo). Osobe koje zahtijevaju poseban tretman, moraju se obratiti HIZ-u, koji će utvrditi opravdanost zahtjeva. Ako centar nema propisane uvjete, obavijestit će HIZ, koji će nastojati organizirati testiranje na mjestima gdje postoji prikladna oprema (škole ili centri za osobe s posebnim potrebama).
Uz zahtjev kandidat mora priložiti uvjerenje nadležnog liječnika, koji treba procijeniti funkcionalne sposobnosti kandidata te dati preporuke za prilagodbu centra.
Prilagođavanje centra za testiranje
Centar treba osigurati: pristup kandidata s ulice (rampa, lift), pristup prostorijama za testiranje (prostor dovoljan za invalidska kolica i druga pomagala), toaletni prostor, prilagođenu tehničku, programsku i ostalu opremu, kao što su prikladne tipkovnice, veliki monitori ili uređaji za povećanje slike monitora, slušalice s podešavanjem jačine zvuka, odmarala za zglobove i drugo.
|
