Milan Taradi, Sunčana Kukolja Taradi: Samoprocjena i procjena znanja uz primjenu informacijskih tehnologija

Siječanj 2004. / godište IV / ISSN 1333-5987

Procjena znanja pomoću informacijskih tehnologija (IT) sve se više primjenjuje u završnim, kvalifikacijskim ispitima i u tu je svrhu razvijeno mnogo samostalnih sustava ili onih temeljenih na webu. Međutim, tek se u posljednje vrijeme otkriva velika prednost samoprocjene znanja u razumijevanju i konsolidaciji znanja tijekom procesa učenja. U članku su opisani osnovni načini samoprocjene i procjene znanja uporabom IT-a, prednosti i nedostaci, tehnička strana i upute kako započeti s primjenom. a posebno je istaknuta pomoć koju pružaju Referalni centri CARNeta.

Milan  Taradi Zavod za fiziologiju, Medicinski fakultet; Referalni centar CARNeta za procjenu znanja uz primjenu IT-a Sunčana Kukolja-Taradi Zavod za fiziologiju, Medicinski fakultet, Referalni centar CARNeta za procjenu znanja uz primjenu IT-a

Što je samoprocjena i procjena znanja uz primjenu informacijskih tehnologija? Radi se o uporabi računala u procjenjivanju napretka polaznika (studenata) tijekom procesa učenja (tečaja, kolegija, studija). Uporaba može imati dva temeljna oblika: 1) priprava papirnatih testova iz računalne baze pitanja i automatska obrada obrazaca za odgovore pomoću optičkog čitača 2) unošenje studentskih odgovora izravno u računalo a) u samostojeće računalo ili više nepovezanih računala u računalnoj učionici b) unošenje odgovora putem računalâ povezanih u lokalnu mrežu (intranet), pri čemu se test distribuira sa središnjeg poslužitelja c) unošenje odgovora putem računalâ umreženih u Internet Koji su ciljevi procjene znanja? Ciljevi također mogu biti različiti:  a) izmjeriti postojeće znanje predtestom b) tekuće (formativno) testiranje uz dobivanje povratnih podataka tijekom procesa učenja radi unapređenja tog procesa (samotestiranje) c) ocjenjivano tekuće testiranje radi praćenja napredovanja studenata, ali i prikupljanja podataka za završnu ocjenu d) završno ("sumativno") testiranje radi dobivanja konačne ocjene  Ovisno o namjeni testiranja ono može biti strogo nadgledano ili provedeno samostalno, bez nadglednika, pružajući studentu tijekom samotestiranja informaciju o točnim i netočnim odgovorima, njegovu uspjehu i napredovanju.  Najčešće se ispituje niska kognitivna razina znanja (poznavanje činjenica, razumijevanje, primjena), no dobro formulirana pitanja mogu zahvatiti i visoku razinu (analiza, sinteza, vrednovanje). Zašto vrednovati studentsko znanje? a) potpomognuti proces učenja formativnim testiranjem b) osigurati dodatnu motivaciju za učenje i odrediti kakvoću i količinu znanja c) nadzirati napredovanje studenta d) završno ocijeniti studentovo znanje e) vrednovati učinkovitost samog procesa i strategije učenja Koje su prednosti procjenjivanja znanja uz primjenu računala? Općeprihvaćena, općeprimjenjiva i najbolja metoda procjene znanja ne postoji! Prednosti i mene pojedinog načina valja promatrati sa stajališta studenata, nastavnika, administracije i pomoćnog osoblja. Također treba razmotriti je li prelazak na procjenjivanje znanja potpomognuto računalom pedagoški opravdano ili naprosto za to postoje uvjeti. Prednosti procjenjivanja znanja potpomognutog računalom višestruke su, a mogu se razvrstati u pedagoške i administrativne.  1) Pedagoške prednosti a) omogućuje temeljitu, objektivnu, osjetljiviju provjeru znanja b) u test se mogu uključiti interaktivne slike, video, audio ili simulacijska pitanja c) nastavnici mogu u ispitna pitanja ugraditi pomoć u obliku dodatnih naputaka d) ocjenjivanje tijekom tečaja otkriva studentove "slabe" točke i omogućuje prilagodbe plana i programa za svakog studenta e) mogućnost izravne povratne informacije daje studentu podatke o njegovu dosadašnjem učinku i time ga može osloboditi straha, pa čak i neugodan doživljaj ispitivanja pretvoriti u užitak uspjeha f) test se može povezati s materijalima i sustavima za učenje na webu g) statistička analiza samog testa (item analiza) lako se automatski provodi bez ikakva truda h) odmah dobivena item analiza omogućuje revalorizaciju rezultata testa ako su se potkrala neispravna pitanja ili pitanja slabe diskriminativne moći i) statistička analiza rezultata tečaja lako se provodi bez potrebe dodatnog unosa podataka  2) Administrativne prednosti a) smanjeni su troškovi provedbe testiranja, posebno pri osvježavanju ili promjenama testova, jer se ne tiskaju papirnati primjerci, b) provjera znanja je vrlo brza, bitno štedeći nastavnikovo vrijeme c) dvostruko ocjenjivanje postaje nepotrebno d) isključuju se ljudske pogreške u ocjenjivanju e) rezultati provjere znanja lako se integriraju, administriraju, distribuiraju i pohranjuju Koji su nedostaci procjenjivanja znanja uz primjenu računala? Mane procjenjivanje znanja uz primjenu računala mogu se svrstati u pedagoške i administrativne.  1) Pedagoške mane a) nepouzdana identifikacija pristupnika ako tijek ispita nije nadgledan (za samoprocjenu nebitno) b) povećana opasnost od varanja i plagijarizma c) studenti moraju imati osnovnu računalnu pismenost d) nastavnici često pribjegavaju lakoj upotrebi testova samo s višestrukim predloženim odgovorima (MCQ), što je za studente monotono, a pokatkad se ispituje samo niska razina znanja (činjenice)    2) Administrativne mane a) uvođenje IT-a može u početku biti skupo b) nastavnici trebaju u početku tečajeve za uspješnu primjenu IT-a u samoprocjeni i procjeni znanja, posebno da se osigura visoka kvaliteta c) potrebna je suradnja dizajnera tečaja, programera i nastavnika u stvaranju okružja d) neki sustavi za procjenu znanja IT-u ne dopuštaju anoniman ulazak e) hardver i softver moraju biti kvalitetni da se izbjegne otkazivanje tijekom procjene f) rabi li se Internet, poželjna je sigurna i po mogućnosti brza veza Što nam sve treba za procjenjivanje znanja uz primjenu računala? Tehničku stranu procjene znanja uporabom IT-a čine najprije softverski alati za stvaranje, isporuku i obradu testova i, naravno, hardver koji to podržava.  Možemo se koristiti IT-om samo za pomoć u pripravi klasičnih pismenih testova i obradi studentskih rezultata i analize samog testa. Veći je korak provođenje online testova. Moguće je izgraditi sustav koji podržava i jedno i drugo. Što nam treba za pripravu klasičnih papirnatih testova uz primjenu računala? Za pripremu klasičnih papirnatih pismenih ispita potreban nam je prvo softver za stvaranje i održavanje baze ispitnih pitanja i generiranje testa (npr. ParTest for Windows). Zatim nam treba program za očitavanje rezultata, vođenje evidencije o studentima i analizu samog testa (npr. ParScore for Windows). Od hardvera nam treba računalo i optički čitač. Obrasci za odgovore (formulari) ispunjavaju se običnom ili kemijskom olovkom. Mogu se izabrati neki od velikog broja već gotovih obrazaca, ali oni obično nisu potpuno prilagođeni našim potrebama, a i skuplji su. Priprava predloška vlastitih papirnatih obrazaca za optički čitač jednokratni je posao za koji je potreban poseban softver, a treba napisati i jednostavan driver. Obrasci se zatim mogu, prema predlošku, tiskati relativno jeftino u velikim nakladama.  Opisana tehnička potpora može se vrlo lako protegnuti i na online testove (npr. ParTestOnline for Windows). Što nam treba za pripravu testova online IT-u? Postoje dva potpuno različita pristupa pripravi testova online. Jedan je priprava vlastitih testova na svom poslužitelju, a drugi je upotreba iznajmljenog poslužitelja s već instaliranim servisom (hosting).  Odlučimo li se za vlastiti poslužitelj, opet postoje dvije temeljno različite priprave testova i treći, srednji pristup: 1) pisanje vlastitog programa, tj. koda uporabom nekog skriptnog jezika, kao što je HTML, JavaScript, Java, Perl ili PHP 2) uporaba softverskog alata koji automatski stvara kod 3) srednji je put uzimanje gotova koda i prilagođavanje vlastitim potrebama obilnim ispravljanjem.  Odabir ovisi o mnogo različitih uvjeta: znanju i iskustvu sastavljača pitanja, povjerenju u postojeće alate, obimu, različnosti i namjeni pitanja, željama da se test integrira izravno u web stranicu ili da se primjenjuje odvojeno, sredstvima koja ispitivaču stoje na raspolaganju itd.  Pisanje vlastitog koda vrlo je zahtjevan, naporan i dugotrajan posao koji traži poznavanje nekog skriptnog jezika. Preporučuje se prije početka pogledati kako su to riješili drugi autori. Mnogi dopuštaju pregledavanje koda, pa i preuzimanje i editiranje predloška.  JavaScript je vrlo jednostavan i pogodan za pisanje testova s mogućnošću uključivanja obilnih naputaka, povratnih informacija i automatskog ocjenjivanja. Međutim, budući da se on izvršava lokalno na računalu polaznika, mana mu je da izvorni kod sadrži i podatke o točnim odgovorima koje polaznici mogu lako pročitati gledajući kod u svojim preglednicima. Zato se on preporučuje za samotestiranje, a nikako za završno ocjenjivanje.  CGI (Common Gateway Interface) omogućuje povezivanje udaljenog polaznika s bazom pitanja (ili tekstualnom datotekom) na poslužitelju, pa se ocjenjivanje izvodi na poslužitelju, gdje se mogu i pohraniti podaci o uspjehu pojedinih studenata i provesti automatska statistička i grafička analiza rezultata i kakvoće samog testa. Dakle, poslužitelj šalje pitanje, a polaznik odgovor. Ni u kojem trenutku polaznik nema pristup do svih pitanja i odgovora.  PHP i neka baza (npr. MySQL ili PostgreSQL) predstavljaju slično rješenje. "Flash" je također podoban za pripravu i isporuku pitanja, posebno za samotestiranje.  Uporaba već gotovih softverskih alata za pripravu banke pitanja i stvaranje testa online (ili papirnatog) svakako je daleko jednostavnija. Postoje komercijalni i besplatni alati za tu svrhu. Neki su posvećeni isključivo tom zadatku priprave testova, dok su drugi zapravo dijelovi vrlo složenih alata za stvaranje okružja za učenje na daljinu.  Smještanje testova na za to prilagođene tuđe poslužitelje (hosting) vrlo je dobro, brzo, lagano i često besplatno rješenje, osobito za početnike i za samotestiranje.  Na kraju razmatranja tehničke strane valja reći da je najteži posao ipak smišljanje samih pitanja, a postavljanje na web daleko je jednostavniji i brži! Kako započeti primjenjivati IT u procjeni znanja i zašto? Individualni nastavnici koji entuzijastički razmišljaju o procjenjivanju znanja potpomognuto računalom najbolje je da započnu pripravljati testove za tekuću (formativnu) provjeru znanja studenata s nekim jednostavnim alatom. Za to im ne treba privola katedara ili drugih institucijskih ili znanstveno-nastavničkih tijela. Uporaba testova online daleko je važnija u procesu stjecanja znanja, nego u završnom (sumativnom) ocjenjivanju. Nakon što se nastavnici sami uvjere u velike prednosti učenja i ispitivanja na daljinu, treba osnovati radnu grupu koju čine predstavnici svih zainteresiranih nastavnika (katedara), predstavnici polaznika (studenata), uprave obrazovne ustanove (fakulteta) i informatičke službe. Nakon odluke o usvajanju određenog alata, nužni su tečajevi za nastavnike. Studentima svakako treba dati priliku da dobro upoznaju nove alate ispitivanja prije negoli se oni primijene za završno ocjenjivanje.  I napokon, prije usvajanja procjene znanja informacijskim tehnologijama važno je ponovno preispitati i utvrditi temeljnu ulogu i svrhu ispitivanja u cijelom obrazovnom procesu i poučavanju da bi provjera znanja bila valjana, odgovarajuća, pouzdana, pravedna i korisna za studente i društvo u cjelini. Sustav vrednovanja znanja važniji je od nastavnih planova, programa i nastavnih metoda. Premda na prvi pogled zvuči neuvjerljivo, razinu i kvalitetu znanja učenika, studenata ili općenito polaznika ne određuje nastavni proces, već sustav ispita! Pedagozi moraju stalno usavršavati vlastita znanja, vještine i stavove i tako studentima olakšati učenje. No, promjenom nastavnih planova ili nastavnih metoda bez promjene ispita ne postiže se ništa. Obrnuto, promjena ispitnog sustava bez promjene nastavnog plana bitno utječe na način učenja i razinu znanja. I zato, poziv na istraživanja, raspravu i strateško planiranje da bi se premostio jaz između učenje na daljinu (e-learning) i ispitivanja na daljinu (e-assesment) nije samo nužan, već i hitan. Pri tome se mora zadržati potpuna komparabilnost s klasičnim ispitima. Može li nam tkogod pomoći u uvođenju IT-a u procjenu znanja? U tom vam pogledu može pomoći nedavno osnovan CARNetov referalni centar (RC) za samoprocjenu i procjenu znanja upotrebom informacijskih tehnologija (URL adresa: http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit.html). Svrha našeg RC-a je pružanje informacija koje će pomoći nastavnicima pri osmišljavanju i provedbi samoprocjene i procjene znanja studenata korištenjem informacijskih tehnologija. RC pomaže korisnicima koji upit postave putem weba, maila, telefona ili osobnim dolaskom.  Pomoć je za krajnjeg korisnika potpuno besplatna. Veseli nas suradnja i vjerujemo da ćemo biti od praktične koristi svima koji se žele koristiti novim tehnologijama.