|
Uvod
Prema evaluaciji Referalnog centra za odabir courseware alata napravljenoj u prvoj polovici 2003. na adresi http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca.html vidljivo je da je od Open Source alata za e-učenje Claroline među vodećim. Nastao je na belgijskom Université catholique de Louvain (UCL) kao podrška univerzitetskom Virtualnom kampusu s primarnim ciljem podrške vlastitim nastavnicima u e-poučavanju. Voditelj razvojnog tima alata je Belgijanac Thomas de Praetere.
Slika 1. Naslovnica Weba Clarolinea dostupnog na adresi: http://www.claroline.net Zanimljivo je da su kvalitete Clarolinea prepoznate i u Hrvatskoj s do sada tri evidentirana korisnika, koji uključuju zagrebački Medicinski fakultet, splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva kroz testiranje u sklopu Referalnog centra. Jedan od razloga dobre prihvaćenosti leži u tome što je alat preveden na hrvatski jezik, koji se može odabrati pri instalaciji. Alat je višeplatformski (pisan je u jeziku PHP i koristi bazu MySQL) te se može instalirati na Windows, Unix, Linux, FreeBSD, MacOS i druge platforme. Uspješne i kvalitetne Open Source projekte često odlikuje pozitivno mišljenje stručne javnosti, što sve češće rezultira potporom od strane nacionalnih, europskih i svjetskih izvora financiranja te sponzorima iz korporativnog sektora. Na taj način prestaje poimanje rada na takvim projektima kao neprofitno, a dobiva se dugotrajniji angažman zainteresiranih programera, pedagoga i drugih stručnjaka uključenih u razvoj. Proces profesionalizacije projekta Claroline postupno se događao i prijašnjih godina, no bitnija "stepenica" dogodila se paralelno s prelaskom na inačicu 1.4. sredinom 2003., kada je i pristigla spomenuta donacija. S profesionalizacijom ciljevi i odgovornost postaju veći te se razmišlja o poboljšanju funkcionalnosti i prihvaćanju normi IMS i SCORM u određenom opsegu te mogućnosti razmjene sadržaja s vodećim svjetskim alatom za e-učenje WebCT-om. Valja napomenuti da je Claroline alat "made in Europe", ali i "made for Europe", jer se unatoč tome što je alat izvorno frankofonski, među 20-ak podržanih jezika nalaze svi "službeni" europski jezici, po čemu je Claroline jedinstven u ponudi alata za e-učenje te dodatan poticaj za obilna europska financiranja.
Claroline danas
S aspekta evaluatora alata za e-učenje prvo što se uočava iznimno su dobro napravljeno korisničko sučelje (s aspekta tutora/autora sadržaja i studenta), dobro nadgledanje studentove aktivnosti i rezultata unutar sustava (Learning Management) te određeni nedostaci u lakoći instalacije i održavanja. Također je vidljiva tendencija integracije postojećih Open Source kolaborativnih i uređivačkih alata u Claroline, što je većinom izvedeno začuđujuće dobro. Primjer je za to integracija foruma phpBB u Claroline. Kada je pomalo komplicirana instalacija napokon načinjena, počinje vrlo ugodan rad na stvaranju online tečaja putem intuitivnog i naprednog sučelja za uređivanje sadržaja. 
Slika 2. Naslovnica testnog online tečaja Sučelje za unos sadržaja očekuje HTML dokumente, koji se zatim putem weba prenose u sustav. Omogućeno je kreiranje stabla mapa i podmapa na strani poslužitelja, također putem web sučelja. Kako se obično tečaj sastoji od skupa HTML stranica sa slikama, Flash animacija i drugih multimedijskih elemenata, moguće ih je sve prije slanja na lokalnom računalu upakirati u ZIP datoteku koja može sadržavati velik (neograničeni) broj mapa te ih poslati sve zajedno. Nakon što ZIP datoteka pristigne na poslužitelj, ona se raspakira te se mape i datoteke pokažu kao dio sadržaja tečaja. Svakoj datoteci tada se mogu mijenjati atributi (opis, vlasništvo, vidljivost). Važno je da autor pri izradi tečaja HTML dokumente povezuje relativno, a ne apsolutno, što znači da veze trebaju izgledati kao "nekamapa/nekadatoteka.html" a ne "http://www.nazivdomene.hr/nekamapa/nekadatoteka.html". 
Slika 3. Unos sadržaja u Claroline Od kolaborativnih i komunikacijskih funkcionalnosti valja spomenuti ugodan rad u forumu i djelomično ugodan rad u chatu, koji nije izveden putem Jave, što bi možda bilo optimalno, no dodatno bi zakompliciralo instalaciju. U inačici 1.4 znatnije je unaprijeđena provjera znanja. Nastavnik može birati 4 vrste pitanja: s jednim točnim odgovorom, s više točnih odgovora, s ispunjavanjem praznine i s uparivanjem. Provjera znanja također omogućuje slikovne privitke uz pitanja (važno ako je pitanje vezano uz neki crtež, shemu ili ako je zadan složen matematički oblik), preuzimanje pitanja iz druge provjere znanja te kreiranje liste pitanja na slučajan način. Dobro je napravljen i rad s korisnicima: otvaranje i gašenje korisničkih računa, rad s grupama korisnika (otvaranje, zatvaranje, dodavanje i micanje korisnika iz grupe) te dodjela uloga (tutor, administrator), što je osobito važno za forumski rad u grupama. Za svaki tečaj moguće je specificirati opće informacije, sadržaj (syllabus), obavijesti, kalendar rokova i očekivanja od studenata, instrukcijske ciljeve i metode, za što su na raspolaganju pedagoški alati u obliku normiranih obrazaca, koji autoru, odnosno nastavniku komentarima pomažu da na pravilan način napravi opis i jasno se izrazi vezano za očekivanja od studenata. Valja napomenuti da je vidljivo kako je ta pedagoška komponenta tek uvedena te je osobito zanimljivo kako će se taj segment dalje razvijati.
Planovi za budućnost
Za veljaču 2004. najavljeno je mnogo bitnih dorada i promjena koje bi trebale dovesti do inačice 1.5. Evo nekoliko najvažnijih, s opisima što će njihova implementacija značiti za nastavnike (tutore) i administratore. Uređivanje sadržaja sada se radi izvan Clarolinea, najčešće pomoću nekog od naprednijih web alata poput Dreamweavera ili "ručno", s Notepadom, vi editorom i slično. Integriranjem WYSIWYG editora poput sve popularnijeg "HTML Area", koji je trenutno u inačici 3, bit će moguće ažurirati sadržaje (HTML) putem web sučelja, što je često praktičnije radi li se o malim promjenama. Kada se tome doda administracijski alat za navigaciju (Navigation builder), Claroline će se prema temeljnim uređivačkim funkcionalnostima izjednačiti s vodećim sustavima za uređivanjem sadržaja putem weba (tzv. Content Management System, CMS). Forum će dobiti dvije važne funkcionalnosti: mogućnost biranja između jednorazinskog i višerazinskog prikaza svih objava te izvještavanje o objavi u određenoj željenoj diskusijskoj niti na adresu elektroničke pošte. Iznimno je zanimljiv iskorak u multimedijsku sinkronost, iz više-manje sadržajno "statičke" asinkronosti. Bit će dodana mogućnost jednosmjerne videokonferencije, što znači da će nastavnika studenti moći vidjeti kako predaje, no ne i on njih. Potonji problem jednosmjernosti bit će riješen povezivanjem videokonferencije s tekstualnim chatom, pa će studenti za vrijeme predavanja tako moći davati primjedbe utipkavanjem pitanja ili sugestija (ubrzavanje/usporavanje predavanja, dodatna objašnjenja i sl.). Formati će biti MPEG 4 za video i MPEG audio layer 3 (mp3) za glasovnu komunikaciju. Valja napomenuti da se radi o formatima uskladivim s međunarodnim (ISO) normama, no zabrinutost izaziva činjenica da se ne radi o tipičnim protočnim (eng. streaming) tehnologijama, tj. postoje formati koji su za to pogodniji. Autor ovog teksta unatoč tim problemima iskreno se nada uspjehu pri integraciji s obzirom na to da mnogi potencijalni sudionici e-učenja u Hrvatskoj doživljavaju sinkronu komunikaciju kao bitan dio sustava za e-učenje i skloni su brzopleto proglašavati klasične asinkrone sustave "nedorečenima". Veze (linkovi) dobit će hijerarhijske razine, pa će se moći logički grupirati. Trebalo bi biti olakšano i povezivanje raznovrsnih sadržaja unutar Clarolinea, npr. nekoliko riječi u sadržaju s točno određenom provjerom znanja ili diskusijom u forumu. Studentima će se odmah prilikom autorizacije ispisivati novi događaji stavljeni u njihov kalendar zadataka i rokova. S administracijske strane dugo očekivana najava dodavanja i autorizacije korisnika putem protokola LDAP u veljači 2004. ugledat će svjetlo dana, omogućavajući da se administratori i nastavnici više ne opterećuju "ručnim" otvaranjem studentskih korisničkih računa, iako je i u aktualnoj inačici to bilo znatno lakše nego u prijašnjima. Nastavnici će dobiti i "pogled studenta", tako da će nakon što stvore neke materijale ili druge nastavne elemente, moći kliknuti takav gumb i isprobati kako materijal, pitalica ili forum izgleda sa stanovišta studenta. Alat za dodatke (plugin tool) omogućit će da nastavnik, programiranjem u PHP-u, uz korištenje baze MySQL, sam stvori novu funkcionalnost Clarolinea. Kod će se navodno unositi putem web obrasca, za što autor ovog članka ima niz protusugestija koje je poslao Claroline timu s obzirom na to da se do sada nije u potpunosti na globalnom planu riješilo pitanje sigurnosti takve vrste aplikacija, a prilično dugi razvojni ciklusi pojedinih funkcionalnosti Clarolinea ne obećavaju da će se dovoljno agilno odraditi u kratko vrijeme nekoliko inačica tog modula, koji bi osiguravali kakvu-takvu sigurnost. Zabrinjavaju i ideje programerskog tima Clarolinea za potrebama prijepisa cjelokupnog koda, između ostalog kako bi se počele koristiti mogućnosti novih inačica PHP-a. To sugerira da kontrola nad kodom nije na visokoj razini te da bi, krene li se u taj hvalevrijedan proces, moglo na oko pola godine usporiti razvoj novih funkcionalnosti. Time bi osobito bio pogođen projekt prihvaćanja norma IMS i SCORM.
Dilema oko norma
Vezano za to, za sada je očito da će se u prvoj polovici 2004. implementirati podrška za metapodatke kako bi se sadržaji tečaja mogli opisati prema normama IMS i SCORM te kako bi tečajevi mogli biti mrežno pronalaženi (eng. discoverabilty). Trenutno nije do kraja jasno hoće li se i u kojoj mjeri ići na prihvaćanje tih norma budući da bi prihvaćanje tipičnog LMS-ovskog modela u Clarolineovu slučaju značilo odustajanje od mnogih naprednih, već implementiranih funkcionalnosti koje sasvim dobro ispunjavaju edukacijski cilj kojemu su namijenjeni. Jedan od načina da se autore sadržaja učini sigurnijim jest implementacija mogućnosti pakiranja sadržaja na način da je moguća razmjena s vodećim svjetskim alatom za e-učenje – WebCT-om. Na taj bi se način, ako se jednog dana nešto neveselo dogodi s projektom Claroline, materijali mogli "spasiti", bez velikih preinaka, ali uz prelazak s nekomercijalne na točno određenu komercijalnu programsku platformu. S druge strane dodatno je osiguranje od takvog nepovoljnog razvoja događaja Clarolineova licenca GPL, koja je zaštitni znak Open Source filozofije. Prema njoj, ako određeni programer ili grupa programera napusti u bilo kojem trenutku razvoj Clarolinea, stotine drugih programera u svijetu mogu nastaviti programirati aplikaciju, s obzirom na to da posjeduju njezin kod i, što je jednako važno, licencu, odnosno dozvolu da smiju dalje razvijati program kao da je bio njihov od početka. Prema trenutnim planovima, ako bi se išlo na prihvaćanje norme SCORM 1.3, ona bi bila implementirana do kraja rujna 2004. godine i to bi prema mišljenju autora ovog osvrta bio najpovoljniji razvoj događaja.
Zaključak
Claroline, jedan od vodećih Open Source alata za e-učenje, u veljači 2004. postat će još atraktivniji, a kvaliteta koja prati njegovo korisničko sučelje proširit će se i na mnoge druge segmente. Nerealno je očekivati da će u skoro vrijeme, ako ikada, biti u prilici ugroziti tržišnu dominaciju velikog dvojca WebCT-a i Blackboarda, ali će za korisnike koji nemaju velika novčana sredstva biti visoko pozicioniran kandidat pri odabiru optimalnog rješenja. U Hrvatskoj mnoge bi srednje škole mogle zaključiti da je Claroline dobra platforma za podršku e-učenju i upravo u tom alatu napraviti prve korake. Na taj bi način i broj referentnih korisnika nastavio rasti i čvršće pozicionirati istinski paneuropski Claroline i u ovom našem dijelu Europe.
|
