|
Ključna je osobina odraslih učenika to što satove uglavnom pohađaju dobrovoljno, za razliku od školarca iz doba Shakespearea koji se „nevoljko, poput puža vukao u školu“. Druga je karakteristika odraslih učenika to što imaju cilj i razlog zbog kojeg su u školi. Taj se razlog razlikuje od osobe do osobe. Neki istraživači kažu da u slučaju kada je osoba motivirana profesionalnim ili poslovnim napretkom, polaženje nastave ne može biti u potpunosti dobrovoljno. Međutim, treba razlikovati one koji školu polaze zato što je to obvezno ili zbog formalnih akademskih ili poslovnih kvalifikacija s jedne strane i većine odraslih učenika s druge.
Kako odrasli uče
Tek se od relativno nedavno (od 1970-ih godina nadalje) posvećuje pozornost načinu na koji uče odrasli kao različitom od načina na koji uče djeca. Malcolm Knowles navodi četiri ključne razlike: - odrasli imaju stvorenu sliku o sebi i manje je vjerojatno da će olako prijeći preko neuspjeha
- iskustvo – odrasli koji ne mogu svladati neku novu vještinu imat će o sebi loše mišljenje
- spremnost – djeca su spremnija i sposobnija učiti i prihvaćati nove ideje
- vrijeme – djeca se ne boje neuspjeha jer smatraju da će kasnije imati vremena učiti; mala je vjerojatnost da će se i odrasli tako osjećati.
Kasniji su istraživači otkrili i druge čimbenike koji utječu na odrasle učenike: - problemi s uklapanjem nastave u raspored obveza
- nedostatak novca i vremena
- obiteljske i poslovne obveze
- problemi s prijevozom
S druge strane, istraživači kažu i da odrasli zastarjelo znanje nadoknađuju predanijim radom, da im je lakše nadograđivati novo znanje na već postojeće, da su motiviraniji te da imaju jasnije ciljeve. Neki kažu da stariji učenici mogu nadoknaditi nedostatak brzine u nekim psihomotoričnim sposobnostima većom točnošću i manjom vjerojatnošću da pribjegnu metodi pokušaja i pogreške. Logična posljedica osobnih pogrešaka i smanjenja samopoštovanja kod odraslih jest pokušaj smanjenja rizika i oslanjanje na iskušane metode. Velika je većina tih karakteristika primjenjiva na bilo koji odrasli razred i može pomoći u rješavanju nekih problema. Npr. satovi čiji završetak nije točno određen koriste onima koji ne žele propustiti autobus ili vlak do kuće. Može se reći da je poučavanje odraslih računalnoj pismenosti i vještinama poseban slučaj. Stariji se polaznici suočavaju s predmetom koji u vrijeme njihova školovanja i daljnjeg obrazovanja možda nije niti postojao. U najgorem slučaju, to se može očitovati kao „kompjuterofobija“ ili „strah od komunikacijske tehnologije“. Brosnan i Davidson (The Psychologist, vol. 7, 2, 1994., str. 73-78) razmotrili su dokaze koji upućuju na to da je između četvrtine i trećine ljudi kompjuterofobično. Međutim, ispitivanje pokazuje i da se posjedovanje računala među ljudima starijima od 55 godina povećava - to su tzv. srebrni surferi, te da prosječna dob osobe koja se služi Internetom raste. Na mojim se satovima poznavanje računala i u hardverskom i u softverskom smislu razlikuje od polaznika do polaznika. To potvrđuje rezultate istraživanja koje su proveli Clyde i Klobas na polaznicima tečajeva o Internetu na Islandu. Prvi je sat izvrsna prilika da se provjeri jesu li polaznici upoznati s funkcijama desne tipke miša, smanjivanjem prozora i sl.
Motivacija za učenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija
Upoznavanje u prvom tjednu svakom polazniku pruža priliku da kaže zašto je ondje. Neki su razlozi očiti: - ljudi u mirovini traže nove interese (ili žele ići ukorak sa svojim unucima!)
Drugi su bili manje očiti: - potreba da koriste računalne vještine na poslu, ali nemaju prilike za obuku
- žele se kvalificirati za European Computer Driving Licence (Europska računalna vozačka dozvola)
- žele se služiti Internetom kako bi isplanirali i rezervirali odmor
Kod ljudi u mirovini motivacija je često općenita - želja da nauče o novim tehnologijama, ali katkad i vrlo specifična. Jedan je umirovljeni gospodin na mom tečaju Interneta polazio i tečaj programa JAVA, jer je želio na webu pronaći i skinuti aplikacije. Kao bivšeg profesora engleskog jezika i književnosti zanimale su ga grupe i internetski izvori o njegovim najdražim piscima. Kasnije se vratio k meni na sat HTML-a i počeo raditi vlastitu web stranicu. Jedan je drugi polaznik želio istražiti obiteljsku povijest, osobito veze s područjem Bostona. Dakle, pri planiranju tečaja bilo je potrebno zadovoljiti vrlo specifične individualne interese, ali i želje onih čiji su interesi općenitiji. Učenje korištenja Interneta može biti korisna početna točka za učenje ostalih računalnih vještina. Poučavanje o Internetu trebalo bi uspostaviti općenite postavke o pretraživanju, ali i dati korisne informacije kao što je rješavanje problema primanja nepoželjne pošte. Polaznike treba obavijestiti da informacije prikupljene putem Interneta treba uzeti s oprezom. Tko god koristi Internet kao izvor informacija, mora to naučiti raditi kritično. Knjige na policama knjižnica i članci u dnevnicima prošli su proces recenzije koji je krajnjem korisniku transparentan. Takva kontrola kvalitete ne postoji nužno i na Internetu. Čak i za one koji posjeduju osnovne računalne vještine Internet može biti pomalo zastrašujući. Traženje datoteka na tvrdom disku, disketi ili CD-ROM-u relativno je jednostavno. Korištenje Interneta i prikupljanje informacija nije tako jednostavno. Vrijeme odgovora se mijenja, poruke o tehničkim pogreškama mogu biti teško razumljive, a nedostatak koherentne strukture Interneta zbunjuje kao što bi to bilo slučaj da koristimo telefonski sustav bez imenika. Kao jednu od 30 stvari koje "sigurno znamo o obrazovanju odraslih" Ron i Susan Zemke navode: "... izravne upute najbolji su smjer kojim obuka može krenuti. Odrasli navode potrebu za praktičnom primjenom i uputama kao prvenstvenu motivaciju za početak učenja." (Innovation Abstratcs vol. 6, br. 8, 9. ožujka 1984.) Primijeniti taj kriterij na poučavanje o Internetu znači svesti na minimum formalno predavanje te primijeniti praktične vježbe gdje god je to moguće. Umjesto pričanja o skraćivanju URL adresa zbog kojih dolazi do dojava o greškama, uputite polaznike na problematične adrese i dajte im da ih skraćuju sami dok adresa ne proradi. Dajte im da pošalju poruku na lažnu e-mail adresu i zatim prouče obavijest o greški koja će uslijediti umjesto da samo opišete taj proces. Pogreška polaznika kao što je upisivanje jednog znaka“/“ umjesto dva u URL adresi može se iskoristiti za utvrđivanje gradiva o načinu pisanja adresa. Ponavljam kako je važno da studenti dođu do spoznaja i steknu vještine koje će im biti važne i trajne. "Moramo promijeniti mišljenje prema kojemu je školovanje ograničeno samo na mlađe životno doba. Kako bi i moglo biti u svijetu u kojem pola stvari koje čovjek nauči s 20 godina više nije istinito u njegovoj 40-oj, a pola stvari koje zna s 40 godina nije niti postojalo kad je imao 20?" (Artur C. Clarke, The View from the Serendip) Dodatne informacije:
|
