Saida Deljac: Primjena JavaScripta u provedbi školskog projekta „Upoznajmo znanstvenike“

Prosinac 2007. / godište VII / ISSN 1333-5987

"Razlog zbog kojeg većina djece ne voli školu nije to što je rad pretežak, nego jer je potpuno dosadan", napisao je dr. Seymour Papert, prof. na Institutu tehnologije u Massachusettsu. Može li nam tehnologija pomoći da rad u školi postane više zanimljiv i manje dosadan? Kako bih svoju nastavu učenicima učinila zanimljivijom, tijekom svibnja 2007. godine u okviru predmeta Računalstvo u Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu provela sam školski projekt „Upoznajmo znanstvenike„. Projekt je proveden s 90 učenika trećih razreda, smjera Tehničar za računalstvo i Elektrotehničar, a imao je za svrhu omogućiti učenicima prezentaciju stečenih znanja iz područja web dizajna i programiranja u JavaScriptu koristeći se webom kao medijem za objavu radova.

Saida Deljac Željeznička tehnička škola Zagreb sdeljac@email.t-com.hr

Uvod Osim provjere stečenih znanja, projektom sam željela istražiti koja će izvorišta učenici najviše koristiti za prikupljanje projektnih podataka, informacija i sadržaja. Na kraju projekta provela sam diskusiju i napravila statistiku o kvaliteti proizvedenih obrazovnih sadržaja. Projekt je trajao mjesec dana i provodio se u školi na satovima računalstva, uz mogućnost dodatnog rada od kuće. Za objavu informacija, obavijesti i rezultata radova koristila sam blog. Projekt se planirao i izveo prema metodologiji projektno orijentiranog učenja koja je detaljnije opisana i predstavljena u e-learning tečaju za nastavnike osnovnih i srednjih škola pod nazivom „Kako provoditi školske projekte“. Tečaj je tijekom 2007. godine realiziran u suradnji s Microsoft programom „Suradnici u učenju“ i Agencijom za odgoj i obrazovanje. Razlozi pokretanja projekta Identifikacija problema Programiranje se prema zadanom nastavnom planu i programu u zanimanju Tehničar za računalstvo uči u okviru predmeta Računalstvo tijekom drugog i trećeg razreda srednje škole.  Tijekom višegodišnjeg rada s učenicima uočila sam da uspješno mogu savladati gradivo sekvencijalnog i proceduralnog programiranja (učenje osnovnih ulazno-izlaznih naredbi i rad s petljama) dok im svladavanje funkcionalnog programiranja (rad s matematičkim funkcijama i rekurzijama) i objektnog programiranja  u programskom jeziku C++ stvara poteškoće. Kako bih učenicima olakšala usvajanje gradiva iz područja funkcionalnog i objektnog programiranja u proces učenja sam uvela novi programski alat. Zašto JavaScript? JavaScript je objektno orijentiran skriptni jezik koji je po svojoj sintaksi vrlo sličan programskom jeziku C i C++. Služi za izradu dinamičkih web stranica tako što se kôd programskog jezika unosi direktno u kôd HTML stranice.  Učenje programiranja u JavaScriptu se može kombinirati s izradom web stranica koje mogu sadržavati multimedijalne elemente (sliku, tekst, video, zvuk) što učenicima postupak učenja funkcionalnog i objektnog programiranja čini zanimljivijim. Objektno programiranje podrazumijeva rad s objektima kao složenim strukturama podataka koji imaju različita svojstva i nad kojima se mogu provoditi različite metode. Ako na primjer zamislimo prozor (window) kao objekt tada taj prozor možemo otvoriti u definiranoj veličini, zatvoriti, minimizirati ili postaviti na željeno mjesto na zaslonu računala. JavaScript ima definiran velik broj objekata, a uz to omogućava stvaranje novih objekata u skladu s učeničkim potrebama. Načini učenja Nastava iz predmeta Računalstvo u Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu  se izvodi po standardu „jedan učenik na jedno računalo“. Takav standard omogućuje učenicima više samostalnosti i aktivnije sudjelovanje u procesu učenja koje se najvećim dijelom sastoji od uvježbavanja i rješavanja problema uz rad na računalu. Računala su u školskoj učionici umrežena tako da učenici u procesu učenja i uvježbavanja mogu međusobno razmjenjivati rješenja svojih zadataka, međusobno ih uspoređivati, nadopunjavati i stvarati vlastita rješenja. Učenje uvježbavanjem Učenje analiziranjem, nadopunjavanjem gotovih primjera i samostalno rješavanje zadataka sam primjenjivala za savladavanje osnovnih znanja iz područja programiranja u JavaScript-u. Takvu metodu uvijek primjenjujem na početku učenja kako bi učenici na jednostavniji način mogli naučiti osnovne naredbe i savladati osnovne tehnike programiranja. Za učenje JavaScripta napravila sam posebne materijale za učenje i uvježbavanje koje su dobivali na satu računalstva u školi, dok su za dodatno učenje učenici na raspolaganju imali e-learning tečaj Osnove JavaScripta koji im je bio dostupan kroz sustav za učenje Nikola Tesla. Učenici su sustavu mogli pristupati iz škole i od kuće s HUSOŠ korisničkim računima prema uputi objavljenoj na web stranici škole. Individualno sudjelovanje učenika u provedbi školskog projekta Nakon učenja osnovnih naredbi uvježbavanjem i rješavanjem jednostavnijih problema odlučila sam provjeriti koliko su učenici naučili primjenjivati naučeno. Za provjeru primjene naučenog najpogodnija mi se pokazala metoda provođenja školskog projekta. Metodologija provođenja školskog projekta je izuzetno uspješna kada se želi provjeriti naučeno gradivo izradom praktičnog zadataka. Može se provoditi individualno ili timski. Kod timskog rada s učenicima prije provedbe školskog projekta potrebno je povesti pripremnu edukaciju učenika o timskom radu te ulogama, zadacima i odgovornostima pojedinih članova tima. Kod individualne provedbe školskog projekta, svaki učenik dobiva individualni zadatak kojeg mora samostalno napraviti. Pri tom učenik može surađivati, diskutirati i uspoređivati svoje rješenje s rješenjima ostalih učenika, ali na kraju projekta mora proizvesti vlastiti individualni rezultat koji se može ocijeniti prema unaprijed zadanom planu ocjenjivanja. Planiranje i provođenje školskog projekta Upoznajmo znanstvenike Ciljevi, zadaci i aktivnosti školskog projekta „Upoznajmo znanstvenike“ Cilj školskog projekta „Upoznajmo znanstvenike“ bio je izraditi 30 web stranica koje bi prema zadanom dizajnu sadržavale opis pojedinog znanstvenika. Zadani dizajn je od učenika zahtijevao da izrade web stranice koje će sadržavati isprogramirane dijelove u JavaScriptu kao na primjer različite gumbe, polja za unos, efekte sa slikama, prozore s tekstom i sl. na zadanu temu. Informacije su morali potražiti i preuzeti iz različitih izvora te ih navesti u svom radu. Kako bih učenicima olakšala redoslijed i dizajn web stranice, učenicima sam napravila uputu za rad koja je uključivala uputu o sadržaju, dizajnu, rasporedu informacija i isprogramiranim elementima u JavaScriptu. U okviru upute za rad sam navela i ključne riječi za svakog pojedinog znanstvenika kako bih im olakšala pretraživanje Interneta. Od izvorišta i programskih alata, učenici su na raspolaganju imali mogućnost korištenja Interneta u školi i od kuće, literature i časopisa koje su mogli nabaviti u školskoj knjižnici te sadržaje iz  CARNetove e-knjižnice. Sadržaj rada nije smio sadržavati neistinite informacije ili sadržaje koji nisu u svezi sa dobivenim zadatkom. Trideset znanstvenika su bili teme izrade projektnih zadataka i većinom su iz područja elektrotehnike, fizike i matematike. Svaki je učenik za zadatak dobio po jednog znanstvenika za kojeg je prema uputama zadatka morao izraditi web stranicu. Web stranice su se morale napraviti u okviru 8 školskih sati s mogućnošću rada izvan nastave. Učenici su zadatak mogli izrađivati u školi i kod kuće, uz uvjet da radove stalno nose sa sobom kako bi se mogao pratiti njihov napredak. Odabir programskih alata U okviru školskog projekta koristilo se nekoliko programskih alata. Učenici su za upis programskog kôda u školi koristili FrontPage 2003, dok sam se ja poslužila blogom za objavljivanje različitih informacija i uputa vezanih za školski projekt te završnih radova. Najveća prednost korištenja bloga je mogućnost komunikacije korisnika sa sadržajem. Namjera mi je bila omogućiti komentiranje radova od strane učenika, nastavnika i roditelja. Osim toga, na blogu sam lako mogla objavljivati sve potrebne informacije i odgovore na učenička pitanja koja su se tijekom projekta učestalo pojavljivala. Osim FrontPagea 2003, za objavu radne verzije ili prikupljanje informacija, učenici su mogli koristiti i druge online servise kao na primjer Tportal, Bloger, Blog, Wikipedija na kojima nisu smjeli objavljivati osobne podatke već samo šifru i sadržaj rada. Plan provođenja projekta Planirano vrijeme provođenja projekta je bilo četiri tjedna. To je vrijeme uključivalo obavezne nastavne satove u školi i vrijeme izvan nastave. Kako nije bilo moguće u potpunosti planirati aktivnosti i način na koji će učenici koristiti vrijeme izvan škole, Gantt dijagramom je prikazan tijek i popis aktivnosti koje su se provele za 8 školskih nastavnih sati. Izvođenje projekta je planirano kroz 4 faze gdje je svaka od faza trajala jedan tjedan. (Za veći prikaz kliknite na sliku) Plan je uključivao i praćenje napretka radova učenika na satovima u školi te davanje uputa za daljnji rad kao i mogućnost postavljanja pitanja, diskutiranje o mogućim rješenjima, praćenje i analiziranje popisa izvorišta te objavu zaključaka i uputa za daljini rad na blogu projekta. Plan ocjenjivanja Prije početka projekta izradila sam plan ocjenjivanja s kojim sam učenike upoznala na početku provođenja projekta.  U radovima sam, kroz 3 elementa: znanje, vježbe i zalaganje, ocjenjivala: prisutnost zadanog dizajna (slika znanstvenika, kronologija i opis dostignuća, popis izvorišta) kvalitetu sadržaja (jesu li su informacije ispravno napisane i koja su izvorišta pri tom korištena) prisutnost i način isprogramiranog JavaScriptu sadržaja (gumbi, tekstualna polja, efekti i sl.) način sudjelovanja u školskom projektu (aktivnost sudjelovanja u pronalaženju i odabiru relevantnih informacija, sudjelovanje u diskusiji, davanje prijedloga za programskim rješenjima, kontinuirano napredovanje u izradi projektnog zadatka). Elementi ocjenjivanja Znanje Vježbe Zalaganje Opis elemenata - prisutnost zadatkom zadanih elemenata na web stranici - primjenjivost JavaScript funkcija - organizacija podataka na stranici - navigacija i dizajn - sposobnost korištenja programa za izradu web stranica (dodavanje teksta, slike, tablice, linka, JavaScript funkcija, animacija) - sposobnost traženja i dobavljanja informacija s Interneta - sudjelovanje na vježbama - kontinuirano napredovane u radu - suradnja s drugim učenicima i nastavnicom Ocjenu iz znanja i vježbi učenici su dobili na temelju konačnog uratka dok su ocjenu iz zalaganja stekli praćenjem napretka rada na vježbama. Analiza rezultata projekta Osim provjeravanja usvojenih sadržaja školskim projektom „Upoznajmo znanstvenike, željela sam i ispitati koje izvore učenici najčešće koriste za pribavljanje podataka i sadržaja te na koji način vrednuju i koriste pronađene sadržaje. Za pregled usvojenosti znanja, na kraju projekta napravila statistiku uspješnosti, a kroz razgovor s učenicima sam ispitala njihove mogućnosti korištenja Interneta od kuće, izvore sadržaja koji su se koristili za izradu zadataka i dodatne programske alate koji su koristili u realizaciji projekta. U diskusiji je sudjelovalo 78 učenika, od ukupno 90 koliko ih je sudjelovalo u provođenju školskog projekta. Pokazalo se da gotovo svi učenici kod kuće imaju pristup na Internet, u većem postotku ADSL od modemskog pristupa. Iako su imali mogućnost korištenja Interneta od kuće, za izradu dobivenog zadataka većina ih je sadržaje pronalazila korištenjem školske mreže i Interneta u školi. Učenici su na raspolaganju imali HUSOŠ korisnički račun s kojim su mogli pristupati različitim uslugama, primjerice e-knjižnici, ali zbog specifičnosti teme projektnog zadataka (traženje podataka o znanstvenicima) u njoj nisu pronalazili takve sadržaje pa su se najviše koristili Wikipedijom, što se može uočiti pregledom popisa izvorišta koje su naveli u svojim radovima. Od programskih alata, uz Front Page 2003 koji im je bio na raspolaganju u učionici, učenici su se najviše koristili blogom kao dopunskim alatom i Wordom i njegovim mogućnostima spremanja sadržaja u html formatu. Statistika uspješnosti napravljena je prema razini kvalitete dobivenih radova. Prema tom kriteriju konačni rezultati radova mogli su se posložiti u 3 kategorije: prvu kategoriju čine vrlo uspješni radovi koji su zadovoljili većinu ili sve elemente dizajna i sadržaja zadanim zadatkom. U toj kategoriji se nalaze radovi učenika koji su prema kriterijima ocjenjivanja ostvarili ocjenu vrlo dobar i odličan u drugoj kategoriji su oni koji nisu zadovoljili većinu zadatkom zadanih elemenata, ali su dovoljno ispravni da se mogu objaviti na webu. Ovu kategoriju čine svi učenici koji su ostavili ocjenu dobar i dio učenika koji su dobili ocjenu dobar iz elementa vježbe treću kategoriju čine oni radovi koji se zbog nedostataka u dizajnu ili sadržaju nisu mogli objaviti na webu. U ovoj kategoriji se nalaze učenici koji zbog nepoznatih razloga nisu predali svoje radove u zadanom roku ili su im radovi nedovoljno potpuni ili neispravni da bi se mogli objaviti na webu. Rang uspješnosti napravljen prema gore opisanim kriterijima i prikazan je u tablici i na grafikonu u nastavku. Rang uspješnosti Broj učenika prema prosjeku ocjena Opis ranga uspješnosti Vrlo uspješno 22,3 Stranice su objavljene, imaju sve elemente dizajna zadane zadatkom, dizajn i navigacija su vrlo uspješni Srednje uspješno 52 Stranice su objavljene, nemaju zadatkom zadovoljene sve zadane elemente. Izgled i navigacija nisu na najvišoj razini, ali se sadržaji mogu objaviti Nedovoljno uspješno 16,7 Stranice ne sadrže dovoljno elemenata zadanih zadatkom da bi se mogle objaviti Prema statistici, od ukupno 90 učenika koji su samostalno izrađivali projektni zadatak, 82% ih je napravilo web stranice koje su se mogle objaviti na blogu projekta i čiji je sadržaj više ili manje zadovoljio kriterije zadane zadatkom. 18% radova se zbog dizajna ili sadržaja ili zato što nisu predani u zadanom roku nisu mogli objaviti na blogu projekta. Nakon provođenja školskog projekta Školski projekt „Upoznajmo znanstvenike“ se proveo pred sam kraj školske godine. Zbog brojnih obaveza u drugim nastavnim predmetima, učenicima je bilo pravo zadovoljstvo napraviti odmak od tradicionalnih načina provjeravanja znanja (rješavanjem pismenih testova) i sudjelovati u provedbi školskog projekta „Upoznajmo znanstvenike“. Radom u projektu primijenili su stečena znanja, stekli nova (prikupljajući informacije o znanstvenicima). Najviše im se svidjela mogućnost da budu ocijenjeni kroz konkretan rad koji je osim primjene naučenog gradiva uključivao i niz, njima zanimljivih aktivnosti, kao što su istraživanje, vlastiti odabir isprogramiranih dijelova u JavaScriptu, smišljanje novih efekta koje su dodavali na web stranice te dizajniranje stranica prema vlastitim interesima i mogućnostima. Meni kao nastavnici ovaj i ostali školski projekti koje provodim u nastavi , mi pomažu da uočim učeničke potrebe za dodatnim obrazovanjem , provjerim praktičnu usvojenost nastavnih sadržaja te omogućim i pokažem učenicima različite primjene tehnologija kako u obrazovanju tako svakodnevnom životu. Umjesto zaključka Najvjerojatnije ne postoji savršeni recept ni zaključci koji nas mogu naučiti kako ćemo ukloniti dosadu iz razreda i postići potpunu zanimljivost onog što podučavamo. Jedino što možemo stalno činiti je pokušavati i pronalaziti nove načine učenja primjenjujući različite tehnologije. Stoga ću se za kraj umjesto zaključka poslužiti izrekom Alberta Einsteina koja je jednako važna; za one koji uče i za one koji podučavaju: „Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren.“ Izvorišta Dokument: Nastavni plan i program za zanimanje Tehničar za računalstvo (040604); Ministarstvo prosvjete i športa, Zavod za unaprjeđivanje školstva, Zagreb, srpanj 2003. Maja Pivec: Igra i učenje: Potencijali učenja kroz igru: http://www.carnet.hr/casopis/49/clanci/1?CARNetweb=d15fd188c274b3127d7376108f700223 Marc Prensky: Zainteresiraj me ili ću umrijet od dosade http://www.carnet.hr/casopis/34/clanci/4 Blog projekta: http://bigblog.tportal.hr/skola Akcijska istraživanja: Mr. sc. Branko Bognar, Filozofski fakultet, Osijek; objavljeno na portalu Mreža zajednica učenja: http://mzu.sbnet.hr/files/akcijskaistrazivanjauskoli.doc Provođenje istraživanja u nastavi, objavljeno na portaLu za škole, www.skole.hr: http://www.skole.hr/nastavnici/strucni-suradnici?news_id=462 Programski alati Office 2007: http://office.microsoft.com/hr-hr/products/FX100743231050.aspx E-learning tečaj, „Kako provoditi školske projekte“; Saida Deljac Projektno orijentirano učenje: http://bie.org/pbl/pblhandbook/intro.php Linkovi s hrvatske i engleske Wikipedije: http://en.wikipedia.org/wiki/JavaScript http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica