|
Bez obzira na novosti vezane uz spremnost Hrvatske za e-learning, i u ovoj studiji držat ćemo se četiri kriterija koje su postavili The Economist Intelligence Unit u svojem istraživanju iz 2003. godine (The 2003 e-learning readiness rankings). The Economist Intelligence Unit, odjel The Economist Group koji se bavi poslovnim informacijama, provodi istraživanja o pripravnosti najrazvijenijih država svijeta na razvoj, korištenje i distribuciju (produce, use and expand) učenja uz pomoć informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Podsjećamo kako su kriteriji njihovog istraživanja podijeljeni u četiri kategorije: Mrežna infrastruktura (Connectivity), Sposobnost prihvaćanja novih znanja (Capability), Sadržaj (Content) i Kulturološke predispozicije (Culture). I ova studija nudi pregled spremnosti na e-learning u Hrvatskoj te koristi iste kriterije kao i The Economist Intelligence Unit.
Iako smo studiju s istim naslovom objavili 2006. godine, kroz ovu studiju osvrnut ćemo se na opće promjene vezane uz spremnost Hrvatske za e-learning od tog vremena do danas. Vjerujemo kako će ova studija pokazati kako obrazovni projekti u Hrvatskoj koji koriste neke od mogućnosti informacijsko-komunikacijske tehnologije sve češće postaju dijelom sustavne politike, a ne samo djelo pojedinaca.
Mrežna infrastruktura (Connectivity)
Ključni preduvjet za implementaciju e-learninga je povezanost, tj. mogućnost pristupa Internetu. Bez osnovnog pristupa Internetu nemoguće su bilo kakve promjene unutar područja obrazovanja putem e-learninga, a kamoli bilo kakva dublja informatizaciju društva. Očito je da danas nema uspješnih implementatora e-learninga bez adekvatne mrežne infrastrukture pod koju spada širokopojasni pristup Internetu, uporaba mobitela i računala.
Na sreću, u Hrvatskoj je relativno rano prepoznata važnost potrebe za izgradnjom adekvatne informacijsko-komunikacijske infrastrukture što je vidljivo po dokumentu na koji smo se često osvrtali u prošloj studiji, pod nazivom “Strategija razvitka Republike Hrvatske – Hrvatska u 21. stoljeću” iz 2001. godine. U ovom dokumentu istaknuto je da Republika Hrvatska informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu mora graditi na općim tehnološkim i tržišnim načelima kako bi svojim građanima omogućila pristup i sudjelovanje u informacijskom društvu.
Inicijativom za pokretanjem Programa e-Hrvatska 2007, danas konačno postaje očito kako je u Hrvatskoj s institucionalne i državne razine prepoznata važnost implementacije komunikacijsko-informacijske tehnologije u sve segmente društva, od obrazovanja, poslovanja, pravosuđa do zdravstva, kulture i javne uprave. Osim ovih nabrojanih kategorija koje spadaju pod segment koji se odnosi na javne usluge putem Interneta, ciljevi spomenutog programa još su i stvaranje okruženja za elektroničko poslovanje, sigurna informacijska infrastruktura te povoljna opća pristupačnost širokopojasnog pristupa Internetu.
Program e-Hrvatska 2007. je stoga izrađen u svrhu transformiranja hrvatskog društva u informatičko društvo, a temelji se na projektu Europske Unije „e-Europe 2005“ kako bi Hrvatska uspjela slijediti globalne trendove. Kroz mandatno razdoblje Vlade RH od 2003.-2007. zacrtano je kako će program e-Hrvatska omogućiti:
-
informatizaciju hrvatskog školstva u sklopu ukupne modernizacije naobrazbe, te će razviti sustav obrazovnih programa putem Interneta za široku uporabu i kontinuirano obrazovanje;
-
online pristup zdravstvenim uslugama i omogućiti pružanje kvalitetne medicinske pomoći neovisno o tome gdje je pacijent prijavljen;
-
izgradnju i opremanje znanstveno-poslovnih parkova širom zemlje u kojima će po završetku studija mladi poduzetnici u dvogodišnji besplatni najam dobiti prostor i opremu za pokretanje samostalnog posla u području informatike. Suradnjom države, privatnog kapitala, iseljene Hrvatske i međunarodnih financijskih institucija osnovat će se fondovi za izgradnju takvih centara;
-
u razdoblju od 2004. do 2007. godine, uspostavljanje i umrežavanje sustava koji će svakom građaninu omogućiti da putem Interneta koristi usluge u javnoj upravi, zdravstvu, školstvu i pravosuđu. Građanin će dobiti mogućnost putem Interneta obavljati komunikaciju s javnom upravom, tražiti i primati raznovrsne dokumente, potvrde i rješenja te informacije o djelovanju vlasti.
Preuzeto s: http://www.e-hrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/OProgramu.html
Nadalje, sudeći prema Operativnom planu provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom za 2007. godinu koji je usvojen u svibnju 2007., možemo vidjeti da je u Hrvatskoj prepoznata važnost daljnje cjelovite informatizacije hrvatskog društva. Na ovaj dokument ćemo se više puta detaljnije osvrtati tijekom ove studije, pošto on iznosi dosadašnja ostvarenja i aktualne ciljeve Vlade Republike Hrvatske na području informatičke i komunikacijske tehnologije. U dokumentu se iznosi pregled svih tekućih projekata informatizacije u državnim upravama kao i pregled 130 planiranih aktivnosti u 2007. godini.
Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska za 2007. godinu nalazi se ovdje. Kako bi dobili cjelovit pregled o trenutnom stanju mrežne infrastrukture u Hrvatskoj potrebno je provjeriti najnovija istraživanja vezana uz to područje. Stoga, prema najnovijim istraživanjima Centra za istraživanje tržišta GFK iz srpnja 2007. godine, čak 50% građana Hrvatske koji su stariji od 15 godina imaju pristup Internetu, ali koristi ga tek 38% ili 1,32 milijuna naših građana, dok je 2001. godine u Hrvatskoj aktivno koristilo Internet tek 12% populacije starije od 15 godina.
Prema podacima Centra za istraživanje tržišta Gfk od 5.7.2007.
Preuzeto s: http://www.gfk.hr/press1/internet2.htm
Europski prosjek korištenja Interneta je 39%, što nam govori kako se Hrvatska drži tog prosjeka sa svojih 38% korisnika. Prema Gfk istraživanju Internet danas ima vrlo važnu ulogu zbog čega se ne smije zaostajati u današnjem elektroničko-informatičkom svijetu, a vrlo važnu ulogu ima i kontinuirano učenje. Iako je u odnosu na prošlu godinu zabilježen segment rasta svakodnevnih korisnika sa 42% na 49%, Hrvatska zaostaje po korištenju Interneta za zemljama kao što je Slovenija i Austrija u kojima 56 odnosno 57 posto populacije koristi Internet.
U odnosu na hrvatske regije, Internet se najviše koristi (najmanje jednom mjesečno) u Zagrebu i okolici (31%), Dalmaciji (27%), i Istri, Primorju i Gorskom kotaru (14%), a najmanje se koristi u Slavoniji (13%), sjevernoj Hrvatskoj (11%) te Lici, Kordunu i Banovini (4%).
Podaci ovog istraživanja također nam pokazuju kako svakodnevno najviše koriste Internet građani Zagreba i njegove okolice (66%), zatim muškarci (57%), populacija između 25 i 34 godine (57%), visoko obrazovani (60%), te osobe s najvećim mjesečnim prihodima (57%).
Važno je istaknuti kako je i dalje vodeći poslužitelj Internet usluga privatnim korisnicima u Hrvatskoj T-Com, zatim CARNet nakon čega slijede Iskon i VIPonline. Ovo istraživanje nam također govori kako je porastao broj korisnika širokopojasnog Interneta, kojih prema podacima Hrvatske agencije za telekomunikacije u Hrvatskoj ima 330.750, od kojih 52.920 ima bežični pristup.
Aktualna istraživanja nam također pokazuju kako u Hrvatskoj raste potražnja i broj korisnika brzog i širokopojasnog Interneta. O ovim pokazateljima nam najbolje svjedoče podaci o tome kako je u drugoj polovici 2007. godine 43.150 građana prešlo na ADSL, wimax, kabelski ili mobilni Internet, za razliku 2006. kada je širokopojasne usluge koristilo 33.950, a 2005. tek 23.250 korisnika. Do ovih podataka je vlastitom analizom došla tvrtka InfoCom koja se već 20 godina bavi savjetovanjem na području telekomunikacija, informacijske tehnologije i multimedije, a rezultati analize su objavljeni u članku pod nazivom „U Hrvatskoj raste broj korisnika brzog Interneta“, koji je objavljen 3.10.2007 na stranicama regionalnog poslovnog portala http://www.seebiz.eu/hr/ .
Prema njihovom istraživanju u Hrvatskoj postoji još veliki prostor za rastom širokopojasnih usluga, s obzirom da od 1, 76 milijuna ljudi koji imaju pristup Internetu u Hrvatskoj, većina njih (1, 43 milijun) se spaja na Internet putem dial-up pristupa. Sudeći prema trendovima u zapadnoj Europi gdje se oko 50 do 60% korisnika širokopojasnog Interneta odlučuje za bežičnu opciju, čini se da će u Hrvatskoj najviše profitirati firme koje nude bežični širokopojasni Internet, a ne fiksni. Isto kao i u istraživanju koje je proveo Gfk, tvrtka InfoCom ističe kako brzi Internet u Hrvatskoj posjeduje 7,5% odnosno 330.750 građana, što je posljedica sve veće važnosti širokopojasne nad telefonskim uslugama.
Od 116.000 korisnika širokopojasnog Interneta 2005. godine 87,3% koristilo je T-Comov ADSL, dok je 2006. od ukupno 251.800 korisnika njih 85,5% koristilo usluge vodećeg davatelja telekomunikacijskih i Internet usluga u Hrvatskoj. T-Com Grupa koja djeluje putem segmenta T-Com i T-Mobile, čini se da će i dalje imati najveću prednost pred svojom konkurencijom zbog najbolje mrežne pokrivenosti u državi.
Važno je istaknuti kako se u Hrvatskoj povećao broj pružatelja pristupa Internetu sa 20, u 2004. godini, na 41 krajem 2006, od kojih je prema izvorima iz Hrvatske agencije za telekomunikaciju 16 bilo aktivno. Očito je da je T-Com uspio ponovo zadržati vodeću ulogu na Internet tržištu zbog uvođenja MAXadsl širokopojasnog pristupa Internetu. Ostali davatelji Internet usluga u Hrvatskoj također su tijekom 2007. povećali svoju konkurentnost gradeći svoje širokopojasne mreže, te su uvođenjem ADSL usluge preko svoje mreže, što im je omogućilo uvođenje usluge triple playa (usluga koja kombinira govornu telefoniju, Internet, i TV).
Osim T-Coma, na tržištu širokopojasnog pristupa najjači konkurenti su Optima Telekom, Metronet, Amis i B.net Hrvatska, dok su na tržištu modemskog pristupa najjači CARNet, Global Net Grupa i VIPnet. Danas u Hrvatskoj ADSL uslugu ne nudi više samo T-Com, nego i drugi ovlašteni davatelji, a pretpostavlja se kako je 2006. u Hrvatskoj potrošeno oko 769 milijuna kuna za korištenje Interneta.
Kao jedini akademski davatelj ISP usluga U Hrvatskoj CARNet i dalje ima vodeću ulogu u ICT povezivanju, te promicanju obrazovanja unutar akademske zajednice, ali i šire. U 2007. godini CARNet je povećao broj korisnika putem novih usluga kao što su MobileCARNet (putem koje je omogućen pristup Internetu putem Vipnetove infrastrukture), XCARNet (koji omogućuje širokopojasni pristup preko BNETove infrastrukture kabelske televizije) i MetroCARNeta (usluga nastala u suradnji s Metronetom koja kombinira pristup Internetu i javne govorne usluge). Također, u 2007. godini CARNet je prešao brojku od 300.000 korisnika pružajući hosting usluge osnovnim i srednjim školama.
U već spomenutom dokumentu pod nazivom Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini, koji je izdan u svibnju 2007. opisani su već učinjeni koraci u okvirima programa kao i budući ciljevi Programa e-Hrvatska 2007. U dokumentu se ističe kako je Europska komisija 2005. godine prihvatila inicijativu „i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje“, koja se nastavlja na projekt „e-Europe 2005“. Putem ove inicijative Europska komisija izrazila je važnost primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije kao glavnog preduvjeta za provedbu svih reformi, i općenitog razvoja europskog društva.
Tri primarna segmenta koja se predlažu unutar Inicijative i2010 odnose se na:
- jedinstveni europski informacijski prostor, koji podrazumijeva stvaranje zajedničkog tržišta elektroničkih komunikacija te raznolikih digitalnih i medijskih usluga i sadržaj
- jačanje inovativnosti i ulaganja, koje podrazumijeva istraživački rad na području informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu rasta i poboljšanja zapošljavanja
- izgradnju sveobuhvatnog europskog informacijskog društva, koja podrazumijeva poticanje općeg razvoja i zapošljavanje, te stvaranje kvalitetnijih javnih usluga.
Ovdje je važno istaknuti kako su ciljevi Programa e-Hrvatska 2007. uvelike usklađeni sa Inicijativom i2010. U području stvaranja jedinstvenog europskog informacijskog prostora kroz Program e-Hrvatska 2007. učinjene su konkretne promjene usvajanjem Strategije razvoja širokopojasnog pristupa Internetu do 2008. godine, te donošenjem osam točaka Akcijskog plana provedbe ove strategije kojim Vlada RH želi ubrzati razvoj širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj (dokument se nalazi ovdje).
Važno je istaknuti kako CARNet i Srce već sudjeluju u jačanju inovativnosti i ulaganja u istraživanju informacijsko-komunikacijskih tehnologija kao partneri na projektu GEANT2, na kojem sudjeluje više od 30 europskih nacionalnih akademskih mreža, s ciljem izgradnje paneuropske mreže na optičkim tehnologijama koje će omogućiti projektnim timovima stvaranje brzih (10 Gbits/s) privatnih mreža.
U Operativnom planu provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini se ističe kako je za izgradnju sveobuhvatnog informacijskog društva potrebno:
- osigurati korist svima od informacijsko-komunikacijsko tehnologije
- poboljšati javne usluge i osigurati bolju dostupnost, te
- poboljšati kvalitetu života.
Više o izgradnji sveobuhvatnog informacijskog društva koje se spominje u Programu e-Hrvatska 2007. bit će detaljnije obrazloženo u dijelu gdje je opisan treći kriterij spremnosti Hrvatske za e-learning, tj. sposobnost prihvaćanja novih znanja (capability).
U dokumentu Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini opisan je i HITRONet koji predstavlja važan infrastrukturni segment za uvođenje elektroničkih usluga unutar javne uprave. Izgradnja HITRONeta ili računalno komunikacijske mreže tijela državne uprave, započela je tijekom 2005. a njegova svrha je povezivanje cijele državne uprave u jednu komunikacijsku infrastrukturu. Osim e-Poslovanja, e-Pravosuđa, e-Zdrastva, e-Kulture, e-Javne uprave, u dokumentu je posebno opisano i područje e-Obrazovanja koje je bitno za ovu studiju.
U djelu dokumenta koji opisuje e-Obrazovanje, naglašava se važnost ulaganja u povezivanje obrazovnih ustanova u mrežu CARNet, te uvođenje i opremanje ustanova s ICT resursima. Osim povezanosti svih viših obrazovnih ustanova te osnovnih i srednjih škola, planira se i povezivanje udaljenih i otočnih škola mrežom CARNet.
Sposobnost prihvaćanja novih znanja (Capability)
Iako je mrežna infrastruktura jako važna za uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije, primjena e-learninga nezamisliva je bez razvijenog obrazovnog sustava u kojem se posebno vrednuje cjeloživotno učenje i visoki stupanj informatičke pismenosti. Povezanost sama po sebi nije dovoljna kada se radio o obrazovanju, stoga je ovaj kriterij ključan jer se odnosi na pripremu cijelog društva za život u gospodarstvu temeljenom na znanju.
Prema istraživanju Centra za istraživanje tržišta GFK iz srpnja 2007. godine, po obrazovnoj strukturi najveći korisnici Interneta u Hrvatskoj su oni sa završenim srednjim stručnim školama, gimnazijalci i studenti (54%), dok ih slijedi populacija sa završenim višim školama i fakultetima (27%). Internet najrjeđe koristi populacija bez škole ili bez završene osnovne škole (1%).
Prema podacima Centra za istraživanje tržišta Gfk od 5.7.2007.
Preuzeto s: http://www.gfk.hr/press1/internet2.htm
Također, podaci ovog istraživanja pokazuju kako u Hrvatskoj postoji još uvijek velika potreba za daljnjim državnim inicijativama vezanim uz napredne elektroničke usluge. Gfk istraživanje spominje i važnost obrazovanja, posebice na područjima informatičke pismenosti i znanja stranih jezika, s naglaskom na znanju engleskog jezika. Ovdje se ne smije izostaviti činjenica kako Vlada u zadnje vrijeme ipak sve intenzivnije promovira važnost informacijsko-komunikacijske tehnologije kroz segmente kao što je to online poslovanje (npr. e-pravosuđe, e-pravo).
Isto tako, podaci Gfk istraživanja vezani uz razinu primjene informatičke pismenosti u Hrvatskoj nam govore kako se hrvatski korisnici Interneta najčešće koriste elektronskom poštom (67%), zatim pretraživanjem (65%), te dnevnim informiranjem (53%). Osim ovih navedenih svrha korištenja Interneta, Hrvati se najmanje služe pričaonicama (15%), turističkim informacijama (13%), te kupnjom (7%). Prema ovom istraživanju 70 posto Hrvata koristi se Internetom od kuće, dok se njih 23 posto njime koristi na poslu, a samo 4 posto na fakultetima i školama. Prosjek provedenog vremena na Internetu u Hrvatskoj iznosi 9,9 sati.
Prema podacima Centra za istraživanje tržišta Gfk od 5.7.2007.
Preuzeto s: http://www.gfk.hr/press1/internet2.htm
Prema Studiji razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj u 2005. godini koju je za Središnji državni ured za e-Hrvatsku pripremila analitička tvrtka IDC Adriatics u 2006. godini, u dijelu teksta koji se odnosi na e-Obrazovanje ističu kako edukacija odraslih u korištenju ICT-a igra važnu ulogu za prevladavanje nestručnosti u zemlji, gdje osim važnosti javne administracije i poslovnog segmenta ističu važnost osobne ambicije svakog građanina za stjecanjem novih znanja. Njihova studija ističe kako je već tijekom 2005. godine ECDL edukacija počela ostvarivati prve zamahe u Hrvatskoj.
Kao što smo već istaknuli u prethodnom djelu vezanom uz mrežnu infrastrukturu (connectivity), u Programu e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini, se ističe kako je za izgradnju sveobuhvatnog informacijskog društva potrebno:
- osigurati korist svima od informacijsko-komunikacijsko tehnologije
- poboljšati javne usluge i osigurati bolju dostupnost, te
- poboljšati kvalitetu života.
Također, ovdje se ističe važnost pojma eSveobuhvatnost (eng. e-Inclusion), koji podrazumijeva dostupnost i ravnopravno sudjelovanje cijelog društva u društvu znanja, a posebice osobama s posebnim potrebama te osobama koje nemaju mogućnost korištenja Interneta (ili žive na mjestima gdje je širokopojasni pristup komercijalno neatraktivan). Isto tako, u Programu e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini, stoji kako se za 2006. godinu državna uprava pridržavala pravila dostupnosti za osobe s posebnim potrebama, te informatizacijom škola, i sve većom dostupnošću ECDL tečajeva (eng. European Computer Driving Licence), osigurala stjecanje znanja o ICT-u osobama starije dobi.
Ovdje je važno istaknuti kako se u dijelu dokumenta Operativnog plana provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini, u poglavlju koje se odnosi na e-Obrazovanje spominje kako je u 2006. godini MZOŠ financirao stjecanje ECDL certifikata za 4.500 tisuća nastavnika i zaposlenika osnovnih i srednjih škola, a 2007. je planirano financiranje ECDL tečaja za 6.000 nastavnika. Ovi podaci nam govore kako se u Hrvatskoj ipak na državnoj razini postepeno radi na poboljšanju opće sposobnosti prihvaćanja novih znanja u svrhu stvaranja sveobuhvatnog informacijskog društva.
Sadržaj (Content)
Za uspješnu implementaciju e-learninga bitan je i online sadržaj. On se odnosi na dostupnost relevantnih informacija sa svih životnih područja putem Interneta. Sadržaj čini ključni dio procesa učenja, a e-learning pruža i dodatno multimedijalno iskustvo učenja kroz sliku, zvuk i animaciju. Ovdje je važno istaknuti kako sadržaj mora biti dostupan na materinjem jeziku, što predstavlja svojevrsni izazov u smislu primjenjivosti višestruko iskoristivih medija i e-learning platformi, s obzirom na dominantnu ulogu koju igru engleski jezik na Internetu. Stoga je bitno staviti naglasak na veliku važnost koju imaju već postojeće hrvatske platforme za e-learning (hrvatske inačice platformi Clarolinea i Moodlea, te prijevod komercijalnog WebCT alata na hrvatski jezik).
Vezano uz sadržaj, važno je istaknuti kako se u dijelu koji se odnosi na e-Obrazovanje unutar dokumenta Operativnog plana provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini, ističe kako MZOŠ putem suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje i CARNetom ima u planu nabaviti digitalne i interaktivne obrazovne sadržaje za srednje škole te ih postaviti na nacionalni portal „Nikola Tesla“ za udaljeno učenje, kojem imaju pristup učenici i nastavnici. Na portalu se trenutno nalazi digitalni sadržaj 7 modula ECDL-a, dvanaest tečajeva vezanih uz informacijsko komunikacijske tehnologije te interaktivni sadržaj iz fizike i matematike za srednje škole. Također, MZOŠ je u i u 2007. godine pružilo potporu informatički podržanom obrazovanju putem financiranja prava Internetskog pristupa bibliografskim bazama i e-časopisima iz visokog obrazovanja.
Nadalje, u istom dokumentu pod naslovom e-Kultura ističe se nacionalni program digitalizacije muzejske, knjižnične i arhivske građe kojim se između ostalog želi pomoći u očuvanju, izradi te ponudi kulturnih sadržaja koji čine važan dio nacionalnog identiteta. Mjesto kroz koje će biti omogućen pristup i pretraživanje vrijednih digitalnih sadržaja vezanih uz kulturu bit će Portal Hrvatska kulturna baština.
Sveučilišni računski centar je 2006. godine po peti put objavio rezultate mjerenja hrvatskog web prostora, u kojem su prikazani i rezultati o međusobnoj povezanosti web sjedišta u .hr vršnoj internetskoj domeni. Mjereni su elektronički resursi koji su dostupni HTTP i HTTPS protokolom s poslužitelja .hr, a izmjeren je 36.391 web poslužitelj. Kao programska podrška najviše se koristi neka od verzija Apache Web poslužitelja (52, 46%). Ukupna veličina javno dostupnih stranica u .hr vršnoj Internet domeni koje čine površinski web iznosi više od 2,02 terabita (TB), što je 1,73 puta više u odnosu na isto mjerenje iz 2005. godine. Po broju resursa na hrvatskom webu najviše prevladavaju tekstualni resursi (63,4%), zatim slikovni sadržaji (25, 65%), aplikacije (10,94%) te audio, video i ostali tipovi resursa (više od 0,1%). Po veličini resursa tu najviše prevladavaju tekstualni resursi (52, 43%), zatim aplikacije (36,52%), slike (5,46%), te video, audio i ostali resursi (više od 5%).
Format za sadržaj koji se najviše koristi je HTML (44,2%), zatim slikovni ili jpeg (18,79%), te tekstualni ili plain (18,28%). Zanimljivo je spomenuti da istraživanje pokazuje kako 47,5 % web stranica nema niti jedan link, dok 40,1 % web stranica ima jedan do pet linkova.
Već smo spomenuli kako je za sadržaj jako bitna uloga materinjeg jezika na web prostoru, zbog čega je ovdje važno spomenuti prvu distribuiranu rječničku bazu hrvatskog jezika pod nazivom Hrvatski jezični portal, predstavljen 2007. godine te nastao kao zajednički projekt Srca i izdavačke kuće Novi Liber. Svrha portala koji sadrži 116.516 riječi te objašnjava njihovo podrijetlo i gramatičke izvedene oblike uz primjere, sintagme i frazeološke izraze, je prijeko potrebna informatizacija hrvatskog jezika. Portal je namijenjen svim korisnicima hrvatskog jezika, posebice učenicima i stručnjacima za jezik.
U ispod navedenoj tablici nudimo pregled liste 10 najkorištenijih jezika na Internetu iz studenog 2007.godine. Prema Internet World Stats, web stranici koja nudi pregled statističkih podataka o korištenju Interneta, populaciji i tržišta Interneta, tri jezika koja broje najviše korisnika putem Interneta su engleski jezik sa 380 milijuna, zatim kineski jezik sa 185 milijuna, te španjolski sa 113 milijuna korisnika.
Preuzeto s: http://www.internetworldstats.com/stats7.htm
Kulturološke predispozicije (Culture)
Kultura je vrlo široki pojam koji sadrži segmente koji se odnose državni, institucijski, profesionalni i osobni kontekst. Iako je implementacija e-learninga moguća uz kvalitetnu mrežnu infrastrukturu, sposobnost prihvaćanja novih znanja, te pomoću online sadržaja; njegova potpuna implementacija uvelike ovisi o potpori državnih institucija i cjelokupnog društva.
Kroz cijelu ovu studiju često smo se osvrtali na aktualne inicijative Vlade Republike Hrvatske u smjeru informatizacije društva koje su iznesene kroz Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom aktivnosti u 2007. godini. Očito je da se ovaj dokument nastavlja na težnje svih hrvatskih Vlada još od 2001. godine kada je objavljena “Strategija razvitka Republike Hrvatske – Hrvatska u 21. stoljeću”. U Operativnom planu provedbe Programa e-Hrvatska 2007., spominje se kako je informacijska i komunikacijska tehnologija navedena 2003. kao znanstveni izazov 21. stoljeća unutar u Strategije razvitka Republike Hrvatske „Hrvatska u 21. stoljeću“ – Znanost (Narodne novine broj 108/2003). Također, Vlada RH je 2006. prihvatila „Znanstvenu i tehnologijsku politiku RH 2006.-2010. godine“ s ciljem izgradnje društva znanja.
Kako smo već spomenuli ranije, ciljevi Programa e-Hrvatska 2007. usklađeni s Inicijativom „i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje“ koji je Europska komisija prihvatila 2005. godine a nastavlja se na projekt „e-Europe 2005“. U vremenu kada se Hrvatska približava Europskoj Uniji, slijedeći ovu inicijativu Europske komisije, pokazana je i težnja za ne zaostajanjem u aktualnim trendovima te želja za općenitim razvojem hrvatskog, kao dijela europskog društva.
Razni ostvareni projekti i buduće inicijative jasan su pokazatelj kako je informatizacija hrvatskog društva postala dio sustavne politike koja dolazi s državne i institucionalne razine. Dakako, još je puno posla do ostvarenja svih zacrtanih ciljeva, no ova studija nam pokazuje kako je danas na svim razinama hrvatskog društva ipak općenito prepoznata važnost implementacije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu te da Vlada sve aktivnije sudjeluje u njihovoj implementaciji u obrazovne svrhe.
Bibliografija
Središnji državni ured za e-Hrvatsku. (2006).O programu. Preuzeto 14.1.2008. s http://www.e-hrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/OProgramu.html
Središnji državni ured za e-Hrvatsku. (2007). Operativni plan provedbe Programa e-Hrvatska 2007. s pregledom za 2007. godinu.
Preuzeto 10.1.2008. s http://www.ehrvatska.hr/sdu/hr/ProgramEHrvatska/Provedba/
rightBannerCategory/0/document1/Operativni_plan_eHrvatska_za_2007.pdf.
GfK - Centar za istraživanje tržišta d.o.o. – Zagreb. (2007). Pogled na građane ON-LINE – množe se NETOVCI!
Preuzeto 7.1.2008. s http://www.gfk.hr/press1/internet2.htm
SEEbiz - Regionalni poslovni portal. (2007). U Hrvatskoj raste broj korisnika brzog interneta.
Preuzeto 9.1.2008. s http://www.seebiz.eu/hr/techno-_-it/telekomunikacije/u-hrvatskoj-raste-broj-
korisnika-brzog-interneta,174.html
Grizelj, D. (2007). CARNet.Vijesti - Božićna press konferencija u CARNetu.
Preuzeto 10.1.2008. s http://www.carnet.hr/novosti/?newsId=953&CARNetweb=
1b26b485cbeb8562d8a2dc5f54fcbe45
Središnji državni ured za e-Hrvatsku. (2006). Studija razvoja informacijskog
društva u Hrvatskoj u 2005. godini.
Preuzeto 11.1.2008. s http://www.e-hrvatska.hr/sdu/hr/e-hrv/contentParagraph/01/document2/
Studija_razvoja_informacijskog_
drustva_2005.pdf
Milinović, M., Penezić, D., Topolščak, N. (2006). Srce. Mjerenje hrvatskog web prostora – MWP5: Završni izvještaj. Preuzeto 14.1.2008. s http://www.srce.hr/dokumenti/mwp/SRCE_MWP_2006_izvjestaj.pdf
Suvremena.hr. (2006). Srce: veličina hrvatskog web prostora 2,02 TB.
Preuzeto 14.1.2008. s http://www.suvremena.hr/1258.aspx
Hrvatski jezični portal. (2007). Hrvatski jezični portal.
Preuzeto 15.1.2008. s http://hjp.srce.hr./
24 sata. (2007). Rječnik hrvatskog jezika od sada i na internetu.
Preuzeto 17.1.2008. s http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=19964
Internet World Stats. (2007). Internet World Users by Language. Top 10 Internet Languages – November 2007.
Preuzeto 18.1.2008. s http://www.internetworldstats.com/stats7.htm
|
