|
1. Možete li nam reći koji su razlozi zbog kojih je Sveučilište u Rijeci pokrenulo projekt "E-sveučilište"?
Sveučilište u Rijeci krenulo je putem intenzivnih reforma u svim aspektima svojeg djelovanja: nastave, organizacije, znanstvenih i istraživačkih aktivnosti, prilagođavanje potrebama gospodarstva i odgovaranje na potrebe zajednice u kojoj djeluje. Svim tim promjenama Sveučilište nastoji pristupiti sustavno i promicati sustav projektnog rada i projektne kulture. Zbog toga je tijekom investicijskog ciklusa u 2002. i 2003. krenulo u izgradnju informacijsko-komunikacijske infrastrukture radi osiguranja pristupa brzinom od 100 Mbs u svim dijelovima sveučilišta te nabavom opreme za unaprjeđenje nastavnog procesa. Nakon što je uspješno završena prva faza postalo je jasno da je to tek početak i da je potreban daleko veći broj ljudi i daleko veći resursi da bi se ta infrastruktura iskoristila. Isto tako, postalo je jasno da je potreban integriran pristup (što je suprotno od dosadašnje prakse: fragmentiranost na velik broj jedinica) kako bi se što učinkovitije iskoristili svi resursi, a posebice ljudi kojih nemamo ni približno dovoljno. Zbog toga je pokrenut program e-sveučilište, kao integrirani program razvoja i korištenja ICT u svim aspektima djelovanja Sveučilišta.
2. Koji su konkretni proizvodi "E-sveučilišta" (npr. stvaranje sveučilišne baze podataka, osnivanje e-knjižnice, izgradnja sveučilišnog informacijskog centra itd.)?
Najvažniji »proizvod« toga programa jesu ljudi: želimo povećati broj ljudi koji koriste ICT za razvoj sveučilišta te povezati te ljude u funkcionalnu mrežu kako bi se ostvario sinergijski učinak te kako bi u konačnici bili u stanju pokrenuti važnije projekte: znanstvene, razvojne, suradnju s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, posebice korištenje ICT-a u procesu obrazovanja, i to ne samo sveučilišnog. Jasno, cilj je stvaranje integriranog knjižničnog sustava i e-knjižnice, sustava za integrirano poslovanje sveučilišta, posebice studentske i kadrovske evidencije, sustava za komunikaciju među članovima akademske zajednice u Rijeci, sustava koji omogućuje široku primjenu e-učenja među većinom nastavnika sveučilišta, široko obrazovanje studenta u korištenju ICT-a u svakodnevnom osobnom i profesionalnom životu, obrazovanje šire zajednice, posebice nastavnika u srednjim i osnovnim školama itd. Sve te ciljeve želimo ostvariti tako da se izgrade institucijski, kao dio naših svakodnevnih profesionalnih obveza. Podržavamo brojne individualne inicijative i prodore, no smatramo da one dobivaju punu vrijednost samo ako su ugrađene u sustav koji pridonosi ljudima u okružju. U bližoj budućnosti želimo u novom kampusu vidjeti snažan centar za napredne tehnologije u kojima se isprepleću snažna razvojna i znanstvena istraživanja u području modeliranja, biotehnologije, zaštite okoliša i, naravno, drugim područjima ako se uspiju skupiti ljudi koji su u stanju organizirati i pokrenuti nešto relevantno.
3. Što mislite o projektu Ministarstva znanosti i tehnologije "Informacijski sustav visokih učilišta" (ISVU) te postoje li dodirne točke tog projekta i projekta "E-sveučilišta"?
Mislim da projekt ISVU ne napreduje dobro jer se nevjerojatno sporo implementira: toliko sporo da je već izgubio svoj smisao. Naš je senat još u proljeće prošle godine donio odluku da se taj program implementira na svim sastavnicama sveučilišta, i to odmah, no prošla je godina i pol, a nikakav se pomak nije dogodio. Štoviše, zbog toga smo kočili vlastite inicijative i ljude. Mislim da centralizirani pristup nema nikakva smisla i da, praktički, koči sve one koji se žele brže razvijati. Resursi u jednom mjestu premali su da bi se sustav mogao implementirati u cijeloj zemlji u razumnom roku, što je jedan problem, no daleko je veći problem to što se koči razvoj vlastitih resursa i znanja na sveučilištu. Mislim da je to pogrešna politika centralizacije koja ne pridonosi uravnoteženom razvoju Hrvatske. Pored toga, očita je nedovoljna fleksibilnost toga projekta, pa mi se čini da program ISVU postaje glavna kočnica reforme visokog obrazovanja. Naime, kako ćemo uvesti ECTS, omogućiti prijenos bodova, osigurati uravnoteženu zaposlenost i opterećenje na sveučilištu, osigurati kvalitetno upravljanje i financijsko poslovanje ako nemamo informacijski sustav koji se može prilagođavati našim potrebama? Problem nije bezazlen i na našem Sveučilištu proizvodi dosta frustracija. U biti, taj je program itekako povezan s programom e-sveučilište. Možete li zamisliti razvijanje e-learninga, kadrovske politike, sustava za osiguranje kvalitete ako moramo paralelno razvijati baze podataka koje su nam potrebne za realizaciju tih programa? Teško mogu vjerovati da će baza podataka iz ISVU omogućiti razvoj sustava za praćenje i osiguranje kvalitete, primjerice, na filozofskom fakultetu. Opet ćemo razvijati paralelne programe i imati fragmentiran sustav koji dugoročno nije održiv. Usto, tu je i otvoreno pitanje autonomije sveučilišta: koje je sveučilište autonomno ako nema niti podatke o svojim studentima. Svemu tome treba dodati i pitanje infrastrukture koja će osigurati zadovoljavajuću razinu redundancije.
4. U kojem je vremenskom razdoblju predviđena realizacija projekta "E-sveučilište"?
Program e-sveučilište dugoročan je program i teško mogu vjerovati da je moguće sagledati kraj. Voljeli bismo da ovo što smo do sada zacrtali uspijemo realizirati u dvije do tri godine. No, nažalost, ne ovisi to samo o nama.
5. Postoje li određene prepreke pri ostvarivanju ciljeva projekta? Ako postoje, hoće li ih biti moguće riješiti?
Prepreka je mnogo: nedostatak kadrova, fragmentiranost sveučilišta, model upravljanja sveučilištem, centralizirani trendovi razvoja i korištenja ICT-a u visokom obrazovanju, niska razina svijesti o potrebi transformacije visokog obrazovanja i uloge visokog obrazovanja u razvitku društva. No, to nije problem samo riječkog sveučilišta već cijele države. Imamo li drugog izbora osim uložiti sve da se ti problemi riješe?
6. Ima li projekt "E-sveučilišta" podršku Ministarstva znanosti i tehnologije te lokalnih ili regionalnih ustanova?
Ministarstvo je prošle godine financijski podržalo započinjanje projekta e-sveučilište, no očekujemo da će ove godine potpora biti znatno veća. Isto tako, očekujemo izravnu potporu u razvoju i implementaciji informacijskog sustava koji dopušta reformu studijskih programa, funkcionalno integriranje sveučilišta, izgradnju sustava za osiguranje kvalitete itd. Štoviše, očekujemo proaktivnu politiku Ministarstva upravo u tim segmentima, posebice u onim segmentima u kojima su naglašene naše slabosti. Nadalje, očekujemo i proaktivnu politiku u potpori razvojnim i istraživačkim programima Sveučilišta vezanim za ICT i biotehnologiju.
Sveučilište ostvaruje vrlo dobru suradnju s Gradom i Županijom, ali isto tako traži partnere i u gospodarstvu. Razgovarao: Robert Majetić
|
