"Teorija govori da što je sadržaj manje definiran, da je "learning object" lakše i jednostavnije primijeniti."

Goran Hudec: Neka iskustva pri korištenju »learning objectsa« u realizaciji obrazovnih materijala
Ožujak 2005. / godište V / ISSN 1333-5987
Pojava Interneta vrlo je brzo otvorila i niz mogućnosti na području obrazovanja. Teorija i praksa učenja na daljinu već se godinama ranije razvijala, naravno, temeljena na klasičnim načinima komunikacija. Učenje na daljinu počelo se koristiti ponajprije na prostranim i rijetko naseljenim područjima. Države poput SAD-a, Australije i Kanade imaju već desetljećima razvijene mreže učenja na daljinu. Počelo se s dopisnim školovanjem, a zatim školovanjem uz pomoć radija. Vrlo se brzo uočilo da taj način učenja ima niz specifičnosti: prednosti, ali i nedostataka te metodoloških različitosti u odnosu na klasično školovanje. Osnovnu prednost da učenik ne treba biti fizički prisutan uz nastavnika korištena je već na razini osnovnog školovanja.

Goran Hudec
Tekstilno-tehnološki fakultet
ghudec@ttf.hr

Učenje na daljinu

Pojava Interneta vrlo je brzo otvorila i niz mogućnosti na području obrazovanja. Teorija i praksa učenja na daljinu već se godinama ranije razvijala, naravno, temeljena na klasičnim načinima komunikacija.

Učenje na daljinu počelo se koristiti ponajprije na prostranim i rijetko naseljenim područjima. Države poput SAD-a, Australije i Kanade imaju već desetljećima razvijene mreže učenja na daljinu. Počelo se s dopisnim školovanjem, a zatim školovanjem uz pomoć radija. Vrlo se brzo uočilo da taj način učenja ima niz specifičnosti: prednosti, ali i nedostataka te metodoloških različitosti u odnosu na klasično školovanje. Osnovnu prednost da učenik ne treba biti fizički prisutan uz nastavnika korištena je već na razini osnovnog školovanja.

U Europi, koja je znatno gušće naseljena i pokrivena dobrom mrežom osnovnih škola, ta praksa nije uhvatila korijena. Dopisna nastava odgovarala je doškolovanju zaposlenih, koristeći prednost da učenik može raditi u vrijeme koje mu najviše odgovara.

Kad govorimo o učenju na daljinu, kadšto zaboravimo na kvalitetan i nedovoljno korišten obrazovni program na televiziji.

Produkcija kvalitetnih obrazovnih materijala na TV-u postala jednim od zaštitnih znakova dobrih TV kuća. Prema mnogim ocjenama najkvalitetniji dio produkcije HTV-a upravo je školski program.

Uočimo da je obrazovni materijal na TV-u dostupan svima, da se radi o multimedijalnom materijalu, znači o obrazovno gledano sadržajem bogatom materijalu. Nije nevažno da je TV obrazovni materijal za korisnika besplatan. A opet imamo njegovo nedovoljno uporabu u praksi.

Jedna kvalitetna analiza o korištenju TV obrazovnih materijala sigurno bi ukazala na dio problema koje će doživjeti Internet kao obrazovni medij. Internet je nova tehnologija na području dostave obrazovnih materijala korisniku. Uza sve prednosti koje ima televizija u oblikovanju obrazovnog sadržaja Internet dodaje čimbenik interaktivne komunikacije koja je kvalitetan doprinos u obrazovnom procesu.

Činjenica je da u Hrvatskoj nemamo tradiciju korištenja obrazovanja na daljinu pa je i u tom pogledu korištenje Interneta u obrazovnom procesu novost. To je problem i s kulturnog odnosa prema obrazovanju na daljinu općenito, a i na području metodičkog dizajna i korištenja obrazovnih materijala putem Interneta.

Obrazovni materijali i learning objects

Pojava Interneta u obrazovanju se dočekala gotovo kao otkriće novog Eldorada. Mogućnosti koje pruža Internet ponajprije s obzirom na neprestanu dostupnost te kvaliteta obrazovnih materijala koje je moguće postići uporabom informatičkih tehnologija trebala je otvoriti jedno novo i bogato tržište. Sposobni autori trebali su svoje proizvode ponuditi cijelom svijetu te pomoću Interneta pomesti svoje manje sposobne ili naprosto manje brze konkurente.

To se ne događa, odnosno pokazalo se da proces nije tako jednostavan niti tako brz kako se očekivalo. I to nije samo pojava kod nas nego vrijedi za svijet kao cjelinu.

Biznis obrazovanja putem Interneta ozbiljno je ugrožen činjenicom da je dovoljan broj kvalitetnih autora stavio svoje znanje besplatno na raspolaganje. Možda nisu svjesni vrijednosti svog rada? Ili su naprosto ponosni i žele da svijet upozna vrijednost njihova rada. Motivi nisu predmet ovog izlaganja. Činjenica je da na Internetu postoji izobilje besplatnog, kvalitetnog obrazovnog materijala, a to čine i najkvalitetnije svjetske obrazovne institucije poput MIT-a. Tko može unovčiti svoje obrazovne materijale ako ih MIT postavlja besplatno na mrežu?

Da stvar bude gora po biznis, a povoljnija po korisnike, pojavile su se i banke obrazovnih materijala, »learning objectsa«, stručno kvalitetno obrađenih, recenziranih, opisanih metapodatcima...

Sve to treba samo zapakirati u lekcije i podastrijeti studentima gladnim znanja. Svijet je preplavljen kvalitetnim obrazovnim materijalima izgrađenim na temelju »learning objectsa«? Ne. Praksa je pokazala da to ipak nije tako jednostavno, »learning objects« su potpuno općenit i različito shvaćen pojam. Oni sadrže dio obrazovnog materijala, ali to može biti i jest bilo što, od opisa jednog pojma, simulacije do cijelog zaokruženog predavanja o nekoj stručnoj temi.

Teorija govori da što je sadržaj manje definiran, da je »learning object« lakše i jednostavnije primijeniti. Praksa je pokazala da su takvi sadržajno siromašni objekti nedovoljno zanimljivi korisnicima. S druge strane, sadržajno bogati elementi znanja teško se uklapaju izvan konteksta za koji su projektirani. Kod složenijih » learning objectsa« količina rada koja je potrebna za ponovnu upotrebu kadšto je jednaka trudu koji bi autor uložio kad bi sam krenuo u realizaciju od početka.

Čitava je paleta različitih pristupa i nije jednostavno odlučiti se za najučinkovitiji pristup. Uostalom i veća svjetska sveučilišta još uvijek razmatraju različite koncepcije i ideje u korištenju »learning objectsa«.

Iskustva

Kao prvi pokušaj skupina znanstvenih novaka s Tekstilno-tehnološkog fakulteta krenula je u izradu »learning objectsa« koji bi se trebali koristiti u nastavi, za svakog pojedinca iz predmeta na kojem surađuje.

Zadatak je bio široko postavljen, trebalo je riješiti jednu temu iz nastavnog programa.

Cilj je bio kreirati »learning object« kao dio nastavnog programa. Namjerno su dane široke definicije kako se autore bez iskustva ne bi opterećivalo s problemima ponovnog korištenja svojeg proizvoda. Dodatne preporuke bile su da se pri rješavanju samog problema po mogućnosti koriste različiti multimedijalni elementi te da se što više koriste postojeće banke »learning objecta«.

Dobiven je spektar različitih rješenja koja su, naravno, vrlo zanimljiva svako za sebe, ali koja imaju i čitav niz zajedničkih točaka koja treba riješiti prije nego što se na istom principu riješe dijelovi ili kolegij kao cjelina.

Evo kratkog pregleda nekih od ostvarenih rješenja.

Beskontaktno uzimanje tjelesnih mjera i tjelesnog stava s pripadajućim računalima i programom omogućeno je instaliranjem trodimenzionalnog tjelesnog skenera. Kao ilustracija korišten je link na videomaterijal. Ilustracija je jako dobro odabrana, (http://www.human-solutions.com/download/video/3Dscan_kurz.mpg) radi se o ilustraciji proizvođača gdje je na manekenu prikazano beskontaktno uzimanje tjelesnih mjera.

Tema Kevlar vlakno jače od čelika također je ilustrirana impresivnim videomaterijalom, gdje se drvena greda katapultira na sobu za zaštitu od oluja (tornada). Ponovno su korišteni materijali proizvođača, link vodi na DuPont, prvog proizvođača kevlara, gdje se dobivaju podatci o samom materijalu, članak objavljen na Nort Carolina State University, te niz dobro odabranih ilustracija.

Geosintetici obrađuje izrazito zanimljivu i novu modernu primjenu tekstilnih materijala. Sama tema realizirana je kao » learning object« koji u sebi koristi »learning objecte« iz postojećih repozitorija, postupak polimerizacije opisan je animacijom iz »Ressources Multimédia en Biotechnologies Biochimie - Génie Biologique« http://www.geniebio.ac-aix-marseille.fr/biomol/docs/reaction.html. Dodatno se široko koriste linkovi na niz pojmova te standarda, što sve ovu temu čini sadržajno lijepo obrađenom.

Podjela tekstilnih vlakana materijal je u kojem su jasno i pregledno nabrojene vrste tekstilnih vlakana s ilustracijama koje se mogu pronaći na Internetu.

Reverzna osmoza je zanimljiva tema o tehnološkoj novini na području pročišćavanja otpadnih voda. Fizikalna podloga te opis rada ilustriran je slikama i linkovima na proizvođače opreme.

Ovdje nije dan pregled svih do sada pristiglih rješenja. Ujedno treba dodati da opisana rješenja nisu dorađena do kraja, odnosno da na većini od njih još uvijek teku dorade.

Najvažnije je da su stečena iskustva te da su dobivena prva rješenja. Uočeni su problemi koji će se pri kasnijoj široj implementaciji moći izbjeći.

Za dizajn treba reći da grafička rješenja koja su ponudili autori nisu uvijek najprimjerenija

i ovdje definitivno treba raditi na tome. Ovdje se radi o više tipova pogrešaka, od selekcije boja do razmještaja sadržaja po stranicama. Autori nisu imali adekvatnog predznanja pa je ovakav rezultat bio i očekivan.

Problem autorskih prava izbjegnut je time što su u materijalima dani samo linkovi na izvore na Internetu bez kopiranja sadržaja. Time se zadržalo na razini citiranja i nije se ulazilo u potencijalne konfliktne situacije.

Nije provedena stručna recenzija materijala, koja je doduše u tijeku, ali zbog opće okupiranosti nastavnog osoblja bolonjskim transformacijama kasni u odnosu na željene termine.

Meta data opis nije proveden. Osnovni razlog je što posao još nije završen, materijali su u fazi dovršavanja. Meta data opis uskladit će se s međunarodno usvojenim preporukama, jer za sada nema odgovarajuće hrvatske pravne procedure. Operativno se predlaže prihvaćanje MERLOT meta data opisa upravo zbog njegove usklađenosti s postojećim zakonima poput IEEE 1483 LOM (Learning Object Metadata) standardom te zbog raširenosti u svijetu.

Sljedeći koraci

Osnovna je ideja eksperimenta bila provjeriti poteškoće pri realizaciji nastavnih cjelina, a kao dio tog procesa proći osnovna znanja o korištenju postojećih banaka podataka u kreiranju vlastitih obrazovnih elemenata.

Može se reći da su na toj razini ostvareni ciljevi. Jedna generacija znanstvenih novaka svladala je problematiku. U sljedećem koraku treba osmisliti obrazovne materijale za cijele predmete te ih prenijeti na mrežu. Takav zahvat ipak zahtijeva bitno kompleksniji angažman, ponajprije nastavnika koji su nositelji predmeta. Sretna okolnost pri tome je da će na raspolaganju imati suradnike koji su već stekli iskustva u realizaciji makar na jednom obrazovnom elementu.

Vjerojatno će se na razini fakulteta odabrati grupa predmeta, odabranoj u prvom redu po kriteriju osposobljenosti nastavnika za realizaciju obrazovnih sadržaja na Internetu. Ta će grupa zatim udruženim snagama oslanjajući se na zajedničku logističku podršku realizirati nastavne materijale.

Životopis
 
Dr. sc. Goran Hudec rođen je u Zagrebu 12.04.1950. godine gdje je završio osnovnu školu te XV Matematičko - fizičku gimnaziju. Na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, diplomirao je 1973. godine na smjeru Elektronika, usmjerenje Računarska tehnika i informatika Od 1975. do 1996. godine zaposlen je u Brodarskom institutu u Zagrebu. Od.1996. godine zaposlen je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi na radnom mjestu izvanrednog profesora, elektrotehnička grupa predmeta. Znanstveno - fantastične pripovijetke publicirao u Hrvatskoj, V. Britaniji i Italiji. Bavi se trčanjem na duge pruge. Ima dva sina, živi sam ali ne i usamljen.
 
Tekstilno-tehnološki fakultet

ghudec@ttf.hr

 







 
  Naslov
 
  Učenje na daljinu
 
  Obrazovni materijali i learning objects
 
  Iskustva
 
  Sljedeći koraci
 
 
  Copyright © 2005. Edupoint. Sva prava zadržana.