Jadranka Lasić-Lazić: Repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala kao sastavnica kvalitete suvremenih koncepta obrazovanja

Obrazovanje i obrazovni procesi stubokom se mijenjaju. Promjene zahvaćaju sve sastavnice obrazovanja, a razvojna dinamika osobito je vidljiva u području nastavnih sredstava i izvora: knjiga, udžbenika, priručnika, predavanja, zbirki zadataka itd. U okrilju recentnih spoznaja o obrazovanju, suvremenog konteksta znanosti i istraživačkog rada te tehnološkog razvitka obrazovna građa sve češće nastaje, distribuira se i postaje dostupna u digitalnom obliku. Rast količine digitalnog obrazovnog materijala uvjetovan je, uz reformske težnje u obrazovanju, koncepte cjeloživotnog učenja i virtualnih obrazovnih okružja, stalnim znanstveno-tehnološkim napretkom: neprekinuta kumulacija novih znanja donosi ubrzano zastarijevanje obrazovne građe, potičući potrebu za izmjenom, nadogradnjom i prilagodbom.

Goran Hudec: Neka iskustva pri korištenju »learning objectsa« u realizaciji obrazovnih materijala

Pojava Interneta vrlo je brzo otvorila i niz mogućnosti na području obrazovanja. Teorija i praksa učenja na daljinu već se godinama ranije razvijala, naravno, temeljena na klasičnim načinima komunikacija. Učenje na daljinu počelo se koristiti ponajprije na prostranim i rijetko naseljenim područjima. Države poput SAD-a, Australije i Kanade imaju već desetljećima razvijene mreže učenja na daljinu. Počelo se s dopisnim školovanjem, a zatim školovanjem uz pomoć radija. Vrlo se brzo uočilo da taj način učenja ima niz specifičnosti: prednosti, ali i nedostataka te metodoloških različitosti u odnosu na klasično školovanje. Osnovnu prednost da učenik ne treba biti fizički prisutan uz nastavnika korištena je već na razini osnovnog školovanja.

Darrin Hayes: Pripremanje nastavnika za uporabu obrazovnih jedinica (learning objects)

Donošenjem odluka koje bitno utječu na učenje studenata i učenika nastavnici u nastavi obogaćenoj tehnologijom igraju važnu ulogu. Nastavnici prije svega odlučuju “hoće li, kada i na koji način” koristiti tehnologiju u nastavi (National Council of Teachers of Mathematics – Nacionalni savjet učitelja matematike, 2000., str. 26). Te odluke uključuju odabir obrazovnih jedinica (learning objects) koje povećavaju i obogaćuju njihov repertoar nastavnih tehnika prezentacije sadržaja. Naš se članak bavi obrazovnim jedinicama, istražuje razloge zbog kojih bi se nastavnici mogli odlučiti da ih koriste te objašnjava kako omogućiti njihovu uporabu. Naša je ciljana publika nastavno osoblje na visokoškolskim ustanovama, iako velik dio naše rasprave mogu primijeniti i nastavnici u osnovnim i srednjim školama. Nastavno osoblje na visokoškolskim ustanovama, osobito profesori koji obučavaju buduće nastavnike, mogu olakšati proces pripreme nastavnika na svim razinama na uporabu obrazovnih jedinica. Odlučili smo naglasak staviti na djelotvornu implementaciju postojećih obrazovnih jedinica, a ne na dizajniranje novih obrazovnih jedinica.

Zoran Birimiša: eLearning program Europske komisije

Postizanje efektivne integracije ICT-a (Information and Communication Technologies) u školovanje i obrazovanje bila je ideja vodilja Europske komisije, odnosno njezina Odjela za obrazovanje i kulturu (Directorate General for Education and Culture) kad je krajem 2003. godine pokrenula eLearning program. Ako malo pobjegnemo od terminologije koju koristi europska administracija, to bi značilo da program daje financijsku podršku osnivanju, organizaciji i poslovanju nacionalne agencije koja daje podršku na području eLearninga. Dakle, program eLearning ne financira projekte. On kroz financijsku pomoć u osnivanju nacionalne agencije pokretačima projekata na području eLearninga osigurava logističku podršku.