|
Škola budućnosti
School of the Future World Summit održan je u studenom ove godine u organizaciji Microsofta u novotvorenoj „Školi budućnosti“ u Philadelphiji. Oko 250 predstavnika iz 48 zemalja u sklopu samita posjetilo je "Školu budućnosti" nastalu kroz suradnju The School District of Philadelphia i Microsofta te predstavlja model ne samo javno-privatnog partnerstva nego i primjer škole koja bi trebala zadovoljiti potrebe lokalnih zajednica za cjeloživotnim, relevantnim i prilagođenim obrazovanjem. Više o samom projektu možete pronaći na web adresi:
http://www.microsoft.com/education/schooloffuture.mspx. Na poziv Microsofta mr. Predrag Pale sudjelovao je na samitu te nam poslao svoje utiske o "Školi budućnosti": "U Philadelphiji već 30 godina nije sagrađena nova škola. Sada su sagrađene tri. Jedna od njih napravljena je u suradnji s Microsoftom koji je dao 45 svojih stručnjaka koji su radili više od tri godine na dizajnu škole. Novce za izgradnju je dala gradska uprava za obrazovanje i ističu da je proračun za izgradnju škole budućnosti bio isti kao i za preostale tri "obične" škole. Škola je počela s radom 9. rujna 2006. godine i ima samo 170 učenika u prvom razredu. Za četiri će godine imati 700 učenika.
Učenici dolaze iz susjedstva koje je siromašno, 98% su pripadnici "nacionalnih manjina", a izabrani su izvlačenjem iz bubnja između 1.900 prijavljenih učenika. U ova dva mjeseca posjećenost nastavi je 93% što je izuzetno dobro za SAD. Učenike (još) nismo vidjeli, kao ni učitelje. Praznik je. Vidjeli smo zgradu. Skup se odvija u "Performing arts cetnre" tj. dvorani koja ima kazališnu pozornicu jednako pogodnu za koncerte, kazališne i plesne predstave kao i multimedijalna događanja. Učionice su opremljene projektorima, uređajima za reprodukciju slike i zvuka, te kamerama na stropu koje mogu na ekran prenijeti što učitelj radi, bez da se učenici gurkaju oko njega. Škola je "pokrivena" bežičnom mrežom. Osim toga koriste i smart kartice kojima učenici otvaraju svoje ormariće i kupuju hranu u kantini (pa se bilježi broj kalorija koje su pojeli/kupili), nema tragova neke velike prisutnosti tehnologije u nastavi. Istina je da su vlasti odlučile da ova škola ne mora slijediti propisani program i da će se nastojati sve materijale koristiti u digitalnom obliku (prije svega, radi smanjenja troškova tiskanih udžbenika).
Za tu namjeru, škola ima jednostavno premalo utičnica za struju, prije svega u učionicama pa čak i u knjižnici koja se ne zove tako već "Interactive learning centre". Ozbiljnija količina utičnica je samo po obodu velikog središnjeg prostora koji se dnevno troši kao blagovaonica, ali je i vrlo prikladan za različita događanja. S druge je strane dobro to što su tri zida u učionicama opremljena bijelim pločama, a sav je namještaj na kotačima. Po dvije učionice dijele manju sobu u kojoj učitelji ili učenici mogu raditi individualno ili u manjim grupama. Domaćini naglašavaju kako se veći dio nastave radi izvan školske zgrade. Međutim, pokušaji da saznamo kakvi su programi obrazovanja i podrške učiteljima za nove oblike nastave uspostavljeni, nisu urodili plodom. Microsoftovi vodiči po školi pokazivali su veliki ponos stvarima kao što su: betonske kocke s travom kojima je popločena okolina umjesto da je asfaltirana ili betonirana. čime su riješili problem oborinskih voda (koje upija zemlja) skupljanje kišnice s krovova kojom se ispiru WC-i
trava na ravnim krovovima kojom je povećana izolacija pa su smanjeni izdaci za grijanje i hlađenje fotonaponske ćelije kojima se napaja dio osvjetljenja veliki prozori i stakleni krovovi na nekim hodnicima kojima se povećava dnevno svjetlo u prostoru i smanjuje potrošnja struje.
Očekuju 10 mil USD uštede u slijedećih 10 godina. Microsoft je jako ponosan na svoje dostignuće i raspisao je natječaj za druge zemlje da se prijave da s njima podijele iskustva te izvedu slične projekte. Upravo ocjenjuju ponude među kojima će izabrati desetak za suradnju."
iPod u školi: donosi li prijenosni uređaj revoluciju u učionice?
Appleovi iPod Mp3 uređaji već su privukli milijune korisnika zahvaljujući jednostvnosti upotrebe i mogućnosti slušanja glazbe na bilo kojem mjestu. Sada iPod uređaji ulaze i u učionice. U sklopu nastave na sveučilištima diljem svijeta, studenti i profesori odlučuju se za upotrebu iPod uređaja, prenosivih digitalnih glazbenih uređaja. Njihov interes proizlazi iz trenda podcastinga, u kojem se digitalne audio snimke emitiraju putem Interneta te se na taj način studentima omogućuje preuzimanje snimki jednostavnim pritiskom na tipku. Sveučilišni profesori i nastavnici sada mogu jednostavno učitavati verzije svojih snimljenih predavanja online, a mogu i sami kreirati datoteke pomoću brojnih softverskih programa. Tijekom 2005. godine na Sveučilištu Duke izvedena je i pokusna primjena iPoda u nastavi i to tako što je nastavnicima predloženo da u 48 sveučilišnih kolegija uključe iPod kao dio programa. Istraživanje je pokazalo da je veći dio studenata prihvatio ovakav oblik podučavanja, no bilo je i ozbiljnih kritičara koji su argumentirano objasnili i svoje nezadovoljstvo. Više informacija
|
