|
Uvod
Uporaba naprednih tehnologija za udaljenu kontrolu računala sve je učestalija u suvremenim nastavnim procesima. Brojni komercijalni programi koji se pri tome rabe postoje već nekoliko godina, ali se relativno slabo primjenjuju. To su programi posebne namjene, a rabe se prvenstveno za planiranje i izvođenje nastave (Classroom Management Software). Naime, još uvijek je najčešći oblik praćenja nastave putem projekcije slajdova kreiranih u nekom prezentacijskom programu (najčešće PowerPointu) na platno ili drugi zaslon.
Međutim, kako bi interakcija nastavnika i studenata bila što učinkovitija, potrebito je predavanje učiniti što dinamičnijim, a time i studentima zanimljivijim (Robertson, J., 1981.). Kretanje nastavnika, asistenta ili demonstratora od studenta do studenta ili od računala do računala i dalje će biti nezamjenjivi način pomoći. Ali, takav je način često puta izuzetno zamoran, djelomično učinkovit i, najčešće, frustrirajući – osobito u manjim i popunjenijim učionicama. K tome i razina predznanja studenata, kao i računalnih vještina prilično je neujednačena te se nastavnik redovito duže zadržava upravo kod manje pripremljenih studenata.
To je moguće kompenzirati dobrom organizacijom ili podjelom studenata u manje grupe. Svakoj grupi dodijeli se određeni zadatak, čija se realizacija može pratiti na nastavnikovom zaslonu monitora. Upravo tu je prednost programa za daljinsko upravljanje i monitoring računala te, djelomično, nelinearnoga sustava učenja gdje svaka grupa može sama odabirati zadatke za samostalni rad (http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/oca/pojmovi.html).
Općenito, remote control programi namijenjeni su radu u realnom vremenu bez obzira na fizičku udaljenost a koriste široku paletu tehničkih platformi. Radne zadatke priprema i prosljeđuje nastavnik putem modula za distribuciju sadržaja koji se nalaze u većini programa za udaljenu kontrolu računala. Tako se ostvaruje centralno upravljanje nastavnim procesom s jednoga ili više mjesta. Pod pojmom “više mjesta” podrazumijeva se mogućnost nadzora učionice od strane nastavnika i asistenta, odvojeno, ili mogućnost nadzora više učionica ili lokacija istovremeno.
Remote control programi omogućavaju nastavnicima, administratorima i računalnim operatorima pogled na zaslon monitora i upravljanje udaljenim računalima pomoću miša i tipkovnice bez obzira na njihovu lokaciju. Ukratko, korisnici tih programa mogu obavljati sve zadatke kao da se nalaze fizički za računalom. Kombinacija navedenoga čini te programe veoma učinkovitim u nastavi.
Unaprijediti nastavu informatike zahtijevan je zadatak za svakoga nastavnika. Usporedbom tradicionalne nastave i uvođenja suvremenih didaktičkih mjera u planiranje nastave (classroom learning managenent) bavili su se mnogi stručnjaci i pedagozi, iznoseći osobna iskustva i pri tome dajući brojne praktične savjete (Sanders, M., 1979., Cohen, L and L. Manion, 1995., Cooper P. and D. McIntyre, 1996.). Na većini fakulteta postoji dobro organiziran multimedijalni sustav koji osigurava kvalitetnu prezentaciju nastavnih sadržaja (http://www.newcurriculum.com/2002/ed2-10.htm).
Računala su međusobno povezana, lokalno i Internetom, ali se još nedostatno koriste mogućnosti organiziranog ili planiranog povezivanja studenata tijekom nastave. Upravo to nam omogućavaju programi za udaljenu kontrolu i nadzor računala. Rad u grupama pretežiti je način izvođenja nastave, glede brojnosti studenata i relativno ograničenih kapaciteta informatičkih učionica – broj računala ili sjedećih mjesta. Idealna norma bila bi jedan student – jedno računalo, ali to je rijetko ostvarivo.
Da bi student dobio potrebit fond znanja, bolju preglednost predavanja, smanjenu konfuziju i strah od toga „hoće li stići samostalno napraviti planirani zadatak?“, nastavni sadržaji moraju biti što bolje pripremljeni, tempirani i prezentirani. Programi za udaljenu kontrolu računala, distribuciju nastavnih sadržaja te koordinirani monitoring svakoga računala omogućavaju upravo kvalitetniju realizaciju tih zadataka. Oni pomažu nastavniku u izvođenju lekcija u realnom vremenu. Nastavnik tako može biti mobilan te obavljati nadzor studentovih računala iz, primjerice, svoga kabineta ili susjedne učionice i slično. Danas većina fakulteta ima internu WLAN mrežu, a nastavnici prijenosna računala (laptop ili PDA) pa je mobilnost na taj način realnija. Za PDA računala postoje posebno ugođeni programi za udaljeni nadzor računala, primjerice NetSupport for Pocket PC i drugi.
Tradicionalno vs. inovativno
Do sada uvriježeni ili tradicionalni načini izvođenja nastave postupno se zamjenjuju suvremenijim, informacijsko komunikacijskim tehnologijama, obrazovanjem na daljinu. Primjenjuju se courseware alati, forumi ili diskusijske grupe, online anketiranje u ocjenjivanju nastavnika ili nastavnih cjelina, razmjenjuju se seminarski radovi i drugi nastavni sadržaji putem CMS sustava, rabe programi za dijeljenje nastavnih sadržaja i, naravno, programi za udaljenu kontrolu računala (EDUpoint). Programi za udaljeni nadzor računala dobro su prihvaćeni na brojnim sveučilištima diljem svijeta (www.Distance.Gradschools.com).
Bogatu kolekciju informacija o upravljanju suvremenom informatičkom učionicom moguće je vidjeti na web stranici http://drwilliampmartin.tripod.com/classm.html. Tradicionalne nastavne metode i dalje su nezamjenjive, odnosno na koristan način nadopunjavaju suvremene (digitalne) metode. Riječ nastavnika, naglašavanje bitnoga u lekciji, vještina predavanja, povezivanje i iznošenje činjenica čine svako predavanje i svakoga nastavnika posebnim. Priprema nastave u većini slučajeva još uvijek zahtijeva uporabu raznih skica, podsjetnika, „starih“ nastavnih materijala, krede ili flomastera i ploče, folija i projektora i drugoga. Kako u većini učionica, i kod sve većega broja nastavnika, tradicionalne metode ustupaju mjesto inovativnim očekuje se i sveopća modernizacija nastave. Prezentacijske metode postaju sve sofisticiranije a nastava se odvija uz uporabu multimedijalnih tehnika.
To omogućava da se u relativno kraćem vremenu studentu prezentira što je moguće više informacija primjerenih trenutnoj nastavnoj lekciji. Informacije se obrađuju i prikazuju u zanimljivoj i dinamičkoj formi. Studentu su lekcije raspoložive u digitalnoj formi. Uz dopuštenje nastavnika, lekciju je moguće presnimiti ili distribuirati svim zainteresiranim studentima. Na taj način dosadno, i često puta naporno, prepisivanje ili „hvatanje“ zabilješki s predavanja postaje suvislo. Student može dobar dio koncentracije usmjeriti na što bolje razumijevanje lekcije ili komunikaciju s nastavnikom. Svaki upit na relaciji student – nastavnik je od velike koristi za sve studente, a ujedno i povratna informaciju nastavniku o atraktivnosti teme ili načina izlaganja.
Neposredna primjena u nastavi
Nastava informatike na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku, kao, uostalom, i na drugim fakultetima, umnogome je različita u odnosu na druge kolegije ili module. Ali, slične su specifičnosti i ograničenja - veliki broj studenata i relativno mali broj računala ili kapacitet računalnih učionica. Samo uz dobru organizaciju nastave moguće je postići maksimalni nastavni učinak te tako ostvariti unaprijed zadane ciljeve – što bolje obučiti studenta u korištenju informacijsko komunikacijskih tehnologija. Gotovo svaki fakultet ili nastavnik informatike ima posebno prilagođeni nastavni program, sukladno struci. Međutim, programi za udaljenu kontrolu računala univerzalni su i lako prilagodljivi različitim sustavima prezentacije nastavnoga gradiva. K tome, način parcijalnoga provođenja ispita i uporaba digitalnih oblika testova i samoprocjene znanja značajan su napredak u edukaciji studenata. U ovome članku iznijet ćemo dio iskustava iz praktične uporabe programa za udaljenu kontrolu računala. Nadamo se da ćemo tako barem djelomično ukazati na mogućnosti i korisnosti njihove uporabe.
Na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku već se duži niz godina predaje kolegij „Primjena računala u poljoprivredi“. Nastava se odvija u informatičkom praktikumu po unaprijed definiranome programu i s nekoliko grupa studenata. Praktikum je opremljen relativno skromno, ali posve funkcionalno. Studentima je na raspolaganju petnaest PC računala i 25 do 30 sjedećih mjesta. Na žalost, trenutno je to realnost našega fakulteta, a uzroci su svima dobro poznati. Danas se nastava odvija pretežito na modulima “IT u poljoprivredi” i “Biometrika”, a, po potrebi, i na drugim modulima, u sklopu praktičnih vježbi. Naime, većina suvremenih nastavnih modula zahtijeva uporabu specifičnih računalnih programa i Internet protokola.
Slika 1. Pretraživanje dostupnih klijentskih računala pomoću programa NSS
Računala koje studenti koriste u nastavi međusobno su umrežena i povezana s nastavnikovim računalom i, naravno, na lokalni server PFOS. Nastavno računalo nalazi se u istoj grupi kao i studentska računala, što nije osnovni preduvjet da sustav ispravno funkcionira. Neke od specifičnosti programa za udaljenu kontrolu računala i distribuciju sadržaja omogućavaju istovremeni nadzor udaljenih učionica pa tako i radnih grupa različitoga imena. Za prethodno opisane radnje i protokole danas se rabe brojni PC Remote Control programi (http://www.pcremotecontrol.com/info.html).
U nastavnoj uporabi vrlo su učinkoviti programi poput NetOP School, LanSchool, SynchronEyes ili NetSupport School. Navedeni i slični programi omogućavaju nastavnicima online izvođenje svih nastavnih postupaka koje se inače izvode u tradicionalnoj učionici.
NetSupport School na djelu
U nastavi informatike isprobana je većina navedenih programa u pokaznim (demo ili trial) inačicama. Trenutno rabimo izvrstan program pod nazivom NetSupport School (u nastavku NSS). To je jedan od vodećih alata za planiranje, izvođenje i sveukupnu organizaciju nastave u suvremenoj informatičkoj učionici, dakle puni classroom management system. Kao i slični programi, NSS nam omogućava potpuno upravljanje studentovim računalom, potpuni nadzor nad korištenim aplikacijama i Internetom u učionici ili više lokacija odjednom, online ispitivanje studenata, prikupljanje rezultata ispita, njihovu trenutnu prezentaciju ili ispis (http://www.netsupportsoftware.com).
To je interaktivni računalni program koji nastavniku omogućava demonstraciju, provjeravanje predznanja ili razumijevanja trenutne lekcije i druge oblike neposredne suradnje sa studentima uključenim u nastavni proces. Organizaciju i provođenje nastave opisat ćemo upravo kroz uporabu toga programa. Obično prakticiramo, na prvome ili uvodnome predavanju, studentima ponuditi mini-anketu glede što boljega upoznavanja. Pitanja se odnose na interes za informatiku, dosadašnja iskustva u korištenju računala i računalnih programa, stečena srednjoškolska iskustva u nastavi informatike, što studenti očekuju od modula „IT u poljoprivredi“ i slična pitanja.
Rezultati ankete obično nam kasnije pomažu u boljem planiranju nastave i, eventualnoj, preinaci lekcija, sukladno prosječnome predznanju grupe. Uz anketu, provodimo i jednostavne testove iz područja osnova informatike i računalstva. To nam donosi vrlo dragocjena iskustva koja nastojimo iskoristiti u planiranju budućih nastavnih programa. Naravno, za očekivati je da će razina informatičkoga predznanja iz generacije u generaciju biti sve bolja.
Jedan od primarnih ciljeva primjene NSS-a u nastavi informatike je da svi studenti mogu istovremeno i koordinirano vidjeti nastavnikove aktivnosti tijekom objašnjavanja lekcije. Na taj način povećana je radna koncentracija i interes za savladavanjem planirane lekcije. Pokazalo se da je takav oblik nastave studentima puno zanimljiviji i dinamičniji glede mogućnosti interakcije s nastavnikom i s drugim studentima, unutar grupe i između grupa. Naravno, ti programi imaju mogućnost svih oblika komunikacije, između ostaloga i video streaming.
Slika 2. Izmjenjivi izgled nastavnikovoga zaslona monitora tijekom istovremenog nadzora klijentskih računala – vidljivo je da svi studenti nisu u potpunosti uključeni u proces nastave (računalo dolje desno)
Na računalu nastavnika instaliran je NetSupport School Tutor, a na ostalim računalima NetSupport School Client inačica programa. Radni izgled zaslona monitora moguće je naknadno konfigurirati ili prilagoditi sukladno broju nadziranih računala. Nakon uspostave veze s klijentskim računalima na glavnome zaslonu monitora nastavnikovoga računala, pojave se umanjeni izgledi ekrana studentskih računala u izmjenjivoj ili statičnoj formi. Svakome računalu moguće je individualno pristupiti, a moguć je istovremeni nadzor ili distribucija sadržaja na više računala. Prednost istovremene kontrole više računala je ta da se određene radnje mogu obavljati sinkronizirano. Na primjer, moguće je svim studentima trenutno uputiti određeni radni zadatak, poruku ili naputak. Moguće je istovremeno distribuirati određeni nastavni sadržaj, tekstualnu, slikovnu, multimedijalnu, glasovnu poruku i slično.
Studenti, nakon što obave određeni zadatak, rezultate prosljeđuju nastavniku na pregled i eventualne ispravke (modul Send/Collect). Međutim, ono što je izuzetno značajno je online konzultacija, odnosno interakcija nastavnika i studenta. Kao što je već ranije spomenuto, student ne mora nužno biti nazočan u učionici u kojoj se nalazi nastavnik ili asistent.
Izvođenje nastave uz uporabu navedenoga programa može se opisati u nekoliko osnovnih etapa:
a) Prijava (logiranje) studenta na klijentsko računalo (NSS se učitava u radnu memoriju računala u skrivenom (hiden) modu). Takav način onemogućava eventualnu preinaku postavki na klijentskom računalu. Student se može prijaviti na nastavu (Register Student) za određenu lekciju (Lesson Title) i to kod određenoga nastavnika ili asistenta (Teacher Name), prema ranije pripremljenom programu (Example Lesson Plans). Sve se lekcije nalaze na nastavnikovom računalu i po potrebi se distribuiraju na računalo studenta (Send/Collect). Student, eventualno i po izboru, navodi naziv lekcije ili vježbe koja mu je trenutno ponuđena. Na taj se način oslobađa izvjesnoga pritiska i izabire lekciju za koju smatra da mu je u tome trenutku najprikladnija za učenje.
Slika 3. Unutar modula Lesson Plan moguća je izrada lekcije ili plana predavanja, odabir testa, pa čak i planiranje „slobodnoga vremena“ studenta, kada nije nužna puna koncentracija na lekciju
b) Po potrebi, ili nastavnome planu, nastavnik može organizirati rad individualno ili po grupama. Tijek vježbi nadgleda se s centralnoga računala, odakle se može obavljati i određena intervencija. Ista može ići i do te mjere da, ako je student dekoncentriran za rad ili radi nešto posve različito od onoga što bi trebao (igranje, slanje SMS poruka, pretraživanje stranica koje nisu tema nastavne cjeline i slično) može mu se izdati glasovno ili tekstualno upozorenje, blokirati sve pristupe internetu ili čak privremeno zaključati računalo (Lock). Naravno, to su vrlo nepopularne, ali učinkovite mjere.
c) Komunikacija nastavnik – student je dvosmjerna. Na upit studenta, nastavnik može pokazati izvođenje određene radnje pojedinačno ili grupi studenata objavom svoga ekrana (Show your screen to the Students). Studenti tada promatraju što nastavnik radi i nakon toga, ako su shvatili pojašnjenje, samostalno nastavljaju proces. Nadalje, postoji mogućnost prikaza radnoga zaslona monitora određenoga studenta ili grupe nekom drugom studentu ili drugoj grupi (Exhibit).
U svakom trenutku pokazivanja moguće je proslijediti upit nastavniku glede dopunskoga pojašnjenja. Student može uputiti upit nastavniku ili asistentu, sukladno tome tko ga trenutno nadzire. Raspodjela nadzora računala od strane nastavnika ili asistenta precizno se definira prije početka predavanja ili vježbi. Ako se na klijentskom računalu nalazi poseban program koji nije instaliran na nastavnikovom računalu, a za to se ukaže potreba, moguće ga je pokrenuti s nastavnikovog računala (Execute at Client). U slučaju potrebe prezentacije određenog multimedijalnog sadržaja na raspolaganju je video player. Prezentaciju istovremeno mogu vidjeti svi studenti koje su nastavnik ili asistent uključili u trenutni proces. To može biti određeni video zapis s neke web adrese ili posebno pripremljena prezentacija pomoću nekog courseware alata (Show Video ili Replay File).
Ista može biti prikazana na klijentskom računalu u punom ili reduciranom načinu prikaza. Prezentacija može biti i zvučno podržana na svakom pojedinom računalu (Enable Audio). To, međutim u najvećem broju slučajeva nije preporučljivo zbog moguće kakofonije. Zanimljiva je i mogućnost izrade provizornih crteža ili skica, slično crtanju kredama u boji po klasičnoj školskoj ploči. To je ostvarivo pomoću virtualne školske ploče ili ploče za demonstraciju, koja uključuje brojne alate (Whiteboard). Istu je moguće objaviti na zaslonima klijentskih računala. Slika (skica ili crtež) može se pohraniti u nekom slikovnom formatu, primjerice .bmp, .png ili .jpg ili proslijediti studentima za buduću uporabu.
d) Nakon realizacije planirane lekcije, moguće je izabrati sljedeću (ako su studenti vještiji ili je odabrana lekcija bila „prelagana“), pristupiti samoprocjeni znanja ili popuniti određeni upitnik, kako bi nastavnik imao povratnu informaciju o prijemčivosti ili uspješnosti predavanja.
e) Prema novome nastavnome pocesu (Bologna), potrebito je obaviti parcijalne ispite tijekom izvođenja nastave. To se provodi pomoću posebnoga modula Exam and Question Editor unutar programa NetSupport School. Ranije pripremljeni testovi kopiraju se na računala studenata, grupno ili pojedinačno. Ispiti se mogu provoditi sinkronizirano ili u odvojenom vremenu. Izbor testa obavlja se iz izbornika Example Test. Pokretanje testa, u za to predviđenom vremenu, obavlja se pomoću modula Testing Console. Testovi se prije starta nalaze u tzv. standby modu. Nakon pokretanja testa (Start Test), s nastavnikovog računala počinje istovremeno testiranje za odabrane studente ili grupu studenata.
Nakon isteka vremena, na zaslonu monitora klijentskih računala pojavljuje se poruka „The Exam has finished“ i pristupa se pregledu rezultata, odnosno ocjenjivanju. Za cijelo vrijeme testiranja nastavnik, na svome monitoru, prati tijek odgovora (Slika 4.). Mogući rezultati su (Correct/Incorect/Outstanding). Rezultate testa moguće je prikazati na zaslonu monitora, proslijediti studentu na uvid ili ispisati na pisaču za arhivu (Slike 5. i 6.)
Slika 4. Izvođenje parcijalnoga ispita pomoću programa NSS
Slika 5. Ocjenjivanje u realnome vremenu - izgled nastavnikovog zaslona monitora tijekom testiranja jednoga studenta.
Slika 6. Izvješće nakon završenoga ispita moguće je ispisati na papir
Koristiti ili ne?
Preporuka za uporabu remote control programa u fakultetskoj nastavi nije upitna. Programe i navedene protokole uputno je rabiti svakodnevno kako u nastavi informatike tako i u drugim modulima. Razlika je u specifičnosti sadržaja nastavnih tema i cjelina. No, svima je zajedničko jedno: odabir teme predavanja, prikupljanje što više aktualnih činjenica, izrada sheme predavanja, planiranje multimedijalnih sadržaja i vremensko tempiranje etapa predavanja. U svemu je dominantno iskustvo nastavnika.
Primjena programa za udaljeni nadzor računala samo je jedna od mogućnosti poboljšanja kakvoće nastave. Ovdje su navedena neposredna iskustva uporabe programa u nastavi informatike. Međutim, samo u kombinaciji s CMS i web sadržajima sustav u potpunosti funkcionira. Što se događa kada se nastava ne provodi online? Tu dolazimo do djelomičnih ograničenja primjene remote control programa. Naime, tek u kombinaciji s navedenim sustavima te uz dopunu drugih programa, primjerice Lession Planera i sličnih programa za kreiranje nastavnih sadržaja, dolazimo do pune funkcionalnosti. Ograničenje je i tzv. „offline proces“.
Studentima koji bi htjeli učiti ili vježbati izvan nastave, glede autorizacije, onemogućen je pristup NSS programu i svim njegovim resursima. Ovo je ujedno i najveće ograničenje uporabe programa za udaljenu kontrolu računala, odnosno classroom management sustavu. Ranije je navedeno da studenti imaju potrebu za kopiranjem nastavnih sadržaja. Zadaća nastavnika je da im to omogući. Najčešći način pristupa nastavnim materijalima je neposredno kopiranje tekuće lekcije na memorijske stickove i druge memorijske jedinice ili postavljanje sadržaja na web stranicu nastavnika. Idealna bi bila izrada elektroničkog interaktivnog udžbenika i postavljanje adekvatnog linka na isti.
Tako bi studenti pored obrađene lekcije mogli pristupiti i dopunskim nastavnim sadržajima. To bi svakako obogatilo njihovo znanje, a učenje učinilo manje napornim i zanimljivijim. Dakle, globalna preporuka nastavnicima je sljedeća: uporaba remote control programa ili online učenja uz dopunu offline sadržajima!
Zaključak
Uvođenjem Bolonjskoga procesa u sustav visokoga obrazovanja postavljeni su novi i zahtjevni standardi. Modificirana satnica, novi sustav bodovanja (ECTS), modularni sustav nastave, novi nastavni sadržaji te novi sustav ispitivanja studenata postavili su visoke nastavne norme i povećali opterećenje nastavnika. Kako bi se postigla što bolja učinkovitost u nastavi informatike, potrebito je primijeniti određene preinake ili inovacije. Kao i kod svakoga uvođenja nove tehnologije u nastavu, i kod nas je bilo izvjesnih „uhodavanja“ i prilagođavanja novome načinu učenja. U tome nam je uvelike pomogao program NetSupport School.
Programi za udaljeni nadzor računala uključuju brojne funkcije, primjerice pojedinačni ili višestruki FTP protokol („jedan na jedan“ ili istovremeni „jedan na više“), objavu zaslona monitora tzv. „screen broadcasting“, automatsko zadavanje i izvršavanje radnih zadataka, pokretanje brojnih skripata, planiranje, izrada i distribucija lista zadataka i još mnogo toga. Stoga su ti programi od izuzetnoga praktičnoga značenja u suvremenoj nastavi informatike i kao takve ih svakako preporučamo.
Naša su iskustva u korištenju NSS programa vrlo pozitivna i temeljena na dobrim povratnim informacijama. Interes koji su studenti pokazali za taj oblik nastave prilično je dobar, što je poticajni motiv da ubuduće tako nastavimo. Studenti su, općenito, dobro prihvatili novi način rada i učenja. Smatramo da je kvaliteta nastave podignuta na višu razinu. Naravno, uvijek postoje mjesta i mogućnosti za izvjesne preinake i usavršavanja sustava online prezentacije ili udaljenoga nadzora klijentskih računala.
|
