ARHIVA

	godište II \| broj 10 \| Zagreb \| 29.11.2002. \| ISSN 1333-5987

doc. dr. sc. Sunčana Kukolja Taradi

Prva iskustva s nastavom medicinske fiziologije u virtualnom edukacijskom okružju WebCT-a

Sadržaj:

	Uvod
	Metode
	Rezultati
	Rasprava
	Zahvala

Uvod

Svim obrazovnim modelima zajedničke su osnovne sastavnice edukacijskog procesa: nastavni materijali, interakcija studenata s nastavnicima, drugim studentima i s izvorima znanja te praktična primjena i provjera stečenog znanja. Za njihovo osmišljavanje i stvaranje različiti obrazovni modeli na različite načine koriste dostupne tehnologije.

Moderni nastavnici žele iskoristiti prednosti suvremenih mrežnih tehnologija kako bi poboljšali svoje nastavničke aktivnosti. No, stvaranje obrazovnog okružja koje će studentima biti privlačno i koje će ih poticati na učenje, a koje će se uza sve to i jednostavno rabiti, za nastavnika je vrlo zahtjevan izazov. Usporedno s internetskom komunikacijskom revolucijom koja je započela početkom 90-ih godina prošlog stoljeća razvijali su se mnogi novi edukacijski alati i proizvodi koji su nastojali iskoristiti obrazovne potencijale interneta. Sredinom 90-ih godina pojavljuju se prvi softverski proizvodi nazvani virtualnim edukacijskim okružjima (engl. virtual learning environment). Ti alati pružaju nastavnicima mogućnost da bez specijalnih tehničkih znanja relativno brzo stvore cjeloviti web kolegij. Glavno je svojstvo tih proizvoda to što u sebi integriraju tehnološka i pedagoška obilježja interneta i weba u cjelovit sustav, koji putem unaprijed pripremljenih obrazaca olakšava dizajniranje, osmišljavanje, prezentiranje i upravljanje web tečajevima, a studentima olakšava snalaženje i pruža potporu u učenju. Danas postoji velik broj i komercijalnih i besplatnih alata i servisa koji omogućuju izradu interaktivnih edukacijskih web okružja, primjerice WebCT [1], BlackBoard [2] ili TopClass [3].

Na temelju promišljanja o teorijskim spoznajama o obrazovanju u virtualnom okružju te prethodnih vlastitih iskustava [4; 5] procijenili smo da bi takav moderan oblik edukacije mogao pridodati novu kvalitetu i dimenziju jednom segmentu naše nastave fiziologije. Stoga smo odlučili da u akademskoj godini 2000./01. Medicinski fakultet u Zagrebu u suradnji s CARNetom pokrene projekt "Interaktivni modul acidobazne ravnoteže u čovjeka" [6] s ciljem da se obvezni izborni kolegij 2. godine Medicinskog fakulteta "Jesmo li kiseli?" [7], koji se do tada predavao na tradicionalan način, u potpunosti prilagodi učenju i poučavanju u virtualnom interaktivnom edukacijskom okružju.

Metode

CARNet je hardverskom i softverskom potporom omogućio da kolegij izradimo u okružju WebCT-a [1; 8], jednog od najpopularnijih programa za izradu takvih okružja kojim se danas koristi oko 2.600 akademskih ustanova diljem svijeta [9]. Alati integrirani u WebCT okružje dopuštaju nastavniku da bez posebnih tehničkih znanja objavi nastavne materijale i obogati ih multimedijskim elementima, prati rad studenata, izrađuje testove kojima studenti mogu pratiti vlastito napredovanje, obavlja ispite, sinkrono i/ili asinkrono komunicira sa studentima putem e-pošte, chata, foruma i ploče, te vodi cjelokupnu administraciju tečaja [10].

U virtualnom se interaktivnom edukacijskom okružju mijenja uloga i nastavnika i studenta. Nastavnici prestaju biti ekskluzivni izvori informacija jer mrežne tehnologije omogućuju interakciju s različitim izvorima informacija i znanja. U tom procesu glavna je zadaća nastavnika pomoći studentu da samostalno pronalazi, interpretira i transferira vjerodostojne informacije u znanje potrebno za rješavanje konkretnih problema. Nastavnik u virtualnom okružju postaje poticateljem obrazovnog procesa koji studentima omogućuje i olakšava da postanu aktivni i neovisni kreatori vlastitog učenja angažirani u otkrivanju znanja [11]. U osmišljavanju i izradi interaktivnog modula sudjelovalo je dvoje nastavnika fiziologije koji su osmišljavali sadržaj, dizajn i pedagogiju modula te samostalno izrađivali nastavne sadržaje, a dodatno je u tehničkoj izradi nastavnih materijala pomagao i jedan student. Projekt izrade i prve implementacije interaktivnog modula trajao je 18 mjeseci. Nastavu interaktivnog online modula vodila je jedna nastavnica, a studentima je u tehničkim problemima pomagao student-demonstrator.

Kolegij se sastoji od 10 nastavnih seminarskih jedinica u ukupnom trajanju od 30 školskih sati, a nastava se odvija tijekom 5 uzastopnih tjedana. Svaka je nastavna jedinica strukturirana na isti način te se sastoji od precizno definiranih ciljeva, uputa i zadataka (pojedinačnih i grupnih), testova za provjeru točnosti rezultata, kvizova za provjeru napredovanja u modulu, dopunskog nastavnog štiva i linkova na kvalitetne web sadržaje. Nastavne jedinice osmišljene su tako da pomoću uputa, pitanja i postavljanja problema potiču studente na aktivno istraživanje putem interneta i kritičko razmišljanje. Interaktivni modul temelji se na metodi "vođenog istraživanja" (engl. guided discovery) pri kojoj nastavnik osmišljava pitanja i zadatke kojima studente vodi prema određenim odgovorima [12]. Studenti samostalnim radom, ali i u suradnji s ostalim kolegama i voditeljem stječu znanja o složenom homeostatskom mehanizmu, čiji je poremećaj vrlo čest u svakodnevnoj liječničkoj praksi. U središtu tako osmišljenog virtualnog edukacijskog okružja nalazi se student koji upravlja procesom vlastitog obrazovanja, dok nastavnik moderira i olakšava taj proces tako što potiče studente na samostalnu kritičku obradu informacija kako bi postali neovisni kompe tentni stručnjaci koji će steći "kulturu cjeloživotnog učenja" [13, 14].

Nastava našeg kolegija strukturirana je tako da se temelji poglavito na sinkroniziranoj komunikaciji, pa smo od ponuđenih WebCT komunikacijskih alata u izravnoj nastavi najviše koristili interaktivnu ploču (engl. whiteboard) i chat, dok smo asinkrone oblike komunikacije - forum i e-poštu - uglavnom rabili za dogovore i obavijesti izvan izravne nastave. Chatom smo u realnom vremenu razgovarali i raspravljali o zadacima istodobno objavljenima na interaktivnoj ploči koja studentima omogućuje da u realnom vremenu zajednički editiraju neki zadani pisani ili slikovni dokument - tablicu, grafikon i sl. Iako vrlo zahtjevan za nastavnika i usprkos nekoliko kraćih iznenadnih prekida komunikacije s poslužiteljem, opisani način komunikacije odlično je funkcionirao.

Rezultati

Za potrebe kolegija u virtualnom smo edukacijskom okružju WebCT-a izradili e-tutorijal acidobazne ravnoteže od 78 stranica, 60-ak slika i fotografija, 30-ak testova i kvizova za samostalnu provjeru znanja i praćenje napredovanja, 4 specijalizirana kalkulatora, nekoliko flash-animacija te stranice uputa za uporabu WebCT-a. Prva skupina od 13 studenata 2. godine pohađala je nastavu kolegija u novom virtualnom okružju u IV. semestru akademske godine 2001./02.

Uspješnost nastave kolegija procijenili smo pomoću alata za praćenje studentskih aktivnosti integriranog u WebCT putem nekoliko anonimnih anketa i, naravno, na temelju uspjeha na završnom ispitu. Zbog malog broja polaznika (n = 13) moguća je jedino deskriptivna analiza dobivenih podataka.

Studenti su tijekom nastave stranicama interaktivnog modula acidobazne ravnoteže pristupili prosječno 492 puta. Prosječno je svaki student u online okružju edukacijskog modula proveo 1.620 minuta (36 školskih sati).

Studenti su, na skali od 1-5, kvalitetu cjelokupnog izbornog kolegija ocijenili prosječnom ocjenom 4,6, kvalitetu e-tutorijala prosječnom ocjenom 4,7, a mogućnost sudjelovanja u raspravama ocjenom 4,6. Svi su se studenti složili s tvrdnjom da je preseljenje kolegija iz tradicionalne predavaonice u virtualni svijet za njih značilo bolju dostupnost nastavnih materijala, brži pristup informacijama i bolju mogućnost provjere znanja i napredovanja. Većina se studenata složila s tvrdnjom da virtualno okružje olakšava komunikaciju između studenata i nastavnika te da općenito olakšava učenje. Većina se studenata složila i s konstatacijom da je učenje u virtualnom okružju jednako zahtjevno ili čak zahtjevnije nego u tradicionalnoj nastavi u predavaonici. No usprkos takvom stavu, od ukupno 13 studenata čak 11 studenata izrazilo je želju da ponovno upiše sličan kolegij! Završnim online testom ne ispituje se činjenično znanje, već sposobnost primjene naučenog u rješavanju konkretnih problema acidobazne ravnoteže. Maksimalan broj bodova je 36, a za prolaz je bilo potrebno 19/36 bodova. Svi su studenti prešli prag, tj. položili ispit. Prosječan broj postignutih bodova iznosio je 27,3/36, najbolji rezultat 33/36, a najlošiji rezultat bio je 21/36.

Rasprava

Obrazovanje na daljinu putem interneta u virtualnim interaktivnim edukacijskim okružjima dobiva sve veće značenje jer nesumnjivo može povećati edukacijsku djelotvornost i dati obrazovanju novu dimenziju [15]. No, kao što vrijedi za bilo koju drugu tehnologiju, tako ni virtualna edukacijska okružja nemaju prirođenu edukacijsku vrijednost. Oni su samo potencijal. Tek pravilno osmišljen način dizajniranja, prikazivanja i organiziranja web kolegija i web aktivnosti može to okružje preobraziti u vrijedan i učinkovit edukacijski alat. Suvremeni bi nastavnici morali učiti i istraživati kako u taj novi medij prenijeti svoje stare nastavničke vještine te kako razviti nove. Za to je, uz entuzijazam i istraživački duh, potrebna i velika institucionalna potpora.

Za potpunu djelotvornost i uspješnost nastave u virtualnim obrazovnim okružjima nastavnici i studenti moraju imati puno povjerenje u tehnologiju kojom se služe. Za to je nužno pouzdano funkcioniranje svih sofisticiranih softverskih i hardverskih alata uključenih u okružje. Najmanja nefunkcionalnost i nestabilnost virtualnog edukacijskog sustava izaziva velike frustracije i pridonosi razvoju negativnog stava i odbojnosti prema obrazovnim metodama potpomognutim novim tehnologijama. Stoga je dobra suradnja nastavnika s institucionalnim informatičkim i tehničkim službama važan preduvjet integracije novih tehnologija u nastavu.

Zaključno, u usporedbi s našim prethodnicima iz prošlih desetljeća i stoljeća, mi nastavnici 21. stoljeća zahvaljujući novim tehnologijama imamo daleko veće potencijale za stvaranje revolucionarno novih uzbudljivih edukacijskih okružja. Svatko od nas morat će ubrzo odlučiti hoće li iskoristiti te mogućnosti i postati sudionikom te velike edukacijske revolucije ili, pak, postati njezinom žrtvom.

Zahvala

Projekt »Interaktivni modul acidobazne ravnoteže u čovjeka« ostvaren je u suradnji s CARNetom. Zahvaljujemo CARNetu na hardverskoj i softverskoj potpori bez koje se ovaj projekt ne bi mogao ostvariti.