|
Sadržaj:
Kako je promijenjeno predavanje predmeta
Promjena pristupa u poučavanju, od uglavnom predavanja
u oblik više usmjeren na studente započela je prije četiri godine s proizvodnjom
i upotrebom printanih materijala osmišljenih kako bi podržavali samostalno
učenje. U to vrijeme, količina predavanja je reducirana s oko 24 sata
na 12 sati. U sezoni 1998./99. papirnati materijali zamijenjeni su elektroničkim,
a potom 1999./2000. ti su materijali nadomješteni dodatnim alatima za
učenje putem weba. U zadnje dvije godine rad u učionici je uglavnom služio
za aktivnosti usmjerene na rješavanje problema i individualne konzultacije.
Unatoč promjenama, ukupno vrijeme provedeno u učionici održano je na otprilike
istoj razini kao i prijašnjih godina (dakle, u godinama prije 1998./99.).
Važno je naglasiti da su predavanja iz ostalih predmeta koje su studenti
pratili usporedo s ovim bili realizirani tradicionalnijim pristupom. Oblici
elektroničkih materijala i alata koji su korišteni tijekom četverogodišnje
studije, prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Lista korištenih ICT alata i materijala koja
pokazuje njihovu funkciju i godine kada su korišteni.
|
ICT alati/materijali
|
Obilježja i funkcije |
Akademska godina |
| Web stranice |
Pružanje informacija putem statičkih web stranica
(npr. skripte, prikazi prezentacijskih slajdova).
|
'98./'99., '99./'00., '00./'01. |
| WNN |
Komuniciranje putem web foruma (na webu ustanove),
korišteno uglavnom kao elektronička oglasna ploča.
|
'00./'01. |
|
WNF |
Interaktivni alat koji studentima omogućuje postavljanje pitanja i
primanje odgovora. Sve kombinacije pitanje/odgovor pohranjene su u
pretraživoj bazi podataka s pitanjima. |
'00./'01., '01./'02. |
| QMark |
Evaluacijski
alat koji se koristi za distribuciju formativnih i sumativnih testiranja
kratkim odgovorima. |
'99./'00., '00./'01. |
| Multimedijski
tutorijali |
Interaktivni
tutorijali bogati multimedijom, koji reagiraju na korisnikov upit. |
'99./'00., '00./'01., '01./'02. |
| Snimke
prezentacijskih slajdova |
Mrežne
audio i audio-vizualne prezentacije sinkronizirane sa slajdovima.
Koriste se za pregled važnijih tematskih cjelina. |
'00./'01. |
| Ploča (Blackboard) |
Virtualno okružje za učenje (Virtual Learning
Environment VLE)
|
'00./'01. |
Opći uspjeh studenata
Kao što je prije rečeno, predavanja iz svih ostalih predmeta
koja su studenti polazili bila su realizirana na mnogo tradicionalniji
"predavački" način. Većina studenata nije vjerovala da će elektronički
materijali ili pristup orijentiran na studente izmijeniti razinu njihovih
postignuća u usporedbi s ostalim predmetima. Manji je broj studenata mislio
da bi mogli bolje napisati pismeni ispit (u odnosu na druge predmete)
budući su nastavni materijali bili na raspolaganju za uporabu, posebno
za potrebe ponavljanja.
Tijekom četiri godine 131 je student pohađao ovaj model, a od tog broja
sedmero ih je palo. Prosjek ispitnih ocjena postignut tijekom četverogodišnjeg
razdoblja bio je 51%. Postotak neuspjeha te prosjek ispitnih ocjena slaže
se u usporedbi s onima dobivenim u drugim predmetima koje su isti studenti
polazili u isto vrijeme. Dodatno, brojke su usporedive s onima na sličnim
dodiplomskim studijima biologije. U svakom slučaju prosječna ocjena dobivena
na pismenom ispitu viša je nego kod većine ostalih dodiplomskih studija
biologije u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Kako je evaluiran učinak na obrazovne uspjehe
studenata
Mišljenja studenata o učinku takva pristupa poučavanja
na njihovo učenje prikupljana su na mnogo načina. Zaključci izvedeni iz
tog procesa temelje se na analizi mišljenja studenata prikupljenih iz
ankete, prijepisima intervjua s pojedinim studentima te izvještajima nastalih
kroz studentske rasprave.
Rasprava i zaključci izvedeni iz evaluacije
Pristup korišten u realizaciji nastave očito je bio nepoznat
većini studenata. Uglavnom su bili naviknuti na kombinaciju predavanja
i konzultacija, s naglaskom na predavanja. Neki su studenti bili prilično
zabrinuti zbog odsutnosti klasičnog predavanja, iako je u godištu 1999./2000.
značajno manji broj studenata izrazio slične brige. Tijekom svake godine
ovog istraživanja dobivene povratne informacije ukazivale su na to da
studenti iznimno cijene raspoloživost i pristupačnost elektroničkim materijalima.
No, gotovo su svi studenti na elektroničke materijale gledali kao na dodatak
klasičnom predavanju, a ne kao na njegovu zamjenu.
Samo je mali broj studenata prisustvovao predavanjima. Kada ih se o tome
pitalo, izjavili su kako su vjerovali da im elektronički materijali pružaju
sve što im je potrebno da prođu predmet. Većina studenata koji su redovito
polazili predavanja snažno su podržavali orijentaciju predavanja na aktivnosti,
a ne isključivo na iznošenje gradiva. No, studenti su bili fokusirani
na prikupljanje i pohranjivanje izvora s gradivom za kasniju uporabu.
Često materijali koji su prikupljani tijekom jednog tjedna ne bi bili
upotrijebljeni sve do završnog ispita, osim ako sam nastavni proces ne
bi izričito zahtijevao njihovu uporabu i prije toga. Iako su mnogi studenti
izjavili da cijene predavača u predavaonici, većina je isto tako indicirala
kako im se predavanja čine prezasićena "kredom i pričom". Bilo
je snažnih pokazatelja kako je njihov glavni interes za susret s predavačem
u predavaonici povezan s prikupljanjem materijala iz određenog predmeta
za pohranu.
Unatoč svemu bilo je evidentno da se studente može motivirati na potpunije
sudjelovanje u nastavi. Tijekom sve četiri godine u prvim se tjednima
semestara nije uočavalo znatno smanjenje u polaženju nastave te se mogao
primijetiti veći stupanj aktivnosti i studentskih rasprava. Pad u pogledu
aktivnosti koji je uslijedio pokazao se rezultatom obveze studenata da
dovrše i predaju završne radove iz ostalih predmeta, koji su bili ponuđeni
na tradicionalniji način.
Materijali koji su 1998./99. bili ponuđeni u elektroničkom obliku još
nisu imali mogućnost interakcije putem računala. Akademske godine 1999./2000.
statičkim elektroničkim materijalima dodani su kratki online testovi i
interaktivni multimedijski tutorijali. Povezani kako bi poboljšali dostupnost
računalnim laboratorijima, pružili su studentima potpuniji spektar obrazovnih
aktivnosti koje su sada mogli samostalno provoditi putem računala. No
povratne su informacije ukazivale na to da većina nije tako često koristila
ni tutorijale ni kratke testove, već da su na predavanja dolazili primarno
kako bi čuli kratak uvod u materiju i isprintali statičke elektroničke
materijale.
Stavovi studenata i značajni rezultati
Ukratko, kombinacija elektroničkih materijala i alata
koji su bili dostupni bila je dostatna da studentima omogući postizanje
obrazovnih ciljeva predmeta. Gotovo potpuna odsutnost usmenoga predavanja
nije imala primjetnih negativnih utjecaja. Svim se studentima očito svidjela
opskrba izvorima putem weba, vjerojatno zato što im je taj oblik ispunjavao
želju za obrazovnim izvorima koji se mogu pohraniti za kasniju uporabu.
Činjenica da su studenti unatoč raspoloživosti opširnih elektroničkih
materijala nastavili polaziti predavanja naglašava važnost prikupljanja
građe (ili kako je jedan student rekao "dodatne informacije")
za završni ispit.
Tutor je nažalost uvidio da studenti na visoko obrazovanje u velikoj
mjeri gledaju kao na aktivnost prikupljanja informacija. Studenti se uglavnom
nisu pripremali za rad na nastavi i bili aktivni u učionici onoliko koliko
bi mogli. Kao posljedica toga bio je premalen udio samostalnog rada, grupnog
rada usmjerenog na rješavanje problema te rasprava, iz čega bi se izvukla
veća obrazovna korist i razumijevanje obrađivane materije.
Studij na koji se članak odnosi jest mikrobiološka genetika,
s vrijednošću od 15 kredita i dio je trogodišnjeg dodiplomskog studija
(360 kredita kroz tri godine) biotehnologije na Sveučilištu Westminster.
Englesku verziju članka možete pronaći na adresi:
http://www.elearningeuropa.info/doc.php?lng=1&id=1291&doclng=1&sid=8a32f2d28d17500aafcb4ffe2bb0a6ee
|
