|
Nekako je, slijedeći ove nužne nadopune, i sam referalni centar za izradu obrazovnih materijala organiziran na način da se materijalu referalnog centra može prići s više različitih polazišta. Ili bi možda bilo bolje koristiti termin tražilišta? Materijal je podijeljen u četiri osnovne grupe: u prvoj se nastoji predstaviti što je to obrazovni materijal u visokoškolskom sustavu te dati, koliko je to moguće, podjele i definicije. Slijedi grupa materijala koja govori o visokoškolskoj nastavi te različitim organizacijskim oblicima te nastave. Oba ta dijela imaju namjeru uvesti korisnika u to da samostalno u skladu sa svojim potrebama u nastavi uoči mogućnosti korištenja informacijskih tehnologija, a u okviru toga elektroničkih obrazovnih materijala pa su šture definicije ilustrirane linkovima na primjere kod nas ili u svijetu. Praktično korištenje informacijskih tehnologija u provođenju nastave na daljinu ograničeno je ne samo tehnološkom podrškom kojom raspolaže nastavnik nego i tehnologijom kojom raspolažu pojedini korisnici, odnosno tehnološkim karakteristikama informacijskog sustava koji se koristi pri komunikacijama. To se naravno odnosi na hardversku, ali i na softversku stranu raspoložive tehnologije. Kako prilagoditi obrazovni materijal tehnološkom okružju tema je treće cjeline referalnog centra. Sljedeći dio posvećen je samom oblikovanju obrazovnih materijala. Govorimo o različitim dijelovima web stranica te o različitim dizajnerskim aspektima njihova oblikovanja. Taj je dio zaokružen i jednim primjerom u kojem je ilustriran svaki korak izrade i oblikovanja primjera. Izvan te podjele su dodatni sadržaji poput liste linkova s područja matematike, okupljenih po programima predmeta u visokoškolskoj nastavi. Forum je zamišljen kao mjesto na kojem će korisnici iznijeti svoje probleme te razmjenjivati iskustva. Duga je tradicija korištenja obrazovnih materijala u obrazovanju na daljinu. Već je pojava samih knjiga prvi odmak od starogrčkih akademija, gdje je grupa učenika slušala riječi učitelja. Knjiga, uobličena kao udžbenik, namijenjena je za samostalno usvajanje gradiva. S vremenom se razvijaju i forme učenja na daljinu poput dopisnih škola. Zemlje s rijetko naseljenim područjima poput Kanade ili Australije već su odavno razvile sustave obrazovanja na daljinu od razine osnovne škole, u prvo vrijeme koristeći radio, a kasnije i TV. To sve navodim da bih naglasio kako je obrazovanje na daljinu postojalo davno prije pojave informacijskih tehnologija. Nehotice u razmišljanjima znamo zanemariti prošlost. Tehnološki skok koji se događa, a objektivno je masovnija primjena Interneta proces koji traje tek desetak godina, nije završen i ne mogu se predvidjeti sve njegove posljedice na oblikovanje obrazovnih materijala. Dodatna je pojava koju treba uzeti u obzir da tehnologijama brže ovladavaju stručnjaci tehničkih specijalnosti, zahvaljujući svom bazičnom tehničkom predznanju. Dvije su izravne posljedice: tehničke struke ne raspolažu predznanjima o obrazovnom procesu pa je vjerojatno da će obrazovni materijali imati nedostataka u metodološkom pristupu. Jednako tako treba očekivati da će informatički obrazovani autori obrazovnih materijala biti skloni podcjenjivanju problema koje studenti mogu imati u korištenju samih informatičkih tehnologija. Kakva je objektivna razina predznanja na području informatičkih tehnologija studentske populacije koja dolazi na naša visoka učilišta? Nesumnjivo da u svakoj od generacija ima pravih hakera, ali govorimo o prosječnom studentu. Studentu su dovoljan problem program i gradivo koje treba svladati pa ga ne treba dodatno opterećivati tehnologijom koju koristi udžbenik ili neki drugi obrazovni materijal. Jedna objektivna procjena upućenog promatrača tvrdi da tek studenti treće godine jednog od naših vodećih tehničkih fakulteta ovladavaju informatičkim tehnologijama na razini koja je nužna za normalno korištenje u obrazovnom procesu. Možemo si tek zamisliti kakva je razina poznavanja informacijskih tehnologija na nekim drugim fakultetima. Bila bi potrebna posebna analiza da bi se utvrdilo realno stanje predznanja i obrazovni materijali prilagodili takvoj razini poznavanja informatičkih tehnologija. Sličan pristup treba imati i prema razini znanja nastavnika. Informatičke se tehnologije razvijaju brzo i većina sveučilišnih nastavnika nema sustavnog obrazovanja na tom području. Samo čitanje priručnika i korištenje, a to je dominantan način stjecanja znanja, nije dovoljno da bi se ovladalo nekom tehnologijom. Međutim, čak i pod pretpostavkom da ovladavaju informatičkim tehnologijama i raspolažu s dovoljnom razinom specijalističkog stručnog znanja za izradu obrazovnog materijala, još uvijek ostaje problem oblikovanja, dizajna samih obrazovnih materijala. Jedan sadržajno vrijedan materijal može biti doveden na razinu neupotrebljivosti lošim dizajnerskim rješenjima. Do sada kao da su nabrajani argumenti protiv korištenja informatičkih tehnologija u obrazovanju. Ne, nema dileme, treba koristiti nove tehnologije. One pružaju mogućnost izrade kvalitetnijih obrazovnih materijala, ti materijali mogu biti dostupni putem mreže na svakom mjestu i u svako vrijeme. Pravo je pitanje: kako? Bilo bi daleko preambiciozno reći – tu je referalni centar za izradu obrazovnih materijala i on će pomoći da se riješi taj detalj "kako". Sigurno je da će svaki autor imati neke svoje probleme, neka svoja pitanja. Referalni centar za izradu obrazovnih materijala pokriva vrlo široko područje i nije koncepcijski postavljen tako da nudi rješenja. Pristup je da se pokušaju obuhvatiti sve dileme na koje bi se moglo naići pri realizaciji obrazovnih materijala te ponuditi linkove na sadržaje kod kojih je razmatrana ili riješena slična problematika, jer mnogi autori nisu niti svjesni različitih mogućnosti, a time i problema koje donosi primjena informacijskih tehnologija u obrazovanju. Jednoznačnih rješenja najčešće niti nema, svaki će autor sam prosuditi koji će mu od ponuđenih primjera poslužiti kao inspiracija za vlastita rješenja. Svjetska je praksa zaista različita. Jedna je dilema razriješena, obrazovne materijale treba postaviti na web. Na čelu tog trenda je jedno od vodećih svjetskih sveučilišta, MIT. Za nekoliko će godina svi njihovi udžbenici biti na raspolaganju cijelom svijetu. Pregledavao sam dio već postavljenih materijala. Moram priznati da me poprilično iznenadilo kad sam naišao na pdf inačice tiskanih udžbenika. Treba reći da sam pregledao samo dio udžbenika, s područja mog stručnog interesa. Kad govorimo o obrazovnim materijalima na webu, najčešće se podrazumijeva da mislimo na hipertekstualne materijale. No, nije tako, web sadrži najrazličitije oblike obrazovnih materijala. Tek treba utvrditi koji je format za izražavanje na webu stvarno najbolji. Poznato je da nove tehnologije u početku preuzimaju stare oblike, a tek kasnije pronalaze neka nova rješenja. Događalo se to da sada više puta, na primjer kad se pojavio film. U početku su filmovi bili na celuloidu zabilježene kazališne predstave. Radio također kreće od kazališta. TV-trakavice su izravne nasljednice romana u nastavcima, obveznog dijela sadržaja dnevnog tiska još u 19. stoljeću. Roman u nastavcima nestao je kao oblik izražavanja. TV-trakavice, bez obzira na kvalitetu, imaju brojnu publiku. Sličan proces očekuje i obrazovne materijale. Neki smatraju da će hipertekstualni obrazovni materijali istisnuti iz uporabe klasične tiskane obrazovne materijale, ali i pdf elektroničke inačice klasičnih udžbenika. To je mogući trend. Koliko će dugo on trajati i na kraju krajeva kako će izgledati hipertekstualni obrazovni materijal, ostaje pitanje. Dio obrazovnih materijala na webu pohranjen je u pdf formatu i on naravno preslikava strukturu klasičnih udžbenika. Međutim, oblici se mijenjaju, a na webu postoji obilje obrazovnih materijala u bazama znanja koje daleko više podsjećaju na leksikone nego na udžbenike strukturirane na poglavlja. Korištenje baza znanja na webu u obrazovnom procesu zahtijeva novu strukturu i organizaciju sadržaja.
Informacijske tehnologije obogaćuju tako postavljen obrazovni proces mogućnostima koje pruža elektronička pošta za konzultacije ili forum za razmjenu mišljenja i stavova među studentima. Referalni centar za izradu obrazovnih materijala nije taj koji će odrediti niti sugerirati koje od mogućih rješenja korisnik treba primijeniti. Njegova je funkcija da korisniku pruži kvalitetne informacije o različitim mogućnostima te da se različite mogućnosti ilustriraju primjerima kvalitetnih materijala. Ovdje treba spomenuti da su predstavljeni i neki loši primjeri. Pretpostavka je da će korisnici nakon što razriješe koncepcijske dileme prići i realizaciji konkretnih obrazovnih materijala. Velik dio referalnog centra bavi se problematikom oblikovanja obrazovnih materijala. Dizajn je vještina koja se može naučiti, ali tek će stvarno talentirani pojedinci postati stvarno kvalitetni dizajneri. Dizajn web stranica je unutar dizajna posebno poglavlje jer po mnogim elementima ograničava autora. Referalni centar za izradu obrazovnih materijala nastoji popuniti informacijama to područje, dakle, dizajneru dati informacije o nekim specifičnostima web dizajna koje treba uzeti u obzir, naravno ilustrirane primjerima. Ne mogu si svi autori obrazovnih materijala dopustiti da za realizaciju i dizajn angažiraju profesionalca koji vlada tehnologijom. Na sveučilištima su daleko češći slučajevi da autori sami ili uz pomoć najbližih suradnika pokušavaju riješiti probleme koje možda susreću prvi put u životu. To je dodatno opterećenje koje autori moraju svladati uz rješavanje stručnog dijela teksta. Nije vjerojatno da će referalni centar za izradu obrazovnih materijala od početnika načiniti dizajnera, no vjerojatno je da će uvid u različite mogućnosti i njihove primjene dati pozitivan utjecaj na oblikovanje obrazovnih materijala. Čitav taj dio zaokružen je primjerom izrade obrazovnog materijala. Uključeni su različiti strukturalni elementi, a svaki je korak u pripremi i izradi materijala ilustriran. Nakon gotovo godine dana rada na referalnom centru prezentirani materijal je zaokružena cjelina. Čini se da je u ovom trenutku osnovni problem to što potencijalni korisnici nisu dovoljno upoznati s uslugama koje pruža referalni centar za izradu obrazovnih materijala. Možda treba više naglasiti da referalni centar za izradu obrazovnih materijala nije samo materijal za čitanje. Mogućnosti kao što je forum otvorene su za raspravu o raznim stručnim temama, uvijek postoji mogućnost postavljanja upita elektroničkom poštom, telefonskim upitima ili čak i posjetom. U planu je kontinuirano obnavljanje i nadopunjavanje materijala referalnog centra, ali ono što nam se čini kao najvažniji cilj u neposrednoj budućnosti jest kvalitetna promidžbena akcija kojom ćemo upoznati sveučilišnu populaciju s mogućnostima koje možemo pružiti korisnicima.
|
