|
Jedna od prvih ideja o nagrađivanju e-learning programa nastala je u Švedskoj 1993. godine – Stockholm Challenge Award. Taj program, koji nagrađuje ponajbolje primjere upotrebe ICT-a u praksi, postao je globalnim pokretom koji uključuje sve kontinente svijeta. Model nagrađivanja koji je uspostavio Stockholm Challenge preuzele su i druge države svijeta. Tako su nastala sljedeća e-learning natjecanja:
The Global Junior Challenge, The United Arab Emirates Challenge, The Challenge Digital Chille i The Baltic Challenge. Osim Global Junior Challengea, koji nagrađuje najbolje projekte djece i mladih na području ICT-a, ostale nagrade su u nacionalnim okvirima. Neovisno o modelu Stockholm Challengea u Europi su nastala e-learning natjecanja EureleA i The European Schoolnet eLaerning Awards, namijenjena nagrađivanju poslovnih subjekata, odnosno škola i nastavnika koji primjenjuju ICT.
Stockholm Challenge Award jedinstvena je nagrada za projekte unutar pojedinih sektora koji koriste ICT na inovativan način. Konkuriraju projekti iz cijelog svijeta u kategorijama edukacije, e-vlade, kulture, zdravstva, e-businessa i okoliša. Stockholm Challenge Award fokusiran je na pozitivne učinke današnjeg informacijskog društva i koristi koje ICT donosi ljudima i cjelokupnom društvu. Pionirima ICT-a sa svih kontinenata nudi priliku da uz pomoć suvremene tehnologije prenesu znanje i iskustva i tako povežu cijeli svijet. Stoga Stockholm Challenge nije samo natjecanje već i mjesto susreta ljudi koji dijele zajedničku viziju o budućnosti. Glavni cilj programa je premošćivanje digitalne podijeljenosti među državama svijeta. Pravila sudjelovanja
Natjecanje je otvoreno za sudionike iz privatnih i javnih sektora te za članove akademske zajednice. Projekti trebaju biti u potpunosti upotrijebljeni ili pak pilot-projekti, testirani u realnom okružju najmanje tri mjeseca. Prijava projekata je besplatna, a finale ovogodišnjeg natjecanja održat će se u svibnju ove godine. Kriterij za ocjenjivanje
Kreativnost i inovativnost te želja za poticanjem i dijeljenjem znanja samo su neke od kvaliteta koje moraju imati natjecatelji Stockholm Challengea. Projekte unutar pojedinih kategorija ocjenjuje 28 internacionalnih stručnjaka iz raznih zemalja svijeta. Ocjenjivanje se provodi prema sljedećim kriterijima: - Inovativnost Kako koristiti raspoloživu tehnologiju? Katkad nema potrebe za korištenjem najnovije tehnologije. Novi, inovativni načini korištenja starije tehnologije nekad su najbolje rješenje! - Potrebe korisnika Povećava li projekt kvalitetu života za manje ili pak veće grupe ljudi? Koristi koje nosi projekt ocjenjuju se prema veličini ciljane grupe. No, ocjenjuje se i stupanj povećanja kvalitete života koja se njime postiže. - Prenosivost Može li se projekt prenijeti na druge grupe korisnika u vlastitom ili drugim društvima? Je li koncept lako “prekopirati”? To je svakako kriterij koji može utjecati na premošćivanje digitalne podijeljenosti. - Dostupnost Najveći izazov informacijskog društva jest premošćivanje digitalne podijeljenosti. Stoga se velika pozornost posvećuje dostupnosti projekata, odnosno pristupačnosti informacijama kojima raspolaže. Posebna pozornost posvećuje se projektima koji promiču demokraciju, suzbijaju segregaciju i diskriminaciju te podupiru jednakost spolova. Najvažniji kriteriji ipak su koristi koje projekti donose cjelokupnom društvu, manje je bitno koja će se tehnologija pritom koristiti. Svaki se projekt ocjenjuje u ekonomskom, socijalnom i kulturnom kontekstu države iz koje dolazi, što onemogućuje da se projekti iz razvijenih i manje razvijenih zemalja natječu pod istim uvjetima.
Stockholm Challenge Award 2003./2004.
Za ovogodišnje natjecanje Stockholm Challenge prijavilo se gotovo 900 projekata iz 107 država svijeta. Internacionalni sud izabrao je 103 finalista u šest kategorija: e-vlada, kultura, zdravstvo, e-business, obrazovanje i okoliš. Ovogodišnji finalisti su iz 40 zemalja sa svih kontinenata. Najveći broj finalista dolazi iz Indije, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, dok se broj finalista iz afričkih i južnoameričkih država znatno povećao. Završni događaji, koji uključuju seminare, prezentacije najuspjelijih projekata, razne aktivnosti koje podupiru izmjenu znanja i iskustava te svečana dodjela nagrada, održat će se od 10. do 13. svibnja 2004. u Stockholmu. Hrvatska, koja se u primjeni ICT-a trudi držati korak sa svjetskim zbivanjima, na tom prestižnom natjecanju sudjelovala je 2000. godine s projektom Culturelink World Wide Web te 2001. godine s projektom Hrvatski znakovni jezik na Internetu. U oba je slučaja postigla vrijedne rezultate ušavši u finale.
Na ovogodišnjem Challengeu Hrvatska se predstavila s devet projekata: naziv projekta | organizacija | opis projekta | kategorija | Gnathology@net-online priručnik www.gnatho.net
| Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
| Virtualni multimedijalni priručnik za studente stomatologije – kolegij Gnatologija | Obrazovanje |
Vodič kroz zanimanja (Careers Guide)
mrav.ffzg.hr/zanimanja/
| Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Vodič za samostalno planiranje karijere uz informacije o raznim zanimanjima (potrebne sklonosti, vještine i znanja koja zahtijevaju) | Obrazovanje | Matematika www.fesb.hr/mat1
| Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu | Hipertekstualni materijali za nastavu i učenje Matematike 1 | Obrazovanje | Sustav za autonomnu provjeru glasovanja od strane birača www.strojevina.hr/glasanje
| Strojevina d.o.o., Šibenik | Sustav s troslojnim glasačkim listićem omogućuje autonomnu provjeru glasovanja od strane birača | e-vlada
| WITT (Women¢s Information technology Transfer) www.enawa.org
| Enawa - European and North American WomenAction i WITT -The Women's Information Technology Transfer
| Poučavanje žena iz Istočne Europe i za upotrebu Interneta kao strateškog sredstva za aktivizam, demokraciju i zapošljavanje | Obrazovanje |
| Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb | Cilj primjene ICT-a u preobrazbi zdravstva potpora je djelotvornoj opskrbi pacijenata, unapređenju javnoga zdravstva, smanjenju utrošaka sredstava i vremena te osiguranju informacija za stručne, znanstvene, administrativno-obračunske i upravne svrhe.
| Zdravstvo
| Virtualna poliklinika | Vamstec, Zagreb | Telemedicina u ruralnim (otočnim) naseljima | Zdravstvo | Urbani parkovi Hrvatske www.arhitekt.hr/projekti/parkovi
| Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Izrada računalne baze podataka o perivojnom naslijeđu gradova Hrvatske na temelju do sada izrađenih studentskih seminarskih radova. | Kultura | Porodica potočnih rakova u vodenom eko-sustavu Međimurja ss-prelog.skole.htnet.hr
| Srednja škola Prelog, Prelog | Dosad nije bilo znanstvenih istraživanja o potočnim rakovima na području Međimurja pa je cilj projekta odrediti vrste, proučiti karakteristike, opisati prirodno stanište | Okoliš
|
The Global Junior Challenge međunarodna je nagrada koju je razvila talijanska neprofitna organizacija Consorzio Gioventù Digitale, osnovana od strane uprave grada Rima i šest glavnih ICT kompanija. Namjera je nagrade prepoznavanje i nagrađivanje najboljih primjera primjene novih tehnologija u obrazovanju mladih.
Pravila sudjelovanja
Global Junior Challenge posvećen je mladim ljudima iz cijelog svijeta, od djece mlađe školske dobi do tinejdžera te mladih koji tek stupaju na tržište rada. Natjecanje je otvoreno za škole i fakultete, privatne i javne institucije, neprofitne organizacije za mlade, kompanije, istraživačke centre te pojedince bez obzira na godine. Primaju se projekti koji promiču upotrebu ICT-a u edukaciji mladih, a dobrodošli su razni tipovi projekata: od web stranica koje kreiraju osnovnoškolska djeca do globalnih e-learning programa.
Od ove godine uvedena je nova kategorija: “Žene i jednake mogućnosti pri zapošljavanju”. Cilj je projekata u toj kategoriji poticanje i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce u svim sferama profesionalnog života, zahvaljujući inovativnoj upotrebi ICT-a.
Kriteriji za ocjenjivanje
Ocjenjivački sud sastavljen je od međunarodnih stručnjaka na području ICT-a.
Projekti se ocjenjuju prema njihovu doprinosu u razvoju edukacije djece i mladih. Suci traže najinovativnije, najinspirativnije i najefektnije pristupe povećanja upotrebe novih tehnologija, od kojih će imati koristi buduće generacije. Pozornost se posvećuje edukacijskom sadržaju projekta te ekonomskom, socijalnom i kulturnom kontekstu države iz koje dolazi, a ne samo tehnologiji.
Ocjenjivanje se izvodi prema kriterijima:
- inovativnost (ovdje se ne misli samo na tehnološku inovativnost već i na inovativnost ideje i rezultata projekta)
- potrebe korisnika (je li projekt zaista koristan i do koje mjere ispunjava potrebe korisnika)
- utjecaj na obrazovanje (nudi li projekt nove mogućnosti za obrazovanje mladih ljudi; potiče li upotrebu novih tehnologija u obrazovanju i kulturnom razvoju djece i mladih unutar i izvan učionice)
- prenosivost (nudi li projekt bazu za daljnji razvoj i adaptaciju u drugim okružjima; može li biti inspiracija za nove projekte) EureleA je europska e-learning nagrada koju je 2003. godine pokrenula vlada njemačke pokrajine Baden-Wuerttemberg radi poticanja razvoja inovativnih e-learning koncepata za obrazovanje i konstantno usavršavanje zaposlenika u raznim organizacijama, kao što su kompanije, odjeli unutar kompanija, administrativna tijela, klubovi, udruge, zaklade i sl.
Glavni je kriterij nagrađivanja mogućnost prijenosa i primjene koncepta i njegovih metoda u druga okružja i organizacije. Sudionici moraju biti korisnici uspješnih e-learning projekata u poslovnom obučavanju i usavršavanju te dolaziti iz neke od europskih zemalja. Osim poslovnim subjektima nagrade se dijele i autorima članaka te radijskih i televizijskih reportaža, koji su pridonijeli informiranju o e-learningu. Nagrade koje osiguravaju sponzori novčane su ili materijalne.
The European Schoolnet eLearning Awards nagrada je namijenjena nastavnicima i školama iz europskih država koji na inovativan i produktivan način koriste ICT u poučavanju i učenju.
Na natjecanju konkuriraju škole koje primjenom ICT-a stvaraju originalne i inovativne načine učenja, npr. korištenjem virtualnog okružja, udaljenih predavanja unutar i izvan školskih prostora ili uvođenjem Interneta u učionice.
Osim osnovnih i srednjih škola, mogu sudjelovati obrazovne ustanove i organizacije koje se bave osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem te obrazovanjem nastavnika, ali i nastavnici zaposleni u takvim institucijama. E-learning nagradama cilj je prepoznavanje najboljih primjera primjene ICT-a u raznim segmentima društva, razmjena iskustava i znanja te stvaranje jedinstvenog informacijskog društva. Stoga je već samo sudjelovanje na takvim prestižnim natjecanjima svojevrsna nagrada i priznanje struke. Ulazak u finale ili pobjeda na međunarodnim natjecanjima osigurava relativno veliku marketinšku priliku pogotovo za projekte čiji se modeli mogu primijeniti u drugim kontekstima-organizacijama, regijama, državama, što može rezultirati i dodatnim izvorima financiranja od strane odgovarajućih institucija ili država. Sudjelovanje na međunarodnim e-learning natjecanjima prilika su ne samo za predstavljanje projekata i organizacija već i za promoviranje države u kojoj je projekt nastao te njezina doprinosa u kreiranju globalnog društva znanja.
|
