|
Uvod
Virtualne učionice na Sveučilištima postale su mjestima razmjena ideja i iskustava među stručnjacima, mentorima studentima. Opseg dostupne nastavne građe kontinuirano se povećava, a pristup arhivskoj građi također je olakšan. Mentoriranje više nije ograničeno mjestom održavanja nastave. To je rezultiralo činjenicom da znanstveno-nastavno osoblje fakulteta i studenti imaju nova očekivanja od procesa obrazovanja.
Radionica Facilitation of Online Learning
U organizaciji CARNetova edukacijskog centra Edupoint u Zagrebu se 18. i 19. ožujka održala radionica Facilitation of Online Learning. Autorice i voditeljice radionice bile su gošće iz Južnoafričke Republike: magistrice Anne Strehler i Irene le Roux, stručnjakinje na području e-learninga, koje već duži niz godina na Sveučilištu u Pretoriji rade na Odsjeku za udaljeno učenje i inovacije u obrazovanju (Department of Telematic Learning and Education Innovation). Kao država velike površine i loše regionalne povezanosti, Južnoafrička Republika već dugi niz godina njeguje tradicionalno učenje na daljinu. Stoga ne iznenađuje činjenica da je najveće sveučilište u državi (s 200 tisuća studenata) upravo sveučilište koje nastavu provodi isključivo putem korespondencijskih i drugih vrsta učenja na daljinu. Međutim, iz istih je razloga i e-learning, kao novi modus učenja na daljinu, u Južnoafričkoj Republici već na visokom stupnju razvoja, a u sustavu visokog obrazovanja implementira se svakodnevno. University of Pretoria (http://www.up.ac.za) s 32.000 stalnih (rezidencijalnih na kampusu) i 28.000 izvanrednih studenata, među najvećim je i najcjenjenijim sveučilištima u Južnoafričkoj Republici. Za potrebe njegove e-learning zajednice brine se zaseban odsjek, koji pomaže ostalim sveučilišnim odsjecima pri uvođenju i održavanju e-learning nastave. Na Odsjeku za udaljeno učenje i inovacije u obrazovanju djeluju stručnjaci za e-learning, kao što su instrukcijski dizajneri i tehničko osoblje za podršku pri razvoju tečajeva (course developers). Zadaća je Odsjeka osigurati podršku profesorima, studentima i drugim odsjecima pri održavanju online nastave te prema uputama predmetnih stručnjaka i profesora razvijati različite tečajeve za različita područja. Kao pročelnica Odsjeka, odnosno zamjenica direktora Odsjeka za udaljeno učenje i inovacije u obrazovanju, Anne Strehler i Irene le Roux, tijekom dugog niza godina rada stekle su veliko iskustvo na području e-learninga. Kroz osobno iskustvo u instrukcijskom dizajnu i izvođenju online nastave upoznate su s poteškoćama s kojima se susreću profesori pri provođenju e-learninga pa su ta iskustva vrlo stručno i uz mnogo primjera iz prakse prenijele i polaznicima radionice u Zagrebu 18. i 19. ožujka. Osim toga, polaznici su upoznati i s e-learning trendovima u svijetu te s nekoliko modela e-learning učenja i obrazovanja.
E-learning trendovi u svijetu
Kako bi stekli što zorniju sliku o trenutnom stanju te budućim smjernicama razvoja e-learninga, polaznicima su na radionici ukratko predstavljeni rezultati opsežnog istraživanja koje su tijekom 2003. proveli američki znanstvenici sa State University of West Georgia: Scott L. Howell, Peter B. Williams i Nathan K. Lidsay (http://www.westga.edu/~distance/ojdla/fall63/howell63.html).
Navedenim istraživanjem uočena su 32 trenda koja utječu na učenje i poučavanje pomoću Interneta. Zanimljivo je da su među navedenim trendovima, podijeljenim u šest kategorija, polaznici radionice prepoznali prisutnost pojedinih i u našoj zemlji. Prema profesoru Curtisu Bonku sa Sveučilišta u Indiani i članom Centra za istraživanje učenja i tehnologije, trenutno vodeće visokoškolske ustanove u području primjene i istraživanja online učenja i poučavanja su:
Stanford University (http://www.stanford.edu/),
Nova Southeastern University (http://www.nova.edu/),
Western Governors University (http://www.wgu.edu/wgu/index.html),
Indiana University (http://www.indiana.edu/),
University of Illinois, Open University of UK (http://www.open.ac.uk/),
University of Phoenix Online (http://onl.uophx.edu/) te
California Virtual University (http://www.cvc.edu/).
Modeli e-learninga
Cilj je radionice “Facilitation of E-learning” usvajanje strategija za učinkovito mentoriranje nastave na daljinu. Tijekom radionice polaznici su imali priliku upoznati se s konceptom fleksibilnog učenja razvijenog pri Sveučilištu Pretoria kao i s nekoliko modela mentoriranja online učenja i obrazovanja. Jedan od njih je Bonkov model, koji proces planiranja i provođenja online kolegija provodi u 10 razina. Drugi model, koji je razvila Dr. Gilly Salmon, sastoji se od 5 faza online tečaja ili kolegija: pristup tečaju i motivacija, socijalizacija, razmjena informacija, stvaranje znanja, razvoj. Upravo na tom modelu temeljena je radionica Facilitation of E-learning.
Gilly Salmon: Model komunikacije putem računala
Dr. Gilly Salmon članica Centra za informacije i inovacije na Open University Business School razvila je model komunikacije putem računala na temelju vlastitog iskustva u poučavanju i moderiranju nastave na daljinu. Model prikazuje strukturu i ritam programa online tečaja. Radionica Facilitation of E-learning temeljena je upravo na tom modelu.
Model obuhvaća sljedeća pitanja: - motivacija polaznika
- kreiranje aktivnosti za svaku fazu tečaja
- određivanje ritma aktivnosti
Faza | Opis | Broj polaznika koji surađuju | Trajanje aktivnosti | 1. Pristup tečaju i motivacija | Individualan pristup polaznika i mogućnost uporabe alata za komunikaciju: Faza završava kad svi polaznici pošalju prvu e-mail poruku. | Dvoje ili troje | 2-3 dana | 2. Socijalizacija u online okružju | Polaznici stvaraju vlastiti identitet i pronalaze suradnike. | Broj osoba povećava se s brojem interakcija. | 2-3 dana | 3. Razmjena informacija | Polaznici razmjenjuju informacije vezane uz tečaj. | Broj polaznika i interakcija raste. | Ne dulje od 2-3 tjedna za pojedinu aktivnost. | 4. Strukturiranje znanja | Odvijaju se rasprave unutar formiranih diskusijskih grupa. Interakcije su suradničke, a komunikacija ovisi o međusobnom razumijevanju. | Broj polaznika i interakcija raste, no što se više približava 5. faza počinje opadati. | Ne dulje od 2-3 tjedna za pojedinu aktivnost. | 5. Razvoj | Polaznici pronalaze nove načine upotrebe računala za postizanje ciljeva i integraciju tehnologije u druge oblike učenja. | Povratak individualnom radu. | Ne dulje od 2 tjedna. |
Tablica 1. Prikaz Modela komunikacije putem računala
autorice dr. Gilly Salmon 1. Pristup tečaju i motivacija Uloga mentora u prvoj fazi tečaja vrlo je bitna jer o njoj ovisi daljnji rad i motivacija polaznika. Uloga mentora je:
· definirati svoju ulogu
· naglasiti važnost komunikacije
· dati osnovne informacije o tečaju i rezultatima koji se očekuju
· razjasniti načine sudjelovanja
· napisati dobru pozdravnu poruku Kako bi polaznik uspješno započeo s učenjem na daljinu, moraju biti ispunjene određene pretpostavke:
· polaznik mora biti motiviran za svakodnevno odvajanje vremena za tečaj
· treba prevladati strahove od korištenja tehnologije
· trebaju biti zadovoljeni tehnički preduvjeti kako bi polaznik mogao pristupiti tečaju bez teškoća Vrlo važna uloga mentora jest motiviranje polaznika i strategije motivacije kao što su: ton/klima, povratna informacija, mogućnost izbora (npr. teme rasprave), raznolikost (raznovrsni tipovi zadataka), formiranje parova koji surađuju pri rješavanju zadataka i evaluacija rezultata. 2. Socijalizacija u učenju na daljinu Učenje je socijalna aktivnost. Tri su tipa socijalne interakcije u učenju na daljinu:
1. interakcija između učenika i autora materijala za tečaj
2. interakcija između učenika i mentora
3. interakcija među učenicima.
Interakcija bitna za radionicu “Facilitation of online learning” jest ona između učenika i mentora. Tri je uvjeta potrebno ispuniti kako bi ta interakcija bila uspješna:
1. kvaliteta interakcije
2. lakoća upotrebe alata za komunikaciju
3. kontrola nad procesom učenja: tečaj može biti self-paced (pri čemu polaznik sam određuje ritam učenja) ili mentoriran. Učenje na daljinu je nov i potencijalno usamljen svijet za mnoge učenike i mentore. Interakcija i komunikacija vrlo su važni kako bi učenje bilo uspješno i kako ne bi došlo do prekidanja tečaja. Može se dogoditi da polaznici teško nađu smisao u online okružju. Potreban im je voditelj koji će ih usmjeriti, potaknuti na rad i ohrabriti.
Ključni koncepti učenja na daljinu su:
· kolaborativno učenje
· komunikacija
· kolaborativno učenje potpomognuto računalom
· učinkovito postavljanje pitanja
· individualizacija
· interakcija
· pozitivna afirmacija
· rješavanje problema Uloge mentora:
· pomoć
· određivanje ritma: podsjećanje na kalendar aktivnosti
· poticanje rasprave i promocija interakcije:
a) kontrola rasprave moderiranjem
b) promocija interakcije kroz podršku, vodstvo, poticanje učenika na kontrolu nad učenjem, osiguranje napretka
Kako bi se učenici međusobno zbližili i izgradili povjerenje, što je nužno za suradnju u procesu učenja, u tečaju postoje osobna mjesta za svakog studenta (u WebCT-u Home Page) na kojima polaznici kreiraju vlastite stranice koje popunjavaju informacijama koje žele podijeliti s ostalima i gdje mogu objaviti svoje fotografije.
Ključni zadaci važni za socijalizaciju u učenju na daljinu:
· upoznati se
· stvoriti mikrozajednicu u kojoj polaznici dijele osjećaje i grade međuodnose
· stvoriti »sigurno« okružje
· prilagoditi se kalendaru aktivnosti
U online okružju postoje alati kao podrška za socijalizaciju: mail, forum, osobne stranice...
3. Razmjena informacija Svaki online tečaj sadrži materijale i linkove na korisne sadržaje koji su potrebni za svladavanje zadataka. Polaznici najčešće vlastitim ritmom pregledavaju materijale potrebne za ispunjavanje zadataka u tečaju. Budući da se online tečajevi baziraju na kolaborativnom radu, polaznici često razmjenjuju korisne informacije do kojih su došli u materijalima tečaja ili pretražujući Internet. Razmjena informacija najčešće se izvodi na forumu ili e-poštom. Mentor putem usmjerava polaznike na najrelevantnije izvore te im pomaže da samostalno pretražuju informacije, spreme ih na računalo, obrade i obave traženi zadatak.
U radu s materijalima vrlo je važno znati sažimati informacije. Stoga vježba u kojoj mentor daje polaznicima tekst sa zadatkom da ga sažmu može biti od velike pomoći. Npr. na radionici Facilitation of online learning bili smo podijeljeni u nekoliko grupa, a svaki član grupe imao je zadatak obraditi jednu od pedagoških teorija pomoću materijala koje je pronašao na Internetu i sažeti je u nekoliko ključnih riječi.
4. Uloga mentora pri strukturiranju znanja
Znanje pretpostavlja razmišljanje temeljeno na činjenicama. Strukturiranje znanja započinje »iskrom«, poticajem koji nudi mentor u obliku dileme, problema, izazova ili informacije. Učenik reagira iznošenjem vlastitog gledišta temeljenog na iskustvu. Zadaci za mentora:
· vodi raspravu
· otvara novo poglavlje rasprave
· pronalazi ključne riječi u odgovorima
· sažima i objavljuje moguća rješenja
· vodi raspravu o rješenjima Zadaci za učenike:
· interakcija
· međusobno obogaćivanje znanja putem debata Važno je stvoriti aktivnosti kojima se razvija kritičko (analiza), kreativno i aktivno mišljenje.
5. Razvoj znanja
Mentor moderira aktivnost tako da učenici razvijaju kritičko mišljenje, imaju kontrolu nad učenjem te stečeno znanje mogu upotrijebiti u svakodnevnom životu.
Mentor potiče učenika na promišljanje o učenju i iskustvu.
Konačan je cilj da učenici postaju odgovorni za učenje.
Struktura polaznika radionice
Polaznici radionice Facilitation of Online Learning okupili su se iz gotovo svih većih hrvatskih gradova te su promatrani kroz nekoliko kategorija: Gradovi i regije
Sama činjenica da su polaznici došli iz Pule, Rijeke, Varaždina, Osijeka, Splita i Zagreba pokazuje da svijest o e-learningu u hrvatskoj akademskoj (i široj) zajednici napreduje. Lijepo je bilo vidjeti da interes za nove tehnologije ne postoji tek u glavnom gradu, već da su i drugi centri i regije svjesni važnosti tehnologije za unaprjeđenje kvalitete učenja i obrazovanja. Iz razgovora s nekima od polaznika moglo se razaznati da mnogi regionalni centri vide e-learning i uvođenje novih tehnologija kao priliku da neovisno o glavnom gradu napreduju i okrenu se Europi. Time bi im se otvorile mnoge mogućnosti suradnje na razini Hrvatske, ali i međunarodne suradnje. Dob
Prosječna je dob polaznika bila 35 godina. Od ostalih polaznika, nešto je više bilo onih mlađih od 30, a tek je njih nekoliko bilo starijih od 45. Spol
Iako se tehnologija češće povezuje s muškim dijelom populacije, radionica nije pokazala taj trend. Od 15 polaznika bilo je 8 muškaraca i 7 žena, što je dobar pokazatelj da se tehnologija više ne smatra isključivo muškim interesom, ali i da se e-learning ne povezuje ponajprije s tehnologijom, već s obrazovanjem. 
Komercijalne tvrtke – obrazovne ustanove
Daleko je više bilo polaznika iz akademskih i školskih ustanova, nego iz komercijalnih tvrtki. Omjer je bio 13:2 za akademske ustanove. 
Od polaznika iz obrazovnih ustanova tek je jedan bio predstavnik osnovne škole, dok predstavnika srednjih škola nije bilo.
|
