|
Uvod
Online generacija, (Inter)net generacija, digitalna generacija: utjecaj mrežnog okružja očito je toliko intenzivan da je moguće današnji naraštaj definirati kroz medije i tehnologiju. Riječ je o naraštaju koji uči, radi, istražuje, kupuje i zabavlja se uz podršku tehnologije, krstari Internetom i krstareći objedinjuje učenje i zabavu. Nema sumnje, nastupila su uzbudljiva i dinamična vremena za sve koji se bave obrazovanjem – uključujući i knjižnice.
Obrazovna je uloga u biti postojanja i poslanja svake knjižnice. Neke knjižnice, poput školskih i visokoškolskih, izravno podržavaju odgojno-obrazovni proces te utječu na kvalitetu nastave. Prema tome, knjižnice svojim uslugama djeluju na obrazovna okruženja, osobito ako su ona virtualna.
Uloge knjižnica u virtualnim obrazovnim okružjima
Online učenje i virtualna obrazovna okružja privlače danas veliku pozornost knjižničarske zajednice u svijetu. U Hrvatskoj se potencijalne interakcije i veze se još nisu našle u središtu stručnih razmatranja, bilo od strane akademskih ustanova bilo u knjižničarskoj zajednici. Takvo zanemarivanje ne treba posebno izložiti kritici jer veze i interakcije između e-learning sustava i knjižnica u prvi mah i nisu očite. No činjenica je da niti jedno obrazovno okružje ne može postojati bez informacijske sastavnice, bez informacijskih izvora i usluga. Obrazovno okružje koje se oblikuje kroz akademsku nastavu, i knjižnica kao središte koje osigurava informacijske izvore i usluge, komplementarno se nadopunjuju i nadograđuju. Zanimljivo je da i neke definicije tehnološki zasnovanog učenja ili e-učenja počivaju na takvim vezama; primjerice strateški dokument Europske komisije iz 2001., naslovljen eLearning action plan , e-učenje definira kao korištenje novih multimedijalnih tehnologija i Interneta radi unapređenja kvalitete učenja, i to putem olakšavanja pristupa izvorima i uslugama.
Kako, dakle, na konkretnoj razini knjižnice mogu utjecati na sustave učenja na daljinu u pogledu njihova funkcioniranja i njihove kvalitete? Literatura upućuje na dva velika područja interakcije:
a) interakcije u području usluga
b) interakcije u području stvaranja digitalnih repozitorija nastavnog materijala - Usluge -
Sustavima tehnološki zasnovanog učenja potrebna je široka lepeza informacijskih usluga. Knjižnice moraju osigurati pristup visokokvalitetnim informacijama baš kao i u okviru tradicionalnih sustava. Tu redovito ulaze izvori znanja zabilježenih u elektroničkom i konvencionalnom, odnosno tiskanom mediju. Međutim, kad je posrijedi online obrazovanje, putovi dostavljanja tih informacijskih izvora do studenata nisu izravni i potrebno je pronaći primjerena rješenja. Još je veće pitanje pristupa visokovrijednim elektroničkim informacijskim izvorima, bazama podataka, na koje su velike akademske knjižnice (kao što je to Nacionalna i sveučilišna knjižnica) pretplaćene. U ugovore o licenciranju pristupa svakako bi trebalo uključiti kategoriju studenata koji sudjeluju u programima učenja na daljinu kako bi i oni, s udaljenih lokacija, mogli pristupiti tim elektroničkim informacijskim izvorima.
U informacijske usluge spada i područje edukacije korisnika, koja u online okružju dobiva na osobitoj važnosti. Proces učenja u tom slučaju, naime, zahtijeva visok stupanj individualnog rada i osposobljenost za samostalno učenje na izvorima informacija. Potrebno je poznavati razne vrste izvora i mogućnosti pristupa, posjedovati sposobnosti razvoja učinkovite strategije pretraživanja, iz bujice dostupnih informacija odabrati onu relevantnu i kvalitetnu, interpretirati rezultate, sintetizirati novo znanje te učinkovito i etički valjano prenijeti znanje drugima, što je osobito važno, ali i problematično u internetskom okružju, gdje se informacije s lakoćom prenose i (nelegalno) umnožavaju. Sve navedene vještine knjižnice moraju posredovati na fleksibilan način koristeći mogućnosti koje tehnologija nudi. - Oblikovanje repozitorija -
Preduvjet za pronalaženje i korištenje informacijskih izvora njihova je obrađenost i organiziranost. Akademske su knjižnice oduvijek organizirale informacije kroz sustave katalogizacije i klasifikacije, a u mrežnom okružju to čine dodjelom metapodataka dokumentima elektroničke naravi.
Elektronički dokumenti nastaju i u okviru suvremenih sustava udaljenog učenja; riječ je o tekstovima namijenjenima učenju, projektima, izvješćima, nastavnim pripremama i planovima ili popisima literature čija ponovna upotreba i učinkovito korištenje doprinosi ukupnoj učinkovitosti sustava e-učenja. Knjižnice u svijetu prepoznale su svoju ulogu organizacijom tih elektroničkih sadržaja u okviru digitalnih repozitorija nastavnog materijala koji se izgrađuju na temelju metapodataka. Metapodaci nastavne građe (npr. LOM: Learning objects metadata ) posebno su prilagođeni nastavnom gradivu čija obrada omogućuje ponovnu upotrebu tog materijala.
U svijetu se primjenjuju modeli integracije knjižničnih sustava (online kataloga, sustav posudbe i rezervacije) i sustava za online učenje. Na taj način studenti izravno, ne odjavljujući se iz LMS sustava (sustava za online učenje), mogu koristiti informacijske usluge knjižnice, dok s druge strane šira akademska zajednica putem kataloga knjižnice može pretražiti repozitorij nastavnog materijala (Ritter, 5, 2003). Prednosti i dobrobiti očiti su na oba kraja sustava.
Projekt Virtualne učionice NSK: (samo) korak bliže sustavima online učenja
Zacijelo se mnoge generacije studenata Nacionalne i sveučilišne knjižnice prisjećaju kao mjesta učenja. No obrazovna se funkcija te ustanove ne iscrpljuje u svom postojanju kao fizičkog prostora u kojem se uči, ona ima dugu tradiciju u edukaciji korisnika o tome kako se služiti knjižnicom i njezinim izvorima. Danas, kad informacije nisu dostupne samo u knjižnicama već putem svakog računala priključenog na Internet, potrebno je poznavati ne samo informacijske sustave unutar knjižnice već i izvan nje, što predstavlja bitnu transformaciju sadržajnih težišta edukacijskih programa.
Nov pristup primarno nameću promjene u svijetu obrazovanja: od pojedinca se sve manje očekuje postojano pamćenje pojedinačnih činjenica, a sve više sposobnost za učenje tijekom cijeloga života. NSK kao dio obrazovne infrastrukture, koja u sve većoj mjeri postaje cjeloživotna i odvija se udaljenim putovima, intenzivno se preusmjerava na podučavanje kompetencija koje su pretpostavka za samostalno učenje, osobito kada knjižnica više nije ekskluzivna pristupna točka informacijama i izvorima znanja koji su dio globalne informacijske infrastrukture.
Edukacija o pristupu, korištenju i vrednovanju informacija ili informacijsko opismenjivanje posebno je važno za studente koji sudjeluju u programima računalno podržane nastave putem Interneta. Od njih se očekuje visok stupanj individualnog rada na izvorima, rukovanja informacijama i samostalno upravljanje procesom učenja. Imajući u vidu nove, povećane potrebe i zahtjeve korisnika za visokokvalitetnim obrazovnim i informacijskim uslugama s jedne i okolnost smanjivanja financijskih sredstava s druge strane, NSK je odlučio iskoristiti potencijal online okružja te osnovati Virtualnu učionicu , koja kroz interaktivan, multimedijalni i fleksibilan sustav omogućuje samostalno učenje i pravodobnu edukaciju bez prostornih i vremenskih ograničenja.
Sadržaji Virtualne učionice NSK
Mnogobrojni dokumenti međunarodnog karaktera uključujući i neke nastale u Hrvatskoj ističu kao temeljnu svrhu obrazovnog procesa osposobljenost za rješavanje problema i za trajno stjecanje znanja, tj. učenje tijekom cijeloga života. Sadržaji Virtualne učionice strukturirani su u duhu pravaca zacrtanih u spomenutim dokumentima, a izravno podržavaju razvoj vještina potrebnih za informacijsko opismenjivanje studenata. Pojedinačno, ovaj program virtualne edukacije obuhvaća sljedeće module:
- modul 1 Definiranje informacijskog problema polaznike uvodi u znanstvenoistraživački rad donoseći upute o oblikovanju ključnih riječi, proširivanju i sužavanju pretraživanja itd.
- modul 2 Vrste i korištenje informacijskih izvora obuhvaća široku lepezu tiskanih i elektroničkih izvora te njihova obilježja
- modul 3 Pronalaženje informacija u knjižnicama ukazuje na moguće putove dolaženja do kvalitetnih informacija u knjižnicama, posebno se osvrćući na pristupne točke u pretraživanju, klasifikacijske sustave koji se koriste u knjižnicama u Hrvatskoj
- modul 4 posvećen je postavljanju Strategije pretraživanja. Objašnjava razlike između slobodnog pretraživanja i pretraživanja prema kontroliranom rječniku, Booleovu algebru itd.
- modul 5 Knjižnični katalog NSK, putem animacija pokazuje svojstva i načine korištenja tog sustava
- modul 6 problematizira Informacije na internetu te govori o tipovima mrežnih stranica, osnovnim alatima pretraživanja weba te interpretaciji dobivenih rezultata.
- modul 7 Vrednovanje informacija usmjeren je na »boljku« svih korisnika Interneta: kako iz informacijske bujice koja nam je dostupna odabrati kvalitetnu, relevantnu i autentičnu informaciju
- modul 8 Citiranje literature posvećen je etičnom korištenju informacija, izbjegavanju plagijata kroz sustave citiranja literature.
Obilježja Virtualne učionice NSK
Konceptualnu okosnicu Virtualne učionice čine suvremene spoznaje psihologije učenja u središtu kojih se svojstva interaktivnosti, multimedijalnosti, individualiziranosti i fleksibilnosti ističu kao odrednice kvalitete procesa učenja.
Program edukacije korisnika NSK zasnovan na webu objedinjuje sva navedena svojstva.
-aktivno učenje-
Obilje literature ukazuje na aktivno učenje kao tehniku u okviru koje se znanja konstruiraju iz interakcije s informacijama i izvorima. Prema J. S. Brownu (14-15, 2000), WWW je proces učenja obilježio sklonošću akciji: učenje po svojoj naravi postaje otkrivajuće i temeljeno na istraživanju. Model učenja koje je situirano u akciji polazište je i u oblikovanju virtualnog edukacijskog programa Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Korištenje sadržaja Virtualne učionice zahtijeva participaciju pojedinca i pokretanje radnje. Takvo se polazište nametnulo kao ključno jer ako je cilj da polaznici doista usvoje prezentirana im znanja i vještine, sudjelovanje u programu edukacije mora nadilaziti puko iščitavanje sadržaja ili prelistavanje stranica te nuditi mogućnost da korisnik dolazi u interakciju s novim idejama odnosno konceptima.
- modularnost -
Modularnost je sastavni dio strategije aktivnog učenja. U modulariziranom programu korisnik nije ograničen linearnim slijedom te izravno pristupa sadržajima koji su mu doista potrebni. U Virtualnoj učionici korisnik odabire 1 od 8 modula, pri čemu mu je prepušten izbor gradiva, njegov slijed, a time i veća kontrola u upravljanju tijekom učenja. -multimedijalnost-
Multimedijalnost je također dio suvremenih pedagoških polazišta. Obrazovno okružje koje se temelji na elementima multimedijalnosti zbog poticajnih i perceptivnih svojstava djeluje motivirajuće, a međusobno se dopunjujuća senzorna iskustva obogaćuju i pogoduju procesu učenja te predstavljaju »prirodno okružje« za mlađu generaciju.
U Virtualnoj je učionici učenje također stimulirano grafičkim elementima, animacijama i simulacijama koje vizualiziraju sadržaje čineći ih dopadljivijima. - kvizovi i završni ispit -
Interaktivnost je naglašena i postignuta kratkim kvizovima za samoprovjeru stečenih znanja. Vježbe omogućuju provjeru i zadržavanje koncepata prezentiranih tijekom pregledavanja modula.
Na završnom ispitu korisnik također provjerava svoja znanja, a sustav mu izračunava postotak točnih odgovora te mu rezultate šalje na adresu elektroničke pošte. To svojstvo ima dvostruku ulogu: korisnik dobiva brzu i personaliziranu povratnu informaciju, a knjižnica instrument koji omogućuje statističko praćenje polaznika Virtualne učionice.
Zaključak
Svijet obrazovanja se mijenja, a promjene zahvaćaju sve njegove sastavnice, uključujući i knjižnice. Suvremene knjižnice preoblikovanjem svojih usluga zadovoljavaju sve veće obrazovne zahtjeve istodobno zauzimajući sve važniji položaj u svijetu obrazovanja. U prošlosti su se knjižnice usmjeravale na svoje fondove i njihovu veličinu kao mjerilo vlastite kvalitete i važnosti. Danas, s obzirom na potrebe i zahtjeve suvremenog okruženja, čini se da se obrazovna orijentacija nameće kao nužna smjernica u razvijanju usluga knjižnica. U suprotnom će knjižnice ostati tek fizička spremišta s doduše velikim povijesnim, ali s malo djelatne važnosti.
NSK je također iskoristio potencijale koje nudi tehnologija i orijentirajući se na obrazovne i informacijske potrebe studenata koji pripadaju online generaciji zakoračio u svijet e-učenja. U toj strategiji jedino je web prepoznat kao učinkovit, zanimljiv i relevantan put dopiranja do velikog broja studenata, a relevantnost programa osigurana je orijentacijom na generičke vještine i znanja o tome »kako učiti« te kako pristupiti, pronaći, vrednovati i interpretirati informacije kako bi ih se pretvorilo u znanje. U svijetu u kojem se ljudski rad sve više intelektualizira i u kojem je potrebno učiti tijekom cijeloga života, »otvorenost« i fleksibilnost obrazovnog procesa postaje imperativnom.
Iako je uslugom Virtualne učionice knjižnica zakucala na vrata online edukacije, predstoji još preispitati mnogovrsne potencijalne interakcije između informacijskih sredina i obrazovnih okružja, npr. kroz suradnju u stvaranju digitalnih repozitorija nastavne građe. Jedino bi se na taj način oblikovala idealna arhitektura u okrilju kojeg će i akademska i knjižnična sredina supostojati i optimalno se razvijati.
|
