Tatjana Aparac Jelušić: Obrazovanje na daljinu i podrška knjižnica

U radu se ukazuje na potencijale visokoškolskih knjižnica u procesima informacijskog opismenjavanja sudionika akademskoga obrazovanja. Autorica polazi od uvjerenja da središta za nastavne izvore i pomagala (learning resources centres) mogu značajno pridonositi kvaliteti obrazovnih programa s jedne i uštedama, s druge strane. Posebnu pažnju pritom posvećuje informacijskom opismenjavanju budućih nastavnika. Njihovo ovladavanje vještinama za rad s ICT-om i mrežnim izvorima informacija predstavlja pouzdan oslonac za prijenos novih znanja i vještina na buduće generacije učenika. Akademski knjižničari, poglavito oni koji su diplomirali na studiju bibliotekarstva/knjižničarstva, određena znanja i vještine za podučavanje u uporabi ICT-a stječu već tijekom studija, no dodatno ih je potrebno obučavati kako bi odgovorili na zahtjeve iz svoje radne okoline: prije svega vezano uz osvješćivanje i dodatnu izobrazbu kolega nastavnika kako bi se olakšalo sustavno uključivanje novih medija i tehnologija u obrazovni proces. Visokoškolske knjižnice nezaobilazan su oslonac nastojanjima da se osuvremeni nastava na svim razinama, a obrazovno okruženje koje se oblikuje kroz akademsku nastavu, i knjižnica kao središte koje osigurava informacijske izvore i usluge, komplementarno se nadopunjuju i nadograđuju.

Radovan Vrana: Knjižnice u 21. stoljeću: jamstvo kvalitete i podrška učenju u elektroničkom okružju

Temelji razvoja svakog društva u njegovu su sustavu obrazovanja i onima koji uz njegovu pomoć stječu nove vještine i nova znanja koja će započeti primjenjivati u svojoj najbližoj sredini već tijekom samog školovanja, a kasnije i na svojem radnom mjestu. Uspjeh aktivnog angažiranja pojedinca radi obrazovanja ovisi o kvalitetnim izvorima znanja, među koje na prvom mjestu ubrajamo knjižnice, do čijih je fondova danas u sve većem broju slučajeva moguće doći uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije. U kontekstu učenja u elektroničkom okružju knjižnice se sve češće spominje u smislu podrške softverskim paketima za podršku učenju koji se danas koriste u obrazovanju. Razvoj novog oblika knjižnica – digitalnih knjižnica – upućuje na mogućnost da one same dijelom ili u cjelini postanu sredinom za učenje uz pomoć svojih fondova i sve složenijih softverskih pomagala koja se trenutno razvijaju. Također se pojavljuje i zanimljiva mogućnost povezivanja sadržaja kolegija u elektroničkom okružju s fondovima knjižnica. Knjižnice su također prepoznale potrebu za snažnijim razvojem svojih službi i usluga kako bi uspješno odgovorile na nove potrebe korisnika koje su se pojavile pod utjecajem informacijske tehnologije u knjižnicama i na sveučilištima.

Dragutin Katalenac: Uloga sveučilišnih knjižnica u ostvarivanju koncepta e-sveučilišta

Dinamične primjene u suvremenom društvu nužno su potakle potrebu promjene postojećih temeljnih zadaća sveučilišta i drugih visokih učilišta i iznalaženje nove paradigme usklađene s temeljnim odlikama i zahtjevima informacijskog društva, te ujedno i iznalaženje nove paradigme suvremene sveučilišne knjižnice. U članku se ukazuje na nove uloge i zadatke suvremenih sveučilišnih knjižnica: sveučilišna knjižnica kao aktivni partner učenja i stvaranja znanja; uloga sveučilišnih knjižnica u izgradnji sveučilišne i nacionalne informacijske infrastrukture; sveučilišna knjižnica i/ili digitalna knjižnica: izgradnja zbirki, pristup elektroničkim izvorima, hibridna knjižnica; uloga sveučilišnih knjižnica u programima open distance learning i life long learning i dr. Članak zasnovan na hrvatskim iskustvima i stanju, ponajprije situaciji na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te donosi iskustva na izgradnji Sveučilišnog knjižničnog sustava Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i projekta «Skupni katalog Knjižnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku».

James Morrison, Chris Dede: Budućnost e-learning tehnologija: Intervju s Chrisom Dedeom

Chris Dede, profesor obrazovnih tehnologija na poslijediplomskom studiju pedagogije i obrazovanja na Harvardu (Harvard Graduate School of Education), vodeći je stručnjak na području obrazovnih tehnologija i načina na koje one oblikuju obrazovanje. Kao nastavnik, istraživač i zagovornik određivanja institucionalne politike, Chris Dede je vizionar čija je opčinjenost tehnologijom potaknuta predanošću služenju najvišim idealima. U travnju 2004. godine intervjuirao sam Chrisa Dedea, koji je član uredništva časopisa Innovate.