|
1. Profesore Moglen, kao stalni pravni savjetnik Fondacije za slobodni softver mjerodavni ste za pravnu zaštitu slobodnog softvera i provedbu pravnih uvjeta GNU Opće javne licence. Možete li nam reći više o tome i općenito o GNU projektu - kako je nastao, na koji način djeluje i s kojim ciljevima?
Cilj projekta GNU bio je uspostaviti potpuno slobodno računalno operativno okružje, koje bi svima koji ga koriste dopustilo da uče o programima i unaprjeđuju ih, čineći sve što im računala omogućavaju, a da ne moraju tražiti dopuštenje kako bi pokrenuli, proučavali, razumjeli, unaprijedili i s drugima dijelili programe. Ideja je nastala 1982., a licenca autorskog prava koja sve to omogućuje GNU General Public License (skraćeno GNU GPL ili GNU Opća javna licenca) nastala je 1985., unaprijeđena 1991. do današnje razine 2. inačice, a uskoro će dostići i 3. inačicu. Softver je započeo s GNU Emacs editorom, GCC višeplatformnim programom prevoditeljem (compiler), GDB programom za pronalaženje pogrešaka (debugger) i GNU C knjižnicom, kao i drugim programima poznatima korisnicima Unixa i sličnih operativnih sustava. U obrascu koji uključuje višeplatformnu OS jezgru koju je razvio Linus Torvalds i drugi, GNU/Linux se sada koristi na milijunima računala diljem svijeta, kao i na aparatima poput mobilnih telefona i ručnih računala, pa sve do mrežnih usmjernika (router) i točaka bežičnog pristupa Internetu. GNU/Linux će uskoro biti dominantno operativno okružje, a već je jedan od održivih suparnika Microsoftovu monopolizmu.
2. Kako biste definirali "slobodni softver"?
Slobodni softver je slobodan u smislu u kojem je znanost slobodna. To je softver koji se može koristiti, proučavati, unaprijediti, promijeniti, ponovno koristiti i dijeliti s bilo kime, bez dodatnih dopuštenja ili zakonskih regulativa.
3. Zašto bi softver morao biti slobodan; koje su glavne prednosti slobodnog pristupa softveru?
Softver bi trebao biti slobodan iz istih razloga iz kojih bi znanost i drugi oblici kolaborativnog ljudskog znanja trebali biti slobodni – jer je nemoralno podržavati neznanje kada su dostupni alati za univerzalno obrazovanje. Dijeljenjem znanstvenog znanja ljudi su omogućili korištenje resursa koje nam nudi svemir za poboljšanje života. Slobodni softver čini to isto s informacijskim tehnologijama koje čine materijalnu infrastrukturu 21. stoljeća.
4. Ljudi često poistovjećuju pojmove "free software" i "open source software". Možete li nam objasniti razliku?
Oba se naziva mogu koristiti. Međutim, naziv “open source” (softver otvorenog izvornog koda) samo je opisan. Sav softver čiji je izvorni kod dostupan jest “open source”. Naziv “free software” (slobodni softver) u sebi krije i socijalnu i političku ideju slobode. Ljudi mogu, a to i čine, svoj softver opisno zvati “open source” ili "shared source", jer se pod određenim uvjetima može proučavati njegov izvorni kod i iz toga učiti. Međutim ako softver nije ljudima dostupan kako bi ga unaprijedili i ponovno koristili bez zakonskih ograničenja, on nije slobodan u smislu slobode ideja. To je naša središnja moralna poruka i razlog zbog kojega takav softver nazivamo slobodnim.
5. Sustav autorskih prava softverskim programima dodjeljuje "vlasnike" od kojih većina zadržava prednosti softvera koje su nedostupne ostatku javnosti. Kako na slobodni softver gledaju oni koji razvijaju softver i koji zapravo žive od toga?
Neki od onih koji razvijaju softver (uključujući i više od pola milijuna ljudi diljem svijeta koji pridonose projektima slobodnog softvera) vide da je okružje slobodnog softvera bolje za razvijanje softvera, baš kao što većina znanstvenika vjeruje u slobodu znanstvenog istraživanja i objavljivanja. Ima, međutim, i onih koji vjeruju da će kao pojedinci bolje proći u svijetu u kojem su ideje nečije vlasništvo.
6. Koliko vlasništvo nad softverom, koje podrazumijeva zabranu presnimavanja, distribuiranja, proučavanja, mijenjanja i poboljšavanja softvera, utječe na procese obrazovanja?
Poprilično. Proučavanje kako računala rade jednostavnije je ako vam je dopušteno proučavati ono što vidite u svojoj okolini. Ako u svojoj okolini imate računalo koje radi pod Windows ili čak Mac OS X operativnim sustavom, ne možete proučavati kako ono radi. Kada jednom računalna znanost i tehnološki kurikulum budu rađeni za slobodni softver koji ljudi također koriste kako bi obavili svakodnevne dužnosti, zadatak učenja postat će prirođen praksi i svi će znati dovoljno da pomognu drugima oko sebe na neki vrijedan način. Tako će se znanje o tehnologiji širiti paralelno ili možda čak i brže od same tehnologije. Slobodni softver stvara okružje vlastite podrške i napretka. Takav softver odterećuje proces tehničkog obrazovanja i te vještine prenosi ondje gdje se tehnologija koristi. Iz tog je razloga Brazil kao zemlja, čije je gospodarstvo osmo po jačini u svijetu, prihvatio slobodni softver kao osnovni temelj ekonomskog razvoja.
7. U sklopu GNU projekta posebna se pozornost posvećuje slobodnom softveru kao vrijednom resursu u obrazovanju. Koje konkretne radnje poduzimate da se u obrazovanju iskoriste potencijali slobodnog softvera?
Naš je najvažniji obrazovni cilj distribucija izvornog koda koji svi mogu proučavati, dijeliti i unaprjeđivati. No pokret slobodnog softvera zapravo je pedagoški pokret. Gdje god da pogledate u Hrvatskoj i diljem svijeta, mladi ljudi poučavaju druge, mlade i stare, kako instalirati, koristiti, dijeliti i iskoristiti iskustvo softvera koji su napravili ljudi za ljude, slobodno. Poučavanje i korištenje izravno su povezani, jer bilo tko može naučiti što god želi znati te to znanje može slobodno prenijeti drugima.
8. Nedavno ste u Hrvatskoj održali predavanje pod nazivom "Protuimperij slobodnog softvera - globalizacije i sloboda mišljenja". Na kakve ste reakcije naišli i kako vidite budućnost primjene slobodnog softvera u Hrvatskoj?
Kako se radi o hrvatskoj publici, bila je vrlo pristojna i pametna te su ljudi postavljali mnogo pitanja. Nije na meni da kažem što su ljudi mislili, ali koliko mi je poznato, CARNet imao video- i audiosnimku predavanja koja je svima na raspolaganju, pa možete sami prosuditi. Mislim da je budućnost slobodnog softvera u Hrvatskoj, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, da on postane sredstvo socijalnog i tehnološkog razvitka, način da tehnologija postane jeftinija i dostupnija, ali i način da se nevjerojatno nadarenim mladim hakerima i dizajnerima omogući da se u Zagrebu susretnu i odigraju svoje kreativne uloge na svjetskoj sceni.
9. Kako vidite budućnost slobodnog softvera? Koji je krajnji cilj?
Krajnji cilj slobodnog softvera je, kao i cilj slobodne znanosti, ukloniti neznanje. Svima možemo omogućiti da uče o tehnologiji koja ih okružuje koliko god to žele te da postanu produktivniji u poslu koji rade, a kao posljedica toga i zadovoljniji stvaratelji. Čeka nas svijet u kojem će sav softver biti slobodan i dostupan poput matematike, fizike ili filozofije, u kojem će društva prepoznati punu tehnološku i gospodarsku vrijednost slobode misli te u kojem, kako kaže jedna stara pjesma, "die Gedanken sind frei." Razgovarala: Rajna Gladović Više o radu prof. Moglena možete pročitati na web adresi: http://emoglen.law.columbia.edu/
|
