|
1. Što je to Edulab?
CARNet putem Edulaba želi potaknuti studente na korištenje ICT-a u edukativne svrhe, tako naprimjer studenti mogu u Edulabu pohađati online tečajeve ili izrađivati seminarske, diplomske i druge radove koristeći pri tom multimedijalnu opremu koja im je na raspolaganju u Edulabu. CARNet vjeruje da će na taj način Edulab poboljšati kvalitetu učenja i rada studenata. U ovom ću članku opisati put od ideje do realizacije Edulaba, kao i elemente koji čine Edulab.
2. Kako je nastala ideja o Edulabu
Kada sam u svibnju 2003. godine provela jedno poslijepodne u londonskom British Museumu, tamošnja je atmosfera u meni potaknula želju za kreiranjem sličnog doživljaja za korisnike CARNeta na području edukacije iz informacijsko-komunikacijske tehnologije. Vidjela sam djecu kako leže na podu ispred izloženih slika i crtaju, znanstvenike koji proučavaju knjige i muzealije, mogla sam u posebno opremljenom prostoru istraživati jesu li izlošci originali ili krivotvorine... Udobni kafići, mjesta za odmor, trgovine s knjigama i suvenirima, sve to mi nije dopuštalo da izađem iz muzeja satima. U tim se trenucima u meni pojavila nejasna ideja o novoj CARNetovoj usluzi za studente. Ideja o novoj usluzi je u razgovorima s kolegama polako počela dobivati sve jasnije konture, a članovi tima Edupoint svojim su idejama obogatili početnu zamisao. Međutim, do same realizacije prošlo je još neko vrijeme. U međuvremenu sam se upoznala sa sličnim projektima koji su mi pokazali da sam na pravom putu. U prosincu 2003. godine u Berlinu sam posjetila e-LernBar u sklopu Zentral- und Landesbibliothek Berlin, u kojemu korisnici mogu pohađati online tečajeve iz različitih područja kao što su jezici, informacijsko-komunikacijska tehnologija i ekonomija. Tijekom ljeta 2004. godine imala sam priliku poslušati prezentaciju o Student Learning Center otvorenom 2003. godine u sklopu University of Georgia , o čemu sam pisala u jednom od prošlih brojeva časopisa Edupoint. Ti su mi projekti pokazali da je, bez obzira na činjenicu da sve veći broj studenata ima računalo i pristup Internetu u svojem domu, studentima potreban centar za učenje i podršku čak i u tehnološki razvijenijim zemljama kao što su to Njemačka i SAD.
3. Navike i potrebe korisnika
Studentima, kao najmnogobrojnijem segmentu korisnika, Edupoint je 2001. godine ponudio program klasičnih tečajeva o Internetu. Međutim, vremenom je Edupointov tim postojao sve svjesniji konceptualnih i organizacijskih ograničenja u osiguravanju takva načina edukacije cjelokupnoj studentskoj populaciji u Hrvatskoj koja broji oko 100.000 studenata. Stoga je Edupoint u prvoj polovici 2004. godine proveo istraživanje s ciljem stjecanja uvida u poznavanje i navike korištenja informacijskih tehnologija te potrebe za učenjem informatičkih znanja i vještina u okviru hrvatske akademske i istraživačke zajednice. Istraživanje je provedeno u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar . Kvantitativno istraživanje provedeno je anketom na reprezentativnom uzorku akademske zajednice, koji je činilo 1.000 studenata (od toga 600 u Zagrebu, 200 u Splitu te po 100 u Rijeci i Osijeku), 300 visokoškolskih nastavnika (180 u Zagrebu i 120 izvan Zagreba) i 100 znanstvenika. Istraživanje je pokazalo da je svega oko 15% studenata znanja iz područja ICT-a usvojilo pohađanjem tečajeva, dok su ostali više preferirali druge oblike učenja kao što su samostalno učenje pokušajima i pogreškama, učenje uz pomoć prijatelja ili kolega te učenje pomoću priručnika. Sklonost pojedinim načinima učenja najviše je motivirana brzinom i jednostavnošću usvajanja znanja. S druge strane, istraživanje je pokazalo da čak nešto više od 20% studenata ili nema računalo ili ima računalo, ali nema priključak na Internet. 
Edupoint je na temelju rezultata istraživanja te na temelju svojih strateških odrednica odlučio pokrenuti projekt uspostave nove usluge koja bi s jedne strane omogućavala studentima učenje na načine koji im najviše odgovaraju, a s druge strane pristup Internetu i korištenje računalne opreme.
4. Projekt uspostave Edulaba
U srpnju 2004. godine ideja o Edulabu izrasla je u CARNetov projekt kojemu je cilj bio razviti uslugu Edulab, implementirati je i testirati je, nakon čega će slijediti modificiranje usluge u skladu s rezultatima testiranja. Sukladno ciljevima, projekt se odvija u tri glavne faze: osmišljavanje projekta (srpanj – rujan 2004.), uspostava usluge (listopad – studeni 2004.), probno održavanje usluge (prosinac 2004. – siječanj 2005.). Uslugu su osmislili članovi tima CARNetova projekta Edulab u sastavu: Saša Davidović, Petar Jandrić, Ivica Matić, Renata Šimunko i Zdenka Zec, pod vodstvom Gordane Jugo. Svaki član tima bio je zadužen za realizaciju jednog aspekta usluge, koja je provedena u suradnji s vanjskim partnerima i suradnicima. Važan partner u projektu je Tehnički fakultet u Rijeci, koji je namijenio jednu od prostorija upravo za Edulab te zajednički s CARNetom krenuo u proces uređenja prostora Edulaba. Projekt uređenja interijera Edulaba u Rijeci osmislio je arhitekt Tihomil Matković u skladu sa zahtjevima voditelja projekta.
5. Prostor Edulaba
Usluga Edulab je u prosincu 2004. godine pokrenuta u pet hrvatskih sveučilišnih gradova, s tim da se jedino u Rijeci odvija u prostoru posebno dizajniranom upravo za uslugu Edulab, dok se u Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu odvija u Edupointovim učionicama. Edulab u Rijeci dizajniran je i opremljen na način da omogući što ugodniju atmosferu za učenje i rad. U prostoru opremljenom udobnim namještajem prevladavaju tople i žive boje. Namještaj i oprema u skladu su s njegovom multifunkcijskom namjenom. Dio prostora koji funkcionira kao učionica opremljen je klupama, stolcima i potrebnom prezentacijskom opremom. Drugi dio u kojemu su smješteni kauč, fotelje i niski stolovi predviđen je za čitanje, a dio prostora prilagođen za dulji samostalan rad odijeljen je pregradama. Oprema je mobilna kako bi se mogla koristiti bilo gdje u prostoru Edulaba.
6. Program Edulaba
Edulab nudi svoje sadržaje kroz tri vrste programa: dnevnu sobu, temu dana i događanja. Dnevna soba kao oblik korištenja Edulaba odvija se najveći dio vremena Edulaba, a uključuje sljedeće sadržaje: samostalan rad na računalu, korištenje knjiga i časopisa te korištenje dostupne multimedijalne opreme. Samostalan rad na računalu predviđa: - pohađanje Edupointovih online tečajeva kao i drugih dostupnih tečajeva koji su na raspolaganju za korištenje bez naknade
- pretraživanje Interneta
- pretraživanje online baza podataka koje CARNet osigurava akademskoj i istraživačkoj zajednici
- upoznavanje i korištenje dostupnog softvera.
Koristeći sve resurse dostupne u Edulabu studenti mogu izrađivati seminarske, diplomske i druge radove, kao i multimedijalne web stranice. Tijekom dodatnog programa pod nazivom tema dana , koji se odvija periodički, Edupointovi instruktori stoje na raspolaganju studentima za sva pitanja i dodatna objašnjenja vezana uz određenu temu iz područja ICT-a. U prosincu su održane ove teme dana: Osnove projektiranje web sjedišta i aplikacija, Programski jezik PHP za web programiranje na Linux/Unix serverima, Programski jezik ASP za programiranje web stranica na Windows serverima, Izrada web stranica u HTML-u i Izrada i publiciranje web stranica pomoću FrontPagea. 
Događanja su trenutno u pripremi, a uključivat će predavanja, radionice, seminare, prezentacije te druge edukativne oblike koje će održavati zainteresirani pojedinci te studentske i druge neprofitne udruge i organizacije, a odvijat će se jednokratno ili povremeno. Na događanjima će se stjecati praktična znanja o ICT-u te prezentirati sadržaji vezani uz primjenu ICT-a u obrazovanju i radu.
7. Oprema i literatura u Edulabu
Studentima su na raspolaganju od 12 do 16 računala, ovisno o lokaciji, s pristupom Internetu putem stalne veze. Studenti u Rijeci i Zagrebu imaju na raspolaganju prijenosna računala, dok su ostali Edulabovi opremljeni osobnim računalima. Računala su umrežena u fiksnu mrežu, s iznimkom Edulaba u Rijeci, koji je opremljen bežičnom lokalnom mrežom. Poslužitelj Edulaba koristi se za potrebe izvođenja određenih vježbi za vrijeme teme dana, za administrativne poslove te prilikom tehničkog održavanja Edulaba. U budućnosti će studenti moći na poslužitelj pohranjivati svoje radove. Multimedijalna oprema koju studenti mogu koristiti obuhvaća digitalnu kameru, digitalni fotoaparat, digitalni diktafon te skener. Također, svaki Edulab opremljen je barem jednim LCD projektorom, platnom i pločom. Uz osnovni paket softvera Edulab raspolaže i specijaliziranim programima potrebnim za uređivanje i obradu teksta, slike, zvuka i videa, kao i softverom pripadajućim uz dostupnu multimedijalnu opremu. Studentima su također na raspolaganju priručnici o softveru dostupnom u Edulabu, knjige i časopisi iz područja ICT-a te referentna literatura. Na webu Edulaba studenti mogu na jednom mjestu naći linkove na brojne online izvore podijeljene u nekoliko kategorija: o e-learningu, e-learning, sadržaji i tečajevi, e-learning alati, ICT događanja te online rječnici. Na taj način studenti mogu lako i jednostavno naučiti više o e-learningu, pohađati besplatne online tečajeve, koristiti digitalne udžbenike i online rječnike te besplatne alate za izradu i administraciju online nastave. Također se mogu informirati o aktualnim konferencijama i simpozijima na temu e-learninga i primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju.
8. Podrška korisnicima
Korisnicima je osigurana podrška kroz pomoć demonstratora te putem weba. Demonstratori su na raspolaganju korisnicima u Edulabu tijekom radnog vremena. Oni odgovaraju na sve upite korisnika, pomažu im u slučaju tehničkih poteškoća ili ako se korisnici ne znaju služiti opremom i aplikacijama itd. Demonstratori su osobe koje posjeduju potrebno stručno znanje, a posebno su educirani i za pružanje podrške korisnicima. Na webu Edulaba korisnici mogu naći sve potrebne servisne informacije. Također mogu putem online obrazaca poslati pitanja, komentare, prijedloge za program, kao i linkove koji bi mogli biti zanimljivi drugim korisnicima Edulaba.
9. Budućnost Edulaba
Nakon završetka probne faze Edulaba, usluga će se modificirati u skladu s njenziim rezultatima, ali ni tada usluga neće biti u potpunosti oblikovana. Edulab je zamišljen kao živ organizam u kojem se neprestano izmjenjuju korisnici, jer starije generacije studenata odlaze, dok nove dolaze, kao i programi, u skladu sa stalnim promjenama u području informacijsko-komunikacijske tehnologije. Stoga i u budućnosti očekujemo stalne prilagodbe i uvođenje poboljšanja na temelju rezultata praćenja usluge i mišljenja korisnika, kao i nove aktualne programe, opremu, softver i literaturu. Na taj je način Edulab usluga koju će u velikoj mjeri određivati upravo njezini korisnici, kao i svi zainteresirani za aktivno sudjelovanje u kreiranju programa.
|
