|
Uvod
Vrednovanje je izuzetno važan dio procesa učenja, odnosno obrazovanja. Iz perspektive učenika ili studenta ono je polazište u procesu učenja. Kako kaže Biggs [i] : "Što i kako učenici uče najviše ovisi o tome kako misle da će biti ispitani.” Upotrebom računala u vrednovanju mogu se dugoročno gledano postići bitne uštede u vremenu, novcu i energiji, a učenicima/studentima proces može olakšati učenje i dati brze povratne informacije o uspješnosti i ostvarenom napretku, što je naročito povoljno za upotrebu vrednovanja u formativne svrhe [1] . Naročita je povoljnost online način rada jer je iznimno fleksibilan glede raspodjele vremena – sadržaji (ispiti, materijali, podaci itd.) dostupni su 24 sata dnevno i može im se pristupiti praktički bilo odakle (uz uvjet da postoji veza s Internetom, što danas uglavnom i nije prevelik zahtjev) i u bilo koje doba dana. Naravno, kao i sve ostalo, upotreba računala u ispitivanju ima svoje nedostatke i opasnosti. Dio njih se može predvidjeti i može im se doskočiti pomnim planiranjem (dizajnom), o čemu će biti više riječi u nastavku.
Upotreba računala u vrednovanju
U procesu vrednovanja i ispitivanja računalo se može koristiti na razne načine i u raznim fazama procesa. Ono može biti pomoćno sredstvo za prikupljanje ili obradu uradaka, a može imati središnju ulogu u procesu vrednovanja. Općenito, kad se govori o upotrebi računala u vrednovanju, koriste se tri pojma: (1) ispitivanje uz pomoć računala (eng. CAA, Computer-Aided/Assisted Assessment), (2) ispitivanje zasnovano na upotrebi računala (eng. CBA, Computer-Based Assessment) te (3) online ispitivanje (eng. Online Assessment). Ispitivanje uz pomoć računala (CAA - Computer Assisted Assessment) U širem smislu, ispitivanjem uz pomoć računala (CAA) nazivamo bilo koji proces ispitivanja u koji je na bilo koji način uključeno računalo. Uloga računala može biti izravna ili neizravna – od upotrebe tekst procesora do on-screen testiranja. U ovom smislu koristi se i termin e-vrednovanje (eng. e-assessment). U užem smislu, pojam ispitivanje uz pomoć računala koristi se za situacije kada se pri ispitivanju računalo rabi na način da je proces ispitivanja poluautomatiziran [i] . Primjer takvog ispitivanja je predavanje uradaka putem umreženog računala (npr. za zadatak esejskog tipa). Tehnologija se koristi za provedbu (dijela) ispitivanja, ali ispitivanje nije u potpunosti automatizirano. Ispitivanje zasnovano na upotrebi računala (CBA - Computer Based Assessment ) Kad se ispit izvodi na računalu, a proces je potpuno automatiziran, govorimo o ispitivanju zasnovanom na upotrebi računala. Ovdje je računalo ključan element postupka vrednovanja. Ispitanici pristupaju ispitu i predaju uratke putem računala, a računalo ih automatski vrednuje, odnosno ocjenjuje. Online ispitivanje Online ispitivanje ili vrednovanje [2] (eng. online assessment) relativno je nov oblik ispitivanja. Ono je jedan od načina upotrebe računala u svrhu ispitivanja. Osnovno obilježje online ispitivanja je upotreba računalne mreže [3] da bi putem web preglednika (eng. browser) ispitanik pristupio ispitnom materijalu (dakako, priređenom u digitalnom obliku), riješio zadatke i predao svoj uradak koji se onda automatski pohranjuje, ocjenjuje i obrađuje. Sustav za online vrednovanje sastoji se od dviju komponenata: (1) platforme za ispitivanje i (2) banke zadataka. Platforma za ispitivanje sastoji se od hardvera i softvera potrebnog za pripremanje i izvedbu ispitivanja i ocjenjivanja. Većina online sustava ispitivanja radi na uobičajenom hardveru i osnovno je pitanje funkcionalnost softvera. Postoji čitav niz komercijalno dostupnih softverskih rješenja koja služe za online ispitivanje (npr. Questionmark Perception [ii] ). Međutim takav softver ne uključuje zadatke, već njih treba posebno izraditi što i jest najzahtjevniji dio (vremenski, stručno i financijski) pri uvođenju online sustava ispitivanja. Velik skup zadataka koji se koriste u ispitivanju naziva se banka zadataka. Kvalitetne i funkcionalne banke zadataka općenito nisu komercijalno dostupne, nego ih valja konstruirati sukladno potrebama konkretnog vrednovanja. Poželjna su sljedeća svojstva banke podataka: - omogućena pohrana, pretraga i pristup pojedinim zadacima
- mogućnost sastavljanja testa, odnosno ispita
- mogućnost isporuke alternativnih, ali ekvivalentnih testova (različiti zadaci, ali jednake težine i isti ciljevi ispitivanja)
- korištenje podataka o postignutim rezultatima ispitanika na pojedinom zadatku za opis i vrednovanje tog zadatka
- sigurnost
- dostupnost. Online ispitivanje, odnosno vrednovanje uz pomoć računala često su dio procesa e- -učenja. Zahtjevi za online ispitivanje Pri odlučivanju o uvođenju online ispitivanja potrebno je voditi računa o nizu čimbenika. Glavna pedagoška pitanja koja se postavljaju su: - Što se želi ispitati?
- Tko su ispitanici?
- Na koji način su ispitanici stjecali znanja i vještine?
- Koliko su važni rezultati ispitivanja i njihov oblik – o kojoj se vrsti ispitivanja radi, to jest koja je svrha ispitivanja [4] ?
- Na koji će način (koja platforma, npr.) ispitanici polagati ispit? Kao i svako drugo kvalitetno ispitivanje, online ispitivanje treba biti: - valjano, svrsishodno i u skladu s očekivanim ishodima obrazovanja (treba ispitivati ono što se obrazovanjem moglo, odnosno trebalo postići)
- pouzdano i točno
- objektivno.
Prednosti online ispitivanja
U usporedbi s klasičnim vrednovanjem, online vrednovanje ima mnoge prednosti. - Dostupnost Kada je sustav online ispitivanja postavljen, odnosno postao dostupan učenicima ili studentima putem Interneta, njemu se može pristupiti bilo kada, s bilo kojeg mjesta koje ima vezu s Internetom (za što je praktički dovoljna telefonska linija, a tamo gdje postoji bežičan pristup Internetu čak niti to [5] [i] ). Osim toga, učenici mogu pristupiti vrednovanju više puta – kod formativnog vrednovanja je pogodno učenicima omogućiti da pristupe vrednovanju koliko god puta žele, jer svaki pristup znači bavljenje učenjem, čime se povećava i vjerojatnost uspješnosti u tome. Postoje i neki pristupi kod kojih se od studenta traži da na formativnom online testu postigne određen broj bodova kako bi mogao ići dalje. Ako ispitanik može više puta pristupati ispitu, poželjno je da bude pripremljena veća baza zadataka iz koje se onda nasumično biraju zadaci prema određenim kriterijima. Prednost online ispitivanja je što se bez dodatnih komplikacija različitim ispitima može pristupati različitim redoslijedom – prema volji ispitanika. Na primjer, neki kolegij ili predmet može sadržavati više cjelina od kojih se svaka ispituje. Ako redoslijed nema neku pedagošku važnost, učenik može pristupati ispitima i cjelinama onakvim redoslijedom kakav njemu najviše odgovara. - Privatnost - Povratne informacije Računalna izvedba ispitivanja omogućuje vrlo brzu obradu podataka i ispravljanje, odnosno bodovanje i ocjenjivanje uratka. Na taj način ispitanici mogu praktički odmah po završetku testa dobiti povratnu informaciju o svom postignuću. Pritom se osim pukog broja bodova ili ocjene, daje i informacija o uspjehu na pojedinom zadatku, a mogu se i dati pojašnjenja ili komentari vezani za pogrešne odgovore. Primjerice, ako se ispitanik kod zadataka višestrukog izbora odlučio za neki pogrešan odgovor, može mu se u komentaru objasniti zašto je taj odgovor neprihvatljiv. Povratne informacije o tome kako i koliko je učenik ili student uspješan iznimno su važne u svakom procesu obrazovanja. Učenik mora biti svjestan svoje uspješnosti i napredovanja i preuzeti odgovornost za svoje učenje. Dobar i uspješan nastavnik će prilagođavati nastavu svojim učenicima ili studentima ovisno o njihovom napretku (i sposobnostima). - Ponovljena primjena U online ispitivanju u mnogim se slučajevima ispiti ili zadaci mogu ponovo primijeniti na ispitanicima druge generacije ili druge obrazovne ustanove, a ponekad i na istim ispitanicima. To se posebice odnosi na formativno ispitivanje koje ne nosi visok rizik (značaj) za učenika. Jednom pripremljen zadatak može se, tehnički govoreno, upotrijebiti neograničen broj puta (čime se dakako smanjuje njegova cijena po primjeni). - Niža cijena provedbe Kad je jednom pripremljeno online ispitivanje, cijena njegove primjene je relativno mala. Glavni dio cijene je priprema zadataka i ispita te nabava i implementacija odgovarajućeg softvera. Za primjenu i ispravljanje ispita te za izvještavanje o uspjehu pristupnika potrebno je bitno manje vremena i manje osoblja. Nema troškova ispisa na papir, unosa podataka i sl. - Manji vremenski zahtjevi Nakon što je online ispitivanje pripremljeno, vremenski zahtjevi za njegovu primjenu su prilično mali – napose u usporedbi s klasičnim načinima ispitivanja. Nisu potrebni ni ispitivači ni ocjenjivači. - Masovno istovremeno ispitivanje Online način ispitivanja u načelu omogućuje da ispitu istovremeno pristupi velik broj ispitanika. Pritom mogu biti znatni zahtjevi za isporučitelja ispitivanja (za odgovarajuć server), ali postoje načini da se ispitivanje organizira kako bi ovi zahtjevi bili ostvarivi. Npr. ispitivanje u nekim slučajevima može biti organizirano tako da su ispitanici podijeljeni u grupe od kojih svaka započinje u neko drugo vrijeme, s međusobnom razlikom od primjerice pet minuta. - Upotreba multimedije Upotreba računala u ispitivanju omogućuje korištenje multimedijalnih sadržaja u ispitnom materijalu. Zadaci mogu sadržavati slike, zvuk i videozapise. Pitanja mogu sadržavati simulacije i snimke stvarnih životnih situacija. S mogućnošću upotrebe multimedijalnih sadržaja otvaraju se mogućnosti složenijih ispitivanja, odnosno spektar tipova zadataka se proširuje u odnosu na uobičajene ispite poput papir-olovka. Npr. moguće je prikazati neki videozapis, a onda od ispitanika tražiti da na temelju prikazanih materijala odgovore na niz pitanja. Od studenta medicine može se tražiti, primjerice, da na temelju snimke pregleda bolesnika uspostavi dijagnozu, odnosno postavi neke hipoteze i preporuči odgovarajuć lijek, tj. daljnji postupak. - Prilagodljivost (eng. adaptive assessment) U najnaprednijoj inačici, online ispitivanje omogućuje prilagođavanje ispitivanja ispitaniku. To znači da je težina (zahtjevnost) zadataka prilagođena mogućnostima, odnosno znanju ispitanika. Jedan način da se to ostvari je da se uspješnost rješavanja jednog zadatka koristi za odabir (težine) sljedećeg zadatka. Na taj način ispitanik ne dobiva zadatke koji mu nisu primjereni. [6] - Objektivnost i pouzdanost Online ispitivanje uglavnom podrazumijeva upotrebu zadataka i shema za ocjenjivanje koji su lišeni subjektivnosti ispitivača i promjenjivosti uvjeta ispitivanja, što je čest problem s konvencionalnim načinima ispitivanja. Automatizirian oblik ispitivanja najčešće doprinosi transparentnosti kriterija ocjenjivanja. - Dostupnost softvera Na tržištu postoje gotova softverska rješenja koja služe za pripremu zadataka i ispita. Uz to, ti programski paketi uključuju i softver za provedbu i ocjenjivanje ispita, a često uključuju i statističku obradu podataka s ispita. Postoje komercijalni programski paketi (npr. Questionmark Perception), a ima i onih koji su besplatni – npr. Hot Potatoes [ii] , a mogu izvrsno poslužiti za ispitivanja kod kojih rezultati nisu od presudne važnosti za ispitanika (npr. za formativno vrednovanje). - Digitaliziranost Sav ispitni materijal – zadaci, ispiti, popratni materijal, upute ispitanicima, sheme za ocjenjivanje, povratne informacije ispitanicima, rezultati ispita – pohranjen je automatski u digitalnom obliku. To podrazumijeva da se praktički sve može lako mijenjati, dopunjavati, pohranjivati i statistički obrađivati. Činjenica da su, primjerice, rezultati ispita pohranjeni u digitalnom obliku, znači da je na njima relativno jednostavno napraviti psihometrijsku analizu. - Novi oblici ispitivanja Kao što je već bilo spomenuto kod upotrebe multimedijalnih sadržaja, online način ispitivanja otvara mogućnost drugačijih načina ispitivanja od onih koji su zastupljeni u tradicionalnim načinima ispitivanja. Npr. moguće je vrednovanje takozvanih e-portfolia (digitalne mape s uracima koju učenik ili student popunjava tijekom cijelog obrazovnog ciklusa) ili pak sudjelovanje, odnosno doprinos u skupnim (digitalnim, online) diskusijama. U Nizozemskoj se, primjerice, završni ispiti u srednjim školama (poput naše državne mature) iz fizike rade na računalu. Pritom učenik može izvesti virtualan eksperiment, dobiti "eksperimentalne" podatke, a zatim ih obraditi i interpretirati. Izvedba ispita na ovaj način bliža je stvarnoj znanstvenoj praksi i pogoduje pomaku učenja fizike od vještine algebarske manipulacije podacima iz brojčanih zadataka prema konceptualnom razumijevanju i usvajanju tzv. znanstvenog pristupa problemima. - Privlačnost Upotreba računalne tehnologije često je učenicima i studentima privlačna [iii] , a održavanje koraka sa suvremenim kretanjima (koja podrazumijevaju rastuću upotrebu informacijsko-- komunikacijske tehnologije) učenici i studenti često smatraju nužnim. - Izazovi promjene Prelazak s klasičnog načina ispitivanja na online način dobar je motiv za kritičko promišljanje dotadašnjih metoda ispitivanja, odnosno može biti poticaj za nastavnika da ponovno osmisli postupak ispitivanja te da ga po mogućnosti unaprijedi i uravnoteži s nastavom. - Zajednički resursi Izrada banki zadataka je zahtjevan posao, ali postoji mogućnost suradnje različitih obrazovnih institucija ili nastavnika unutar jedne institucije na izradi zajedničke banke zadataka. Naravno, moguća je i razmjena gotovih zadataka. Kad tržište online ispitivanja postane veće, vjerojatno će se pojaviti i komercijalne baze zadataka koje će izrađivati profesionalci, tj. eksperti. Primjer suradnje među institucijama jest COLA – Scottish Colleges Open Learning Exchange Group kojim je uspostavljen sustav za ispitivanje za škotske koledže [iv] . - Integracija u VLE Mnogi sustavi za online ispitivanje mogu se integrirati s e-učenjem, odnosno s virtualnim okružjem za učenje (eng. Virtual Learning Environment, VLE). Npr. Questionmark Perception se bez problema integrira u Blackboard [v] sustav. Ovime je povećana funkcionalnost obaju sustava.
Nedostaci online ispitivanja
Online ispitivanje ima i neke potencijalne nedostatke. Neki od njih su tehničke, a neki konceptualne naravi. TEHNIČKI PROBLEMI Kod svakog posla ili procesa postoje potencijalni i/li stvarni tehnički problemi. Neki od njih su predvidljivi, a neki nepredvidljivi. Vrlo je važno predvidjeti što više potencijalnih problema i unaprijed smisliti rješenja. Pritom je vrlo korisno analizirati tuđa iskustva. Tako se na Internetu mogu naći čitavi popisi za provjeru (eng. check list) pri dizajniranju, odnosno organizaciji online ispitivanja [i] , [ii] . - Sigurnost Ukoliko se ispitivanje odvija online, postoji mogućnost ugrožavanja sigurnosnih zahtjeva. Na primjer, hackeri mogu provaliti u sustav te pritom doći do tajnih podataka kao što su zadaci ili testovi. Isto tako, mogu promijeniti podatke o nečijim rezultatima. Ili mogu onemogućiti ispravan rad sustava u vrijeme ispitivanja. Ova opasnost je manje važna za formativno vrednovanje. Budući da se mnoge bankarske transakcije odvijaju online, može se zaključiti da u načelu postoje vrlo kvalitetna i relativno pouzdana rješenja za ovakvu vrstu problema. Osim toga, pitanje sigurnosti nije 100% riješeno ni u slučaju klasičnog ispitivanja. - Problemi s hardverom Postoji opasnost da u trenutku ispitivanja hardverske komponente sustava ne funkcioniraju kako treba. Npr. u ovakve probleme ubrajamo kvar računala, odnosno neke njegove komponente, problemi sa spajanjem na Internet, blokada servera, nestanak napajanja električnom energijom itd. Ovi problemi su bitni uglavnom kod sumativnog vrednovanja kod kojeg velik broj ispitanika mora pristupiti ispitu u točno određeno vrijeme. Zbog toga je u takvim slučajevima potrebno uvijek imati određen broj pričuvnih računala (ovisan o broju ispitanika) te pričuvni server. - Problemi sa softverom Potencijalna opasnost od neotkrivenih bugova u softveru uvijek postoji. Osim toga, uvijek je moguće da sustav iz nekog razloga zataji ("padne") u kritičnom trenutku. Stoga cjelokupan softver treba biti temeljito ispitan i testiran prije no što se upotrijebi za važno ispitivanje. - Brzina veze Ako se koriste multimedijalni sadržaji koji su znatne veličine, brzina veze za pristup Internetu može biti ograničavajuć čimbenik. - Varanje Ukoliko ispitanik nije u nadziranoj okolini, postoji opasnost od varanja pri ispitu. Primjerice, ispitaniku može netko pomagati, može se služiti nedopuštenim izvorima informacija (na primjer na Internetu) ili tehničkim pomagalima (kalkulator, mobitel i sl.). - Ljudski čimbenik Ispitanici pri pristupanju ispitu obično moraju znati svoje korisničko ime i lozinku. Može se dogoditi da u trenutku ispita ispitanik (npr. zbog uzbuđenja) zaboravi svoju lozinku. Pri dizajniranju ispita velike važnosti (sumativno ispitivanje) potrebno je voditi računa o takvoj mogućnosti i omogućiti alternativne pristupe ispitivanju u ovakvim slučajevima. Neke vrste online ispitivanja nepogodne su za pristupnike s posebnim potrebama. (Npr. zadaci grafičkog povezivanja za slijepe osobe.) - Vremenski zahtjevi Premda su vremenski zahtjevi kod izvođenja ispita i ocjenjivanja uradaka bitno manji kod online ispitivanja, vrijeme potrebno za pripremu online ispita je bitno veće u odnosu na ono koje je potrebno kod klasičnog ispitivanja. Potrebno je upoznati se s upotrebom softvera, pripremiti ispitni materijal (npr. priprema multimedijalnih sadržaja može zahtijevati i tehničko znanje i bitno ulaganje vremena), unijeti tekstove, izvršiti preliminarna testiranja (npr. radi određivanja psihometrijskih značajki zadataka) [7] , osmisliti automatsko ispravljanje, odrediti kriterije za ocjenjivanje itd. - Interoperabilnost Zadaci i testovi napravljeni u jednom sustavu (programskom paketu) često nisu prenosivi u drugi sustav ili ne funkcioniraju na različitim platformama. Ovaj problem se nastoji riješiti uvođenjem standarda 7 . - Dominacija tehnologije Proces ispitivanja bi trebao biti utemeljen na zahtjevima pedagogije, a ne tehnologije. Postoji opasnost da se ispitivanje dizajnira prema tehničkim mogućnostima softvera, a ne na stvarnim potrebama ispitanika, odnosno procesa obrazovanja. Primjer za to je prekomjerna upotreba zadataka višestrukog izbora koji su najjednostavniji za izvedbu i za ispravljanje. Postoje mišljenja da se putem online ispitivanja, tj. zadacima objektivnog tipa ne mogu kvalitetno ispitati viši kognitivni procesi, odnosno odgovarajuće vještine (npr. evaluacija, dizajniranje, sinteza i sl.) No postoje i radovi koji opovrgavaju ovakva stajališta [iii] , [iv] . Nedostatak ljudskog kontakta (oči u oči) pri ispitivanju za neke je ispitanike znak dehumaniziranja procesa ispitivanja i obrazovanja u negativnom smislu. - Zadaci esejskog tipa Za sada ne postoji zadovoljavajuć način automatskog ocjenjivanja eseja, a mnogi smatraju da je to najučinkovitiji način za vrednovanje nekih (viših) znanja i vještina (na primjer jezične vještine, sinteza, analiza, kritički osvrt itd.). - Nefleksibilnost Premda online ispitivanje omogućuje nešto fleksibilnosti, potpuno prilagođavanje ispitivanja ispitaniku, kakvo je često moguće pri usmenom ispitivanju, teško je dostižno za današnja računala. Vjerojatno još dugo računala neće moći odgovarajuće oponašati, tj. zamijeniti ljudsko usmeno ispitivanje. - Informatičko znanje Pri online vrednovanju mora biti osigurano da svi ispitanici i nastavnici, (tj. oni koji izrađuju zadatke, odnosno dizajniraju ispite) imaju potrebna znanja i vještine u upotrebi tehnologije (hardvera i softvera). No za upotrebu suvremenih platformi za ispitivanje potrebna su samo elementarna znanja.
Isplativost online ispitivanja
Temeljno je pitanje isplati li se uvođenje online ispitivanja. Odgovor na to pitanje nije jednoznačan, već ovisi o uvjetima, a ponajviše o svrsi vrednovanja. - Formativno vrednovanje Online ispitivanje jest veliki potencijal za formativno vrednovanje. U uobičajenoj (tradicionalnoj) nastavnoj praksi, kakvu je većina nas iskusila tijekom svog školovanja, učenik i nastavnik imaju vrlo malo informacija o tome kako se ostvaruje planirano, odnosno koliki je napredak ostvaren. Učenik se nema na što osloniti, nema jasnih pokazatelja za svoj uspjeh ili moguće slabosti, ne zna na što usmjeriti svoje djelovanje, ne zna što će se točno od njega tražiti, tj. što će i na koji način biti provjeravano. Takva je situacija uglavnom demotivirajuća. Putem formativnog vrednovanja izvedenog u online obliku, nastavnik može brzo, lako i učinkovito imati rezultate (čak i statistički obrađene) svojih učenika, i to svakog pojedinačno (ako se od njih tako traži). On tada može prilagoditi nastavu ostvarenjima i potrebama učenika, a time ju dakako i unaprijediti. S druge strane, putem formativnog vrednovanja učeniku postaje jasno što se od njega očekuje. On dobiva trenutnu povratnu informaciju o svojoj uspješnosti, a može dobiti i informacije o tome zašto je neki od njegovih odgovora pogrešan. Dodatno, učenik na osnovi svog rješavanja formativnog online ispita može dobiti i savjet što treba dalje činiti da bi poboljšao svoju učinkovitost ili znanje. Može ga se uputiti na neku literaturu ili, primjerice, na neki izvor informacija na Internetu. U svakom predmetu postoje stvari koje se mogu relativno jednostavno ispitati putem online ispitivanja, npr. u obliku kviza. Online ispitivanje omogućuje da se formativno vrednovanje izvede na vremenski vrlo učinkovit način. -Zamjena za usmeno ispitivanje Online ispitivanje bez većih problema može u potpunosti zamijeniti ispitivanje tipa papir-olovka. Većina nastavnika ispite zapisuje na računalu, odnosno izrađuje ih u digitalnom obliku koji se onda strojno ispisuje. Dakle, ono što je potrebno za online izvedbu jest prilagodba formata isporuci putem web poslužitelja te pristup ispitu putem web preglednika, što većina softvera standardno radi. Ostaje pitanje može li (i mora li?) online ispitivanje zamijeniti usmene ispite. Usmeni je ispit najučinkovitiji način dubinskog ispitivanja i praktički ga je nemoguće zamijeniti ispitivanjem na računalu. Međutim, nisu svi ispitivači jednako dobri, a usmeno ispitivanje je izrazito podložno subjektivnosti ispitivača. Stoga je u nekim slučajevima lošiji izbor (subjektivno) usmeno ispitivanje nego (objektivno) ispitivanje zasnovano na upotrebi računala. Naravno, ovo vrijedi pod uvjetom da je ispitivanje na računalu kvalitetno. Naime, kao i svako drugo ispitivanje, ispitivanje zasnovano na računalu može biti loše izvedeno, tj. loše konstruirano. Temeljna je razlika između usmenog i online ispitivanja u objektivnosti i ekonomičnosti. Online ispitivanje zahtijeva veliko vrijeme za pripremu ispita, a izvedba i ispravljanje su brzi. Usmeno ispitivanje ne traži puno pripreme (ako je ispitivač iskusan, odnosno izvježban), ali je ispitivanje sporo jer je praktički nemoguće da jedan ispitivač istovremeno ispituje više osoba. Usmeno ispitivanje traži velik broj ispitivača za velik broj ispitanika, podložno je subjektivnosti i zahtijeva uvježbanost ispitivača. No ono pruža mogućnost učinkovitog i brzog ispitivanja viših kognitivnih sposobnosti i vještina. Autor ovog rada smatra da je najbolje koristiti oba ova načina komplementarno. Za formativno vrednovanje može se preporučiti pretežna upotreba online ispitivanja, dok se za sumativno može preporučiti kombinacija online i usmenog ispitivanja. Pritom treba voditi računa o tome što se ispituje (koja vrsta znanja ili vještina, odnosno kompetencija) i koliko su rezultati važni za ispitanika. U skladu s tim treba odrediti odgovarajuće udjele različitih vrsta ispitivanja. Sadašnjost i budućnost online ispitivanja Online ispitivanje se koristi u mnogim institucijama i na mnogim mjestima. Mnoštvo online tečajeva (čak i u Hrvatskoj) koristi online ispitivanje jer je to jednostavnije, jeftinije i logičnije (za slučajeve kad je i nastava izvedena u ovom obliku). U visokom obrazovanju u Velikoj Britaniji 10-ak posto ispitivanja odvija se u online obliku. I u Hrvatskoj se ponegdje koristi online ispitivanje, (primjerice na zagrebačkom FER-u i Medicinskom fakultetu 6 ) Ima još puno mjesta na kojima se može uvesti online ispitivanje kao zamjena ili nadopuna za postojeće načine ispitivanja. U budućnosti se može očekivati šira upotreba online ispitivanja. Međutim, za to je potrebno informiranje i obrazovanje nastavnika i osoblja kako bi postali svjesni mogućnosti (i ograničenja) takvog ispitivanja. Potencijal online ispitivanja nije dovoljno iskorišten. Može se očekivati daljnje unapređivanje online ispitivanja – razvoj novih softverskih rješenja, novi načini ispitivanja, novi tipovi zadataka. Ima još uvijek neriješenih problema kao što je automatsko ocjenjivanje zadataka poput eseja. Također, ima još puno prostora za unapređivanje sustava online ispitivanja [i] u cjelini, kao i u intenzivnijoj standardizaciji formi zadataka i ispita. Prilagodljivo je računalno testiranje (eng. Computer Adaptive Testing) način da se testiranje učini maksimalno učinkovitim (s obzirom na potrebno vrijeme testiranja i na mogućnost razlikovanja kandidata sa sličnim, ali ipak različitim sposobnostima – diskriminativnost). Ovakav način se koristi, ali ne intenzivno. Online ispitivanje nudi mogućnost ispitivanja raznih naprednih vještina korištenjem virtualne stvarnosti, odnosno simulacija. Na primjer, korištenje simulatora leta je gotovo identično pravoj vožnji zrakoplova , a u usporedbi s pravim letom je znatno jeftinije i praktičnije. Logično je očekivati da e-učenje uključuje i neki oblik online ispitivanja (barem za formativne svrhe). Stoga se može očekivati da će online ispitivanje pratiti, može se reći, galopirajuć razvoj i napredak e-učenja.
Vrste vrednovanja
Prema osnovnoj namjeni vrednovanja, možemo istaknuti nekoliko osnovnih tipova: - sumativno vrednovanje – vrednovanje na kraju obrazovnog ciklusa (lekcije, cjeline, razreda itd.). Cilj je provjeriti ishode obrazovanja – razinu postignuća, najčešće za dobivanje neke vrste certifikata. Nema izravnog utjecaja na proces učenja. - formativno vrednovanje – vrednovanje u tijeku obrazovnog ciklusa. Svrha je dobiti povratnu informaciju o ostvarivanju napretka u procesu učenja da bi se daljnje učenje, odnosno poučavanje moglo unaprijediti, tj. prilagoditi stanju učenika. - dijagnostičko ispitivanje – služi za procjenu učenikovih sposobnosti ili postignuća, najčešće se koristi pred početak obrazovnog procesa. - samovrednovanje – učenici ili studenti sami vrednuju svoj rad ili sposobnosti. - međusobno vrednovanje (eng. peer assessment) – vrednovanje kod kojeg učenici ili studenti vrednuju rad svojih kolega. Svaka od ovih vrsta vrednovanja ima svoje specifičnosti i zahtjeve, a u kvalitetnom obrazovnom procesu nijednu od njih ne bi trebalo izostaviti. Sve navedene vrste vrednovanja mogu se izvesti u online obliku. Ovisno o vrsti vrednovanja, online vrednovanje će biti manje ili više pogodno. Nema sumnje da je za formativno vrednovanje online izvedba naročito povoljna. __________________________________________________ [1] Vidite dodatak Vrste vrednovanja! [2] U tekstu će biti korištena oba termina kao istoznačnice. [3] Mreža može biti globalna ili lokalna , tj . na primjer Internet ili intranet [4] Vidite dodatak! [5] Primjerice, očekuje se da će Makedonija do kraja 2006. godine biti potpuno pokrivena mrežom bežičnog pristupa na Internet ( WLAN). [6] Dakako, ovakav način ima i svoje nedostatke jer manje uspješni ispitanici nikad ne dolaze u dodir s nekim tipovima zadataka, odnosno problema. [7] Ovo je uglavnom važno za ispitivanja "visokog rizika" – sumativna ispitivanja.
|
