|
Uporaba okvira SECTIONS za ocjenjivanje alata Flash Media
Lako se možemo osjetiti zatrpani primamljivom ponudom dostupnih tehnologija za poučavanje. Kako nastavnici odabiru tehnologije koje će koristiti?
Dio smo raširenog tima instrukcijskih dizajnera, savjetnika za ocjenjivanje i stručnjaka za nove medije Sveučilišta Alberta u Kanadi. Donedavno smo radili zajedno kao instrukcijski razvojni programeri u Akademskim tehnologijama učenja (Academic Technologies for Learning). Nastavnici nas često pitaju koja je tehnologija najbolja za poučavanje. Problem je u tome što treba uzeti u obzir niz čimbenika te ne postoji jedan najbolji odgovor za danu obrazovnu situaciju. Bez jasnih smjernica, na odluku mogu utjecati popularni trendovi, umjesto prikladnosti određene tehnologije ili medija za obrazovnu uporabu. Model za analizu i odabir tehnologija ponudili su Bates i Poole (2003.) u njihovoj knjizi Učinkovito poučavanje uz pomoć tehnologije u visokom obrazovanju (Effective Teaching with Technology in Higher Education). Njihov okvir SECTIONS izuzetno je privlačan jer razmatra šire organizacijske implikacije, potrebe studenata i interese predmeta. Na ATU smo ustanovili da instrukcijski dizajneri, tehnički stručnjaci i profesionalni učitelji katkad imaju problema s učinkovitim iznošenjem brojnih čimbenika koji utječu na dizajn obrazovnih resursa. Okvir SECTIONS pruža unificiran pristup pojedincima koji posjeduju vrlo različita stajališta, pozadine i stručnost. Projektni timovi uočit će da je okvir istovremeno fleksibilan i sveobuhvatan te se može koristiti kao vodič pri odlučivanju u različitim obrazovnim kontekstima.
Okvir SECTIONS zasniva se na akronimu koji znači kriterije koji bi se trebali uzeti u obzir pri odabiru instrukcijskih tehnologija:
- Studenti,
- Lakoća uporabe (Ease of use),
- Struktura troškova (Cost structure)
- Učenje i poučavanje (Teaching and learning)
- Interaktivnost,
- Organizacijska pitanja,
- Novitet i
- Brzina (Speed).
Ovaj članak je kratak pregled okvira SECTIONS i demonstracija kako ga se može uporabiti za analizu relativnih prednosti određene vrste multimedije - u ovom slučaju, obrazovnih resursa koji su razvijeni uporabom softvera Flash.
Flash: Ne služi samo za animacije
Dijelom alat za crtanje i animaciju, a dijelom i alat za razvoj interaktivnih sadržaja, Flash je moćan softverski paket koji je razvila Macromedia. Tijekom nedavnog projektnog sastanka na ATU, raspravljali smo trebamo li uporabiti Flash u određenom projektu. Mnogi su od nas na početku sastanka smatrali da je Flash prvenstveno aplikacija koja se koristi za izradu animacija i dinamičkih ulaznih stranica za web sjedišta. Uskoro smo postali svjesni da je takvo shvaćanje Flasha odviše usko i pojednostavljeno.
Moramo promisliti želimo li i kada uporabiti Flash za neki projekt. Koja su obilježja Flash alata prikladna za projekt? Ustanovili smo da je pravi izazov procijeniti kako bismo mogli uporabiti Flash jer se proizvodi nastali iz ovog softvera bitno razlikuju po razini složenosti i funkcionalnih obilježja. Da bismo olakšali analizu, naši su medijski stručnjaci resurse i objekte nastale u Flashu raspodijelili na pet tipova. Spomenuti tipovi i povezani primjeri nalaze se u Tablici 1. Nakon istraživanja složene prirode Flasha, primijenili smo okvir SECTIONS da bismo procijenili obrazovne ishode različitih tipova.
Primjena okvira SECTIONS
Nakon što smo bolje upoznali razne načine uporabe Flash alata, naš tim za instrukcijski razvoj imao je bolju sliku mogućih inačica. No i dalje smo trebali odlučiti kada ćemo i kako uporabiti Flash. Ustanovili smo da nam okvir SECTIONS pruža smjernice baš kao i zajednički rječnik za raspravu o primjeni alata u našim projektima.
Ovaj tekst nema namjeru biti iscrpna zbirka razmatranja svakog čimbenika vezanog za uporabu Flasha. Prije bismo rekli da naša analiza Flasha uz pomoć okvira SECTIONS ilustrira prirodu problematike koju se može razmatrati uporabom ovog priručnika.
Studenti
Bates i Poole (2003.) naglašavaju da je važno prepoznati koliko je dana tehnologija prikladna različitim studentskim grupacijama. U tom smislu trebamo razmotriti tri vida: studentsku demografiju, dostupnost i stilove učenja.
U našoj su diskusiji ATU instrukcijski razvojni programeri prepoznali da je jedan od razloga zbog kojeg učitelji cijene Flash to što proširuje njihove mogućnosti poučavanja tako da se mogu prilagoditi različitim sklonostima svojih studenata. Na primjer, neki studenti vole pročitati opis svakog koraka koji trebaju napraviti u nekom procesu kao i pogledati demonstraciju. Današnji studenti kad uče, sve više traže stimulaciju u medijski intenzivnim okruženjima, baš kao i u drugim područjima svojih života.
Međutim, naše je osoblje primijetilo da Flash može nekim studentima ograničiti dostupnost učenja. Na primjer, rane inačice Macromedijinog Flash playera i sastavljačkih alata nisu radili s pomoćnim uređajima poput čitača zaslona. Čak i s najnovijim Flash priključcima i dalje mogu postojati ograničenja softvera i pretraživača koja utječu na pristup korisnika s vizualnim ili auditivnim poteškoćama. Složeni Flash objekti također zahtijevaju širokopojasnu internetsku vezu za postizanje prihvatljivog vremena preuzimanja. Teško je odrediti srednje vrijeme preuzimanja zbog složenosti međuodnosa čimbenika koji utječu na doživljaj krajnjeg korisnika. Na primjer, na vrijeme preuzimanja utječe propusnost web poslužitelja, poslužiteljeva veza s Internetom, broj i tip internetskih veza, brzina korisnikovog računala te, naravno, sadržaj koji se preuzima, i njemu pripadajući video i audiosadržaji.
Nastavnici i dizajneri mogu povećati dostupnost Flash objekata ukoliko tome posvete pozornost u fazi tehničkog dizajna. Neke izmjene u dizajnu mogu se lako implementirati i koristiti kao standardan postupak, dok druge značajno povećavaju trajanje razvoja i trebaju se primjenjivati kada se ukaže potreba. Standardi dostupnosti sažeti su u kontrolnom popisu u Odjeljku 508 (WebAIM, 2001.). Macromedia objavljuje i online informacije o poboljšavanju dostupnosti pri uporabi Flasha.
Lakoća uporabe
Ovaj kriterij naglašava važnost razmatranja pouzdanosti i dizajna sučelja sa stajališta studenta. Na primjer, nastavnici se trebaju pobrinuti da studenti mogu lako preuzeti Flash Player priključak. Flash Player priključak dolazi s najnovijim inačicama Internet Explorera i Netscapea, ali možda se neće moći instalirati u sustavima koji koriste starije inačice pretraživača. Za preuzimanje najnovijeg priključka najbolje je koristiti izravnu poveznicu na Macromedijinu stranicu. Testiranjem uporabljivosti osigurava se da je korisničko sučelje Flash objekta intuitivno; možda će biti potrebne upute ili pomoć. Jedan od primjera iz Tablice 1 je odsjek za lingvistiku: Web stranica za evaluaciju mozga i jezika. U ovom primjeru korisnik pri ulasku na stranicu nailazi na kratak niz uputa koje kasnije može pozvati u bilo kojem trenutku kliknuvši na znak upitnika. Korisnici cijene i ako mogu preskočiti animirane sekvence, stoga bi trebalo uključiti mogućnost preskakanja sekvenci.
Struktura troškova
Dva su osnova generatora troškova u slučaju obrazovnih resursa koji koriste Flash: vrijeme trajanja razvoja i dodatan softver. Vrijeme trajanja razvoja jednim je dijelom određeno složenošću interakcije i usavršenošću animacije. Nadalje, Flash objekti mogu koristiti bilo koje od sljedećeg: grafiku, animacije, zvuk, podatke i videoisječke. Razvoj svakog od ovih elemenata produžuje vrijeme razvoja općenito. Bogate internetske aplikacije često koriste poslužiteljske softvere poput ColdFusion MX i Flash Communication poslužitelja, što također povisuje troškove. I na kraju, budući da je Flash umjereno složena aplikacija, ukupno vrijeme razvoja ovisi o programerskim sposobnostima nastavnog i pomoćnog osoblja koje softver koristi. S obzirom na mnoštvo varijabli koje utječu na troškove, teško je dati jasne upute u pogledu troškova. Međutim, pri procjenjivanju utjecaja resursa na pojedini dizajn treba uzeti u obzir proizvodne zahtjeve svakoga projekta i uz njih vezane sposobnosti razvojnog tima.
Učenje i poučavanje
Ovaj vid okvira istražuje vrste učenja, prikladne instrukcijske pristupe i medijske atribute potrebne za postizanje ciljeva učenja. ATU razvojni programeri prepoznali su niz načina na koje se Flash može upotrijebiti u svrhu poboljšanja učenja, što uključuje prikazivanje procesa koje je riječima teško objasniti, ilustriranje prijelaza u vremenu i prostoru te pomoć studentima da vizualiziraju određeno kretanje. Flash se može koristiti i za kontrolu nad prikazom teksta (npr. zatamnjenja ili otamnjenja) te za prikaz simbola kojih nema na tipkovnici. Za ilustraciju pogledajte primjer Lingvistika 101: Morfološka vježba za jezik plemena Plains Cree. U ovom su slučaju u Flash objekt integrirani posebni znakovi koji studentima omogućavaju da lako ispune morfološku analizu.
Novaci na tom predmetnom području možda će imati poteškoća u primjećivanju relevantnih indikatora u sklopu animacija, stoga su u dizajnu obrazovnih resursa od ključne važnosti tekstualne oznake i popratni podaci o sadržaju. Kao i sa svim obrazovnim jedinicama, studenti će imati koristi od poznavanja obrazovnih jedinica koje sadrže Flash objekte.
Interaktivnost
Bates i Poole naglašavaju da nije dovoljno samo slušati, gledati ili čitati; studenti moraju i rukovati s gradivom koje uče (2003., 98-99). Povratna informacija je ključan element interaktivnosti; nizovi pitanja i odgovora, na primjer, mogu se uključiti u web resurse na velik broj načina. Naše je iskustvo da se uporabom Flasha za ovakve vrste interaktivnosti postiže veća stabilnost korištenja s različitim pretraživačima nego uporabom alternativnih programa poput Javascripta i DHTML-a. MacGregor i dr. (2002.) stavljaju u perspektivu prikladnu uporabu Flasha: s Flashom je doživljaj krajnjeg korisnika uvijek isti – ili radi ili ne radi (ovisno o tome ima li korisnik odgovarajući priključak), a sva logika i rukovanje podacima uključeni su u Flash objekt. U Flash se mogu uključiti i interaktivni kanali i funkcionalnosti poput tekstualnih panela koji studentima mogu služiti za hvatanje bilježaka radi ispisivanja ili slanja e-poštom. Jedan primjer nazvan Bogato medijsko sučelje na temu patologije govora uključuje ideju tekstualnog prozora koji studentu omogućava da piše bilješke, ispisuje ih ili šalje e-poštom te kasnije koristi. Flash omogućava i stvaranje simuliranih okruženja s mogućnošću složenih interakcija, a da pritom korisnik ima visoku razinu nadzora. Ilustracija ove mogućnosti može se vidjeti u primjeru iz National Geographicovog istraživanja Monterey Baya.
Organizacija
Kao što smo napomenuli, stvaranje Flash objekata može oduzeti mnogo resursa. Bates i Poole (2003.) naglašavaju da je izuzetno važno postaviti učinkovit organizacijski sustav kojim će se osigurati praktičnost i izvedivost određenog medija ili tehnologije. Na primjer, jedna od strategija koju ATU koristi da bismo mogli opslužiti što više korisnika u kampusu jest da se usredotočimo na stvaranje Flash predložaka koji se mogu replicirati te ih za potrebe određenog kolegija u tekst ili neki drugi medij može ubaciti samo osoblje odsjeka. Prije razvoja predložaka, ATU se mora uvjeriti da nastavnici imaju odgovarajuću i osposobljenu tehničku podršku za takav posao. Ako Flash predlošci sadrže složene animacije ili video-kanale, resursi katkad nisu razvijeni dalje od faze prototipa. Primjer uspješnog razvoja predložaka u sklopu Flash objekta možemo naći u primjeru Lingvistika 101: Morfološka vježba za jezik plemena Plains Cree. Vježbe koje se temelje na drugim jezicima mogu se lako napraviti i bez poznavanja Flasha ispunjavanjem predložene datoteke koja automatski stvara novu stranicu u sklopu Flash objekta.
Inovativnost
Bates i Poole (2003.) priznaju da je inovativnost najmanje važan čimbenik u sklopu okvira SECTIONS. No ipak svi uživamo u promjeni. Flash objekti nude dobrodošlu promjenu nakon nastave koja se uglavnom oslanja na tekst. Naša je grupa primijetila i da se mlađi studenti značajno oslanjaju na vizualnu stimulaciju te bi rado prihvatili resurse koji koriste Flash.
Brzina
Neke tehnologije zahtijevaju više vremena za implementaciju i osvježavanje. Na primjer, obično je lakše napraviti i promijeniti web stranicu nego videovrpcu. Izrada i izmjena obrazovnih resursa koji koriste Flash obično zahtijeva više vremena nego izmjena HTML stranica. Međutim, ako se za nastavnike razvije XML predložak s korisničkim sučeljem, sadržaj u sklopu Flash objekta može se lako mijenjati preradom prateće XML datoteke. Dobar primjer ove vrste metodologije dizajna može se naći na Bogatom medijskom sučelju na temu patologije govora. Sličice na zaslonu pokazuju primjer popunjenog Flash objekta i prateće XML datoteke, kao i prazan okvir koji se može brzo i lako popuniti bez prevelikog poznavanja struke.
Osoblje ATU-a uočilo je da nam je uporaba SECTIONS modela na početku svakog projekta pomogla pri odlučivanju o obilježjima i funkcijama koje konačan proizvod mora imati. S tog smo stajališta mogli bolje odlučiti bi li Flash bio pogodan alat.
Zaključak
Pri razmatranju potencijalne uporabe tehnoloških alata u obrazovanju, projektni timovi često se sastoje od instrukcijskih dizajnera, tehničkih stručnjaka, članova nastavnog osoblja i možda, programskih administratora. To su obično ljudi različitih stručnosti i pogleda. Iz tog razloga projektni timovi katkad teško postižu zajedničko shvaćanje čimbenika koji utječu na dizajn obrazovnih resursa. Okvir SECTIONS je holistički pristup koji ne samo da istražuje medijske atribute već zadovoljava i druge ključne čimbenike poput potreba studenata, obrazovnih strategija i organizacijskih kapaciteta. Primjenom okvira SECTIONS kao smjernice pri odabiru medija i tehnologije na početku projekta, instrukcijski razvojni timovi mogu organizirano pristupiti odlučivanju pridajući najveću važnost ciljevima učenja.
INFORMACIJE O AUTORSKIM PRAVIMA I CITIRANJU OVOG ČLANKA
Ovaj članak moguće je reproducirati i distribuirati u obrazovne svrhe, ako se u dokument uključi sljedeće:
Bilješka: Ovaj članak izvorno je objavljen u Innovate časopisu (http://www.innovateonline.info/) pod nazivom: "Using the SECTIONS Framework to Evaluate Flash Media" by Jim Boyes, Sandra Dowie, and Ismael Rumzan Innovate 2 (1). http://www.innovateonline.info/index.php?view=article&id=55 (učitan 9. svibnja 2005.). Članak je ovdje reproduciran s dopuštenjem izdavača, The Fischler School of Education and Human Services pri Nova Southeastern University.
|
