|
Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) postala je u vrlo kratkom razdoblju temeljem za izgradnju modernog društva. Mnoge države podrazumijevaju razumijevanje, posjedovanje vještina i koncepata ICT-a kao jezgre obrazovanja, jednako kao i čitanje, pisanje i računanje. Jedan od UNESCO-ovih ciljeva jest i razvijenim i nerazvijenim zemljama osigurati pristup najboljim obrazovnim resursima potrebnim za pripremu mladih za aktivnu ulogu u modernom društvu. Publikacija Information and Communication Technology in Education: A Curriculum for Schools and Programme of Teacher Development ima dvije osnovne svrhe: - određivanje kurikuluma za upotrebu ICT-a u srednjim školama, u skladu s najnovijim svjetskim trendovima
- prijedlog programa profesionalnog razvoja učitelja kao podloge za uspješnu implementaciju ICT-a u kurikulum
I. Informacijska i komunikacijska tehnologija
ICT je podjednako važan u poslovnom i političkom okružju, kao i u procesu učenja. Internet je vodeća sila u razvoju i inovacijama, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama.
Tehnološki razvoj uzrokuje promjene u radu i organizaciji rada, a tražene se vještine mijenjaju. Vještine koje se traže u tehnološki razvijenom okružju: - Kritičko mišljenje
- Fleksibilne vještine, prilagodljive u različitim situacijama
- ICT vještine potrebne za stručni rad
- Sposobnost donošenja odluka
- Snalaženje u dinamičnim situacijama
- Rad u timu
- Učinkovita komunikacija
Kurikulum i razvoj učitelja
Poznavanje razvoja tehnologije i promjene traženih vještina potrebnih studentima i učiteljima osnova su idealnog kurikuluma i učinkovitog razvoja učitelja. Najvažnija je integracija i prihvaćanje ICT-a ciljano prema svim školskim subjektima. Modularni kurikulum
Kurikulum je dizajniran na modularan način kako bi se mogli izabrati elementi prilagođeni razvoju pojedine zemlje.
Profesionalni razvoj učitelja
Kako bi mogli sudjelovati u implementaciji ICT-a u kurikulum, učitelji moraju biti adekvatno pripremljeni. Studije istraživanja obrazovanja pokazuju kako su programi profesionalnog razvoja učitelja najučinkovitiji ako su povezani s razvojem upotrebe ICT-a u školama.
Brz razvoj upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije teško je dostižan ministarstvima prosvjete, obrazovnim menadžerima i školama, zbog svakodnevnih promjena uzrokovanih razvojem tehnologije.
Dostupnost resursa
Mogućnost predstavljanja i uporabe inovacija u području ICT-a uvelike ovisi o stupnju dostupnosti resursa. Međutim, ICT je toliko važan za budućnost industrije i gospodarstva zemlje da bi ulaganje u opremu, obrazovanje učitelja i servise podrške trebalo biti visoko na listi prioriteta. Modeliranje razvoja ICT-a
Predstavljena su dva modela koja su okvir razvoja ICT-a:
1. Prvi model zasniva se na kontinuiranom procesu implementacije, pri čemu škola slobodno bira jednu od četiri faze.
2. Drugi model predstavlja različite stupnjeve na način da oni koji su najviše uključeni u upotrebu ICT-a u školama – učitelji i studenti – otkrivaju, uče, razumijevaju i specijaliziraju se za upotrebu ICT alata. Ta dva modela zajednički čine okvir ICT kurikuluma i profesionalnog razvoja učitelja. 1. Kontinuitet procesa
Studije razvoja ICT-a identificiraju četiri faze kroz koje prolaze obrazovni sustavi i pojedine škole pri njihovoj prilagodbi i upotrebi ICT-a: a) Pojavljivanje
Škole u početnom stupnju razvoja ICT-a pokazuju fazu »pojavljivanja«. Škole nabavljaju računalnu opremu i softver. U ovoj početnoj fazi administratori i učitelji počinju istraživati mogućnosti i posljedice upotrebe ICT-a za školski menadžment te uvrštavaju ICT u kurikulum. Škole su još uvijek čvrsto okrenute tradicionalnoj praksi kojoj je u središtu učitelj. b) Upotreba
Ovu fazu predstavljaju škole u kojima postoji razumijevanje doprinosa ICT-a učenju. U ovoj drugoj fazi administratori i učitelji koriste ICT. Kurikulum se prilagođuje povećanoj upotrebi ICT-a u različitim područjima s različitim alatima i softverom. c) Integracija
U ovoj fazi dolazi do integriranja ICT-a u kurikulum putem uvođenja informatičkih tehnologija u laboratorije, učionice i urede. Učitelji istražuju nove načine u kojima ICT mijenja njihovu produktivnost i praksu. d) Transformacija
Škole koje koriste ICT za promišljanje i obnovu školske organizacije na kreativan način nalaze se u fazi transformacije. ICT postaje integralan, iako nevidljiv dio osobne produktivnosti i prakse. U prvom je planu učenje, a škole postaju središta za učenje. Razvojne faze pri učenju uporabe ICT-a
Pri implementaciji ICT-a u škole učitelji i studenti prolaze kroz četiri faze: a) Otkrivanje ICT-a
Prva faza kroz koju prolaze učitelji i studenti pri razvoju ICT-a jest otkrivanje ICT alata i načina njihova funkcioniranja i upotrebe. U ovoj je fazi naglasak na ICT pismenost i osnovne vještine. Ovaj stupanj otkrivanja ICT alata povezan je s »pojavljivanjem«. b) Učenje korištenja ICT alata
U ovoj se fazi uče načini primjene ICT alata u različitim područjima. Ova je faza povezana s »upotrebom«. c) Razumijevanje kako i kada upotrijebiti ICT
Ova faza podrazumijeva znanje o načinu i vremenu upotrebe ICT-a kako bi se dosegnuo željeni cilj, npr. uspješan rad na projektu. Potrebno je znati u kojem bi slučaju ICT bio od koristi, znati odabrati prikladan alat za pojedini zadatak i koristiti alate u kombinaciji kako bi se riješio problem. Ovaj je stupanj povezan s »integracijom«. d) Specijalizacija u korištenju ICT alata
Četvrti i posljednji stupanj uključuje specijalizaciju u korištenju ICT alata. Na ovom stupnju studenti proučavaju ICT radi specijalizacije na tom području. Takvo se učenje odnosi na profesionalno obrazovanje, čime se ovaj stupanj poprilično razlikuje od prethodnih.
| Otkrivanje | A | ICT alata | | Usvajanje vještina za… | B | uporabu ICT alata | | Razumijevanje "kada" i "kako"… | C | upotrijebiti ICT alate za postizanje određenih ciljeva | | Specijalizacija za... | D | korištenje ICT alata |
Tablica 1. Prikaz razvoja poučavanja i učenja pomoću i kroz ICT
II. Profesionalni razvoj učitelja
Model profesionalnog razvoja učitelja jednak je modelu razvoja strukture kurikuluma za škole. a) Pojavljivanje ICT vještina i znanja
U ovoj fazi razvoja ICT-a težište je na tehničkom funkcioniranju i upotrebi ICT-a i potrebi posjedovanja određenog znanja i utjecaj ICT-a. Ova faza uključuje upotrebu ICT-a npr. za pripremu tablica, spremanje dokumenata na CD-ROM ili upotreba Interneta i komunikacijskih servisa. Naglasak je na učenju upotrebe različitih alata i aplikacija te povećavanju svjesnosti o mogućnostima koje ICT pruža. b) Upotreba ICT alata na različitim područjima
U ovoj fazi nastavnici koriste ICT u profesionalne svrhe, a usmjerenost je na usavršavanju predmeta koji poučavaju te obogaćivanju nastavnog procesa uz pomoć ICT aplikacija. Upotrebom ICT-a u nastavnom procesu učitelji mijenjaju metodologiju. c) Integracija ICT-a za unapređenje učenja i menadžmenta učenja U fazi integracije razvoja ICT-a ICT se integrira u sve aspekte učiteljeva profesionalnog života radi unapređivanja načina na koji studenti uče i menadžmenta učenja. Integracija podržava aktivne i kreativne učitelje koji znaju poticati i voditi učenje studenata uz upotrebu željenih stilova učenja i ICT-a pri postizanju ciljeva. d) Transformiranje poučavanja putem ICT-a
U fazi transformiranja učitelji i ostalo školsko osoblje prihvaćaju ICT kao prirodan dio svakodnevnog života škole te promatraju proces poučavanja na nove načine. Usmjerenost se s učitelja prebacuje na učenje. Učitelji i studenti očekuju kontinuirane promjene u metodologiji poučavanja.
Tablica 2. prikazuje matricu indikatora koji determiniraju stupanj razvoja škole pri implementaciji ICT-a, na temelju četiri navedene faze.
Matrica indikatora za određivanje stupnja napretka neke škole u implementiranju ICT-a kroz četiri pristupa razvoju ICT-a i osam karakteristika škola
| | Pojava | Primjena | | Vizija | Dominiraju individualni interesi.Ograničena. Praktična. | Pokreću je ICT stručnjaci. | | Pedagogija učenja | Nastavnik je u središtu pozornosti/ima glavnu riječ. Didaktična. | Učenje se temelji na reprodukciji činjenica.Usmjerena na predavača. Didaktična. ICT je zaseban predmet. | | Razvojni planovi i politika | Nepostojeći. Slučajni.Ograničavajuća politika. Nema planiranog financiranja. | Ograničeni. Razvoj ICT-a vode stručnjaci. Centralizirana politika. Financiranje hardvera i softvera. Automatizacija postojeće prakse. | | Resursi i oprema | Samostalne radne stanice za administraciju. Individualne učionice. Računala i pisači. Obrada teksta, tablice, baze podataka, softver za prezentacije. Softver za administraciju škole. Igre. | Računalni laboratorij ili individualne učionice za ICT potrebe. Računala, pisači i ograničene periferne jedinice. Obrada teksta, tablice, baze podataka, softver za prezentacije. ICT softver. Pristup Internetu. | | Razumijevanje kurikuluma | ICT pismenost. Svijest o softveru. Odgovornost pojedinih nastavnika. | Primjena softvera u zasebnim predmetima. Upotreba neprirodnog i izoliranog konteksta. | | Profesionalni razvoj nastavničkog osoblja | Individualni interes. | Obuka o ICT aplikacijama. Neplanski. Osobne ICT vještine. | | Zajednica | Zasebne donacije. Usmjerena na problem. Slučajna. | Traže se donacije i novčana sredstva. Roditelji i zajednica su uključeni u ICT. | | Vrednovanje | Temelji se na opremi. Ovisi o proračunu. Zasebni predmeti. Didaktično. Pisano olovkom na papiru. Kontrolirajuće. Zatvoreni tip zadataka. Odgovornost pojedinih nastavnika. | Temelji se na vještinama. Nastavnik je u središtu pozornosti. Usmjereno na predmet. Izvještaj po razinama. Moderira se unutar predmetnih područja. |
| Uvođenje | Preoblikovanje | | Uvođenje vode predmetni stručnjaci. Zasebna područja. | Sposobnost vođenja. Prihvaćanje cijele obrazovne zajednice. Povezana zajednica. | | Učenik je u središtu pozornosti. Suradnja pri učenju. | Kritičko razmišljanje i donošenje odluka. Holistički stilovi učenja namijenjeni svim osjetilima i prilagođeni načinu koji učenik preferira. Suradnja pri učenju. Iskustveno učenje. | | Planovi zasebnih predmeta uključuju ICT. Vrlo tolerantna politika. Financiranje koje se temelji na širokom rasponu izvora, a uključuje i profesionalni razvitak nastavnika. | ICT je integralni dio ukupnog razvojnog plana škole. Svi su učenici i nastavnici uključeni. Inkluzivna politika rada. Svi aspekti financiranja ICT-a integralni su dio školskog proračuna. Integralni profesionalni razvoj. | | Računalni laboratorij i/ili razredna računala. Mrežno povezane učionice. Intranet i Internet. Centri za učenje bogati resursima. Niz naprava, uključujući i digitalne kamere, skenere, video i audiorekordere, grafičke kalkulatore, prijenosna računala, daljinske naprave. Videokonferencija. Obrada teksta, baze podataka u obliku tablica, prezentacijski softver. Niz sadržaja usmjerenih na predmet. Izrada multimedijalnih sadržaja te proizvodnja video/audiomaterijala. Niz softvera namijenjenih pojedinim predmetima. | Učenje pomoću ICT-a na razini škole uz pristup tehnološkim resursima i širokoj lepezi suvremene opreme. Naglasak je na raznolikom nizu sredina za učenje. Sva oprema iz lijevog stupca i prostor za učenje putem weba. Brainstorming. Komunikacija putem konferencija i suradnja. Udaljeno učenje. Web courseware (alati za izradu i izvođenje online nastave). Softver koji učenicima omogućuje da sami upravljaju svojim učenjem. | | Uvođenje sadržaja koji ne pripadaju ICT-u. Integrirani sustavi učenja. Autentični konteksti. Projektna metodologija usmjerena na rješavanje problema. Učenje koje se temelji na izvorima. | Virtualni i stvarni konteksti, modeliranje novog svijeta. ICT je prihvaćen kao pedagoško sredstvo. Nastavni plan i program izvodi se putem integrirane kombinacije weba i nastavnog osoblja. | | Razvoj unutar određenog predmeta. Profesionalne vještine. Integriranje predmetnih područja pomoću ICT-a. | Usredotočen na učenje i upravljanje učenjem. Nastavnici sami upravljaju svojim radom, osobni plan i program, uz potporu škole. Inovativan i kreativan. Integrirana zajednica, studenti i nastavnici su ‘su-učenici’, zajedno sudjeluju u procesu učenja. | | Obrazovna zajednica usmjerena na pojedini predmet; na zahtjev pojedinca pruža zasebnu, povremenu pomoć. Globalne i lokalne zajednice povezane poznanstvima i vezama. | Zajednica usmjerena na širok raspon znanja, aktivno uključeni roditelji i obitelji, različita zanimanja, industrija, vjerske organizacije, sveučilišta, tehnički fakulteti, dobrovoljna društva. Globalno i lokalno, stvarno i virtualno vrednovanje. Škola je za zajednicu izvor učenja – fizički i virtualno. | | Integrirano. Portfolio. Usmjereno na pojedini predmet. Učenik je u središtu pozornosti. Odgovornost studenta. Za izražavanje postignuća koriste se višestruki mediji. Vrednovanje kroz nekoliko predmetnih područja. Tehničko, socijalno i etičko. | Kontinuirano. Holističko – odnosi se na sve aspekte studenta. Vrednovanje posredovanjem kolega studenata. Učenik je u središtu pozornosti. Uključivanje čitave obrazovne zajednice. Otvorenog tipa (bez završnog datuma). Bazirano na projektima. |
Kako tehnologija pomaže učiteljima - ICT i multimedijalni materijali obogaćuju pripreme s dobrim materijalima za trening (olakšavajući izvođenje simulacije u nekim nastavnim predmetima), analiziraju nastavni proces te približavaju učenicima izvore informacija i podrške.
- ICT je otvoren za cjeloživotno napredovanje i profesionalan razvoj jer nudi tečajeve za učenje na daljinu, asinkrono učenje i učenje prilagođeno potrebama korisnika.
- ICT može motivirati učitelje pri razbijanju profesionalne izolacije od koje mnogi pate. Pomoću ICT-a s lakoćom dolaze u kontakt s kolegama, mentorima i ekspertnim centrima te izvorima materijala.
- Učitelji mogu biti u kontaktu s učenicima bez obzira na fizičku udaljenost.
- ICT omogućuje izvedbu simulacija, igranje uloga, vježbanje donošenja odluka.
- Virtualne zajednice olakšavaju razmjenu informacija, ideja i iskustva kao i suradnju na projektima, razmjenu materijala i komunikaciju s kolegama i učenicima.
- Učitelji mogu nastavni proces obogatiti novim tehnikama i materijalima.
- Učitelji s udaljenih lokacija mogu pristupiti online knjižnicama i aktualnim istraživanjima
Pomno oblikovan računalno posredovan profesionalni razvoj može dramatično reducirati cijenu obrazovanja učitelja. TERMINOLOGIJA
Informatika (Računalna znanost)
UNESCO definira informatiku kao znanost koja se bavi dizajniranjem, realizacijom, procjenom, upotrebom i održavanjem informatičkih procesnih sustava, uključujući hardver, softver, organizacijske i ljudske aspekte te industrijske, komercijalne i političke implikacije. Informatička tehnologija
Informatička se tehnologija predstavlja tehnološke aplikacije (artefakte) informatike u društvu. Informacijska i komunikacijska tehnologija
Informacijska i komunikacijska tehnologija ili ICT definira se kao kombinacija informatičke tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom tehnologijom.
|
