|
Djeci ne dopuštamo pristup Wikipediji jer ne znamo jesu li podaci navedeni u njoj točni. – školska knjižničarka
Zadrhtim svaki put kada neki od mojih studenata citira Wikipediju u svom radu. – Danah Boyd
Nema veze što nove tehnologije našoj djeci pružaju uvid u čitave nove svjetove – to nisu svjetovi koje nastavnici mogu nadzirati. Nema veze što s kamerama na telefonima djeca mogu prikupljati i dijeliti vizualne podatke svih vrsta, od vlastitih lica do prirodnih pojava – uključujući i mogućnost fotografiranja na toaletu. Nema veze što djeca imaju pristup Internetu iz svojih džepova – svejedno bi mogli varati. Nema veze što, u konačnici, možemo besplatno putem web kamera, s roditeljima, administratorima i svijetom dijeliti ono što se događa u našoj učionici – nečija bi privatnost (osobito nastavnikova!) mogla biti narušena.
Već je pisano o tome kako je iz američkih učionica sustavno isključivana televizija i fiksni telefoni. S obzirom na sporost uvođenja računala u naše škole, u ovom se trenutku čini kao da smo i njih isključili. Već sam pisao o apsurdnosti zabranjivanja mobilnih telefona u obrazovanju naše djece (pogledajte članak: «Što možete naučiti s mobilnog telefona? Gotovo sve!» na http://www.carnet.hr/casopis/38/clanci/2).
Najnoviji apsurd za koji sam čuo jest zabrana da djeca citiraju – ili čak konzultiraju – Wikipediju, jedan od najinovativnijih i najsveobuhvatnijih proizvoda u novije vrijeme, zato što možda nije točna ili precizna kao tradicionalne enciklopedije koje pišu stručnjaci.
Ako nam je to kriterij odabira što djeca smiju čitati i citirati, tada dobro razmislimo treba li im dopustiti da čitaju Bibliju!
Zabraniti ili poučiti?
Zašto je prva reakcija uvijek strah i zabrana, umjesto poučavanje?
Ako naša djeca telefone koriste za fotografiranje po toaletima, naš je posao da ih naučimo o važnosti privatnosti (dok istovremeno potajice plješćemo njihovom smislu za humor?). Ako djeca koriste mobilne telefone za dobivanje informacija za vrijeme ispita, naš je posao da ih naučimo važnosti poštenja, (dok istovremeno potajice plješćemo njihovoj domišljatosti!). Ako naša djeca koriste i citiraju samo Wikipediju, ne smijemo ustuknuti, već im pomoći da razlikuju "pretraživanje" od "istraživanja", (dok istovremeno potajice priznajemo vlastite intelektualne pogreške).
Pretraživanje protiv istraživanja
"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.
Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.
Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja. (Ako ne znate koja su to ponašanja, jednostavno ih možete pronaći pretraživanjem.)
Zasad je dobro. Međutim…
više ne živimo u jednoobraznim vremenima, već u nejasnim, super-brzo-mijenjajućim vremenima. Jedna od najvažnijih stvari koju bismo u ovim vremenima i okolnostima svi mi - mladi i stari - morali naučiti i učiniti jest da shvatimo kako možemo stalno prilagođavati naše ideje (i naviknuti se na ideju prilagodbe ideja) – čak i one koje imaju dugu tradiciju – u skladu s pojavama novih uvjeta i tehnologija. Wikipedija je tek jedna od prvih velikih promjena na obzoru, no dobro je mjesto za početak drukčijeg razmišljanja.
Što je Wikipedija?
Dakle, što je Wikipedija i što se iza nje krije? Ako niste znali, Wikipedija je nova zvjerka u svijetu, rođena 2001. Onom tko pretražuje djeluje upravo kao online "enciklopedija". Utipkajte www.wikipedia.org u vaš pretraživač, unesite temu i otvorit će vam se (ako postoji) "članak" o toj temi, upravo kao u "tradicionalnoj" enciklopediji poput Britannice online. Ono po čemu se Wikipedija razlikuje od tradicionalne enciklopedija jest da njezine članke nisu pisali zaposleni "stručnjaci" (Britannica ih ima više od 4000), već svi koji žele pisati ili dati svoj prilog. Evo jednog članka iz Wikipedije:
Wikipedija (izgovara se "wikipedija") višejezična je enciklopedija besplatnog sadržaja na webu. Pišu je dobrovoljci uz pomoć wiki softvera, što znači da članke može dodavati ili mijenjati bilo tko. Projekt je započeo 15. siječnja 2001. kao dodatak stručno napisanoj Nupediji, a njime upravlja neprofitna zaklada Wikimedia. Njezina popularnost je polako rasla te je potaknula nekoliko sestrinskih projekata poput Wiktionary, Wikibooks i Wikinews. Članke iz Wikipedije redovno citiraju javni mediji i akademsko osoblje koje ju hvali zbog besplatnog pristupa, mogućnosti uređivanja i raznolikog raspona obuhvaćenih tema. Urednike potiču da se pridržavaju politike "neutralnog stajališta", u sklopu kojega se sažimaju vrijedna stajališta bez pokušaja utvrđivanja objektivne istine. No zbog njezine otvorene prirode, vandalizam i netočnost su stalni problemi te je status Wikipedije kao referentnog djela diskutabilan. Dobija negativne kritike i zbog sustavnih predrasuda, davanja prednosti mišljenju većine pred kompetentnošću, tj. stručnošću te zbog uočenog nedostatka odgovornosti i autoriteta u usporedbi s tradicionalnim enciklopedijama.
S obzirom na više od 50 000 članaka i 200 jezika jasno je da to nije mala stvar. Nema članka na temu koju tražite? Napišite ga sami! Sve članke u Wikipediji započeli su pojedinci koji vjeruju da posjeduju znanje o određenoj temi (čiji izbor i naziv sami određuju) te imaju motivaciju za pisanje. Neke se teme nikad ne razviju dalje od prvog članka.
Ali snaga "wiki" tehnologije koja pokreće Wikipediju krije se u činjenici da gotovo svatko može promijeniti ili nadopuniti originalan članak, i to jednostavnim pritiskom na gumb "edit". Drugim riječima, u wikijima su svi urednici. Iz istog je razloga Wikipedija diskutabilna. Kad se radi o općezanimljivim temama, mnogi su ljudi (desetine, stotine ili čak tisuće) motivirani čitati, dodavati ili mijenjati unose, i često to redovito čine. Mnogi smatraju da se na taj način djelotvorno izbacuju pogreške te mnogi članci postaju pouzdani (neki bi rekli i pouzdaniji) – i gotovo posve ažurni – poput njihovih dvojnika iz Britannice ili njoj sličnih enciklopedija. (Je li to doista istina te kako bismo mogli utvrditi što je zapravo istina, sjajna je tema za razrednu raspravu.) Povijest izmjena svakog članka također je moguće pogledati.
Zadivljujuće je gledati kako se brzo pojavljuju članci Wikipedije o suvremenim temama, poput uragana Katrina, često dok je događaj još u tijeku. Netko napiše nekoliko redaka, drugi nadodaju i odjednom nastaju čitave stranice, slike itd. Stoga na početku poučavanja o uporabi Wikipedije studente treba uputiti da pogledaju broj izmjena i dodataka određenom članku te broj autora. Više može značiti pouzdanije informacije.
Naravno, nije sve tako jednostavno. Informacije sadrže stajališta. Je li bitka kod Gettysburga veliki nacionalan događaj, ponižavajuć poraz ili krvavi masakr? Je li rat u Iraku pokušaj oslobođenja naroda, pokušaj nametanja političkog sustava ili slabo prikriven pokušaj zaštite američkih naftnih interesa? Jesu li Pearl Harbor i napad 11. rujna podli napadi ili sjajni vojni manevri? Je li evolucija jedini odgovor ili jedan od odgovora?
Zahtijevajući da se uključuju sva stajališta i sve strane teme rasprave, Wikipedija je u tom smislu utemeljila politiku "neutralnog stajališta". To nije uvijek lako, ali na taj se način dobiva više informacija nego u članku nekog stručnjaka čije stajalište možda nije tako očito. Još jedna dobra tema za razrednu raspravu: Pregledajte neke tradicionalne enciklopedijske članke o navedenim temama. Zastupaju li sva stajališta? Dakle, što bismo osim broja autora članka trebali poučiti djecu u pogledu Wikipedije?
Prvo, ona je izvor. Drugo, ona nikada nije jedini izvor.
I treće, pretraživanje i citiranje Wikipedije – ili čak Brittanice – ne čini "istraživanje", čak ni kod klinca u osnovnoj školi. Studente zarana treba naučiti provjeravati informacije, konzultirati više izvora te pronaći, pročitati i citirati izvorne dokumente i izvore, ondje gdje oni postoje. Osobito u današnjem vremenu i političkoj klimi, studenti moraju naučiti da ne smiju vjerovati svemu što čuju ili vide, čak i ako su autori takozvani "stručnjaci", već da uvijek traže dodatne, potvrdne izvore. (Usput, to je zapravo značenje onog "istraži" u istraživanju.)
Hipotetski primjer
A trebali bismo rano usađivati dobre navike. Za mene bi vrhunac istraživačkog rada srednjoškolca u trećem razredu izgledao otprilike ovako:
Abraham Lincoln,
Pretraživanjem Googlea na temu "Abraham Lincoln" dobio sam 10 milijuna referenci. Prema svim izvorima koje sam konzultirao (popisanim na kraju), Abraham Lincoln je bio predsjednik Sjedinjenih Država od 1861. do 1865. godine. Wikipedija Abrahama Lincolna naziva jednim od najvećih predsjednika. Isti podatak sam našao u enciklopediji Britannici i nekoliko njegovih biografija koje sam konzultirao. Stoga zaključujem da je bio jedan od naših najvećih predsjednika. Vremenski tijek života Abrahama Lincolna pronašao sam na Internetu 13. listopada 2005. na http://www.historyplace.com/lincoln/#prez Evo nekih od najzanimljivijih dijelova… Svi moji izvori slažu se da je Lincoln oslobodio robove 1862. godine Proglasom o ukidanju ropstva. Dio dokumenta glasi: "Sve osobe u ropstvu u bilo kojoj Državi ili pripadajućem dijelu Države, pri čemu su stanovnici te države u sukobu sa Sjedinjenim Državama, bit će odmah oslobođene i zauvijek slobodne." Ovo ja smatram onim što se naziva…
Novo shvaćanje: Kako pomoći našim studentima u digitalnom dobu
Kolege nastavnici, knjižničari i roditelji, budimo jasni. Naša će djeca uvijek pronaći i koristiti što god se novo pojavilo. Nikad ne bismo trebali braniti Wikipediju ili bilo koju drugu tehnologiju niti bismo se trebali bojati ovih tehnologija.
Naša je dužnost kao nastavnika da studente poučimo da razumiju moć i ograničenja novih tehnoloških alata koji su, a bit će i sve više, raspoloživi našoj djeci. Naš je posao da im pokažemo kako mogu dobro i mudro koristiti sve te nove alate.
Naravno, prvi je korak da sami razumijemo spomenute alate. O kojoj ćete temi vi napisati svoj prvi članak za Wikipediju?
Originalna verzija članka
|
