|
Usprkos očitoj zabrinutosti autora članaka zbog toga što bi nepromišljeno usmjeravanje na internetske kolegije moglo učiniti učenju, autor iznosi i tvrdnju da izvođenje nastave putem Interneta može imati i prednosti. U anketi koja je bila osnova za njegove zaključke, (a uključila je 51 studenta koji su bili podijeljeni na obrazovanja na daljinu i nastavu u učionici na MBA kolegiju MIS-a) iznio je sljedeće prednosti izvođenja nastave putem Interneta:
• praktičnost i fleksibilnost
• jednostavniji pristup administrativnim informacijama.
Njih, međutim, treba suprotstaviti popisu slabosti koji je uključivao:
• gubitak predavanja
• gubitak informacija u vizualnom i verbalnom obliku
• gubitak nastavnikovih pogleda i stajališta
• gubitak razrednih diskusija
• gubitak pitanja o sadržaju kolegija
• povećana razina grupnih problema
• očekivanje da rad na kolegiju treba biti individualan, a ne grupni.
Čitajući ova dva popisa i koristeći vlastito i iskustvo mojih kolega, učinilo mi se da je moguće dodati neke stavke na prvi te izmijeniti neke stavke na drugom popisu. Kolegiji koji su korišteni u ovom članku ukratko su opisani u Tablici 1. Tehnologije koje su upotrijebljene opisane su u Tablici 2.
Uvod u MIS (poslijediplomski): 5 odjeljaka MBA MIS nastave (oko 100 studenata) u različitim kombinacijama klasične i online nastave tijekom razdoblja od 18 mjeseci. [3,4] | Jesen 1999. do ljeta 2001. | Uvod u programiranje (dodiplomski): 8 semestara (20 odjeljaka) uvjetnog dodiplomskog kolegija za uvod u programiranje (oko 270 studenata) s oblicima koji su proizašli iz tradicionalne nastave do dizajna sa samostalnim određivanjem tempa za koje je gotovo čitavo gradivo smješteno online. [5,6,7] | Jesen 2002. do ljeta 2005. | Informacijski sustavi za tvrtke (dodiplomski): 4 semestra uvjetnog osnovnog kolegija (oko 75 studenata) za MS u nastavi MIS-a u kombiniranom obliku. | Jesen 2003. do proljeća 2005. | Upravljanje bazama podataka (dodiplomski): 1 semestar kombinirane dodiplomske nastave (15 studenata). | Proljeće 2005. | Povećanje vrijednosti i transformacije (nastavno osoblje): Centar za izvrsnost u poučavanju za 21. stoljeće (C21TE) svakoga ljeta organizira radionice u trajanju od tjedan dana za nastavno osoblje poznate kao "Institut za povećanje vrijednosti i transformacije" . Godine 2004. na 2005. razvili smo studije slučaja o uvođenju tehnologije na različite kolegije Sveučilišta južne Floride (koji pokrivaju širok raspon disciplina) koje su postale središnje djelo Instituta 2005. godine. | Ljeto 2005. |
Tablica 1: Kolegiji o kojima raspravljamo
Sustav za upravljanje kolegijem | Sustav Blackboard portala: Sveučilište južne Floride studentima i osoblju omogućuje pristup portalu koji je zasnovan na Blackboardu, a integrira mnoge elemente Sveučilišnog života. Osim korisnih alata za kolegije (e-pošte, diskusijskih grupa, zadataka, upravljanja ocjenama, online testiranja i grupnih područja), portal je i siguran ulaz do drugih usluga poput registracije te, što je najvažnije, do visoko sofisticiranog knjižničnog sustava Sveučilišta. | Sinkrono glasovno čavrljanje | Elluminate: Alat koji online učionicama i uredima daje ploču, mogućnost stvaranja odvojenih breakout soba, anketiranja studenata i dijeljenja aplikacija. Čim je uveden i stavljen na raspolaganje nastavnom osoblju, unio je znatne izmjene u mnoge kolegije. | Hvatanje animiranog zaslona | Camtasia Studio: Alat kojim se mogu stvoriti prijemčljivi online tekstovi i demonstracijski sadržaji (Gill, 2007.) za djelić vremena koji je potreban za uporabu sofisticiranijih alata poput Macromedijinog Flasha. | Online ankete | Flashlight Online: Anketni alat koji je razvila TLT grupa dizajniran da olakša stvaranje te smještanje na webu instrumenata za ocjenjivanje. | | Web log (ili blog) | LiveJournal: Komercijalno web-mjesto koje besplatno udomljuje blogove. Od izuzetne važnosti za mene, mjesto pruža mogućnost dodavanja RSS sažetka svakom blogu, čime mogu nadzirati aktivnosti i bez posjete web mjestu. | | Tablet PC | Tablet PC: prijenosno računalo koje korisniku omogućava interakciju s programima pisanjem po zaslonu. Tehnologija pruža mnoge mogućnosti relevantne za akademike, osobito na području stvaranja multimedijskih sadržaja, online interakcija, suradnje i ocjenjivanja. | Programsko okruženje | Visual C++.NET: Osim gotovih aplikacija, katkad sam – s vremena na vrijeme, posegnuo i za rastućim mogućnostima programerskih alata. |
Tablica 2 – Upotrijebljene tehnologije
Popis
Popis trinaest aktivnosti koje bih radije radio putem Interneta poredan je prema kategorijama korisnosti, pozivajući se na probleme navedene u izvornom CACM-ovom članku.
Čuvari vremena
Jedan od važnih problema iznesenih u članku bio je opadanje produktivnosti nastavnika zbog zahtjeva online kolegija. Moje mi iskustvo govori da zahtjev vremena jako ovisi o vrsti sadržaja koji se poučava [3] te da ima mnogo načina da se uporabom Interneta smanji opterećenost nastavnika. Stavke s popisa povezane s ovim su sljedeće:
1. Distribuiranje i razmjena sadržaja
Iako se u članku kao dobra strana navodi "pristup administrativnim materijalima", moje mi iskustvo govori da ima mnogo više pozitivnih strana u tom smislu od jednostavnijeg oglašavanja administrativnih informacija o kolegiju. Neke od vrsta statičkih sadržaja za čiju distribuciju koristim Internet su zadaci (npr. tekstualni i privici, poput izvornog koda), multimedijski sadržaji (npr. predavanja, upute za softver te rješavanje zadataka), bilješke s predavanja i literatura. Mogućnosti na ovom području dramatično su se povećale tijekom posljednje dvije godine zahvaljujući ubrzanom širenju širokopojasnih veza (imaju je gotovo svi studenti) te jednako značajnim poboljšanjima na području alata za izradu sadržaja, poput Camtasie, koji sada stvaraju multimedijske sadržaje koji se mogu odgovarajuće preuzimati putem dial up veze.
Što se tiče razmjene sadržaja, nabavka Tablet PC-ja transformirala je moje ocjenjivanje. Na mom kolegiju MIS-a, na primjer, svaki student mora napisati dva istraživačka rada (15-ak stranica) koje mi predaju negdje sredinom semestra. Svaki rad podrobno komentiram i vraćam studentima kako bi ih oni uključili u konačnoj inačici. U vremenu prije Tablet PC-ja ovaj je proces bio papirna noćna mora jer je uključivao prikupljanje pojedinačnih radova te, na kraju semestra, pregledavanje i pregledanih prvih inačica i konačne inačice da bih dodijelio ocjenu. Međutim, u svijetu Tablet PC-ja radovi se predaju elektroničkim putem, spremam ih i čitam na Tabletu (ugodno smješten, u portretnom položaju), rukom zapisujem komentare s Tabletovom olovkom te ih elektroničkim putem vraćam studentu. Kada dođe vrijeme za konačnu ocjenu, ponovno otvorim spremljenu kopiju za usporedbu s novom inačicom.
2. Prikupljanje sadržaja za ponovnu uporabu
U tradicionalnom kolegiju s tiskanim materijalima, poput onih koji se opisuju u članku, trošak i fizička veličina ograničavaju količinu materijala koja se može pružiti studentima. S elektroničkim prijenosom, s druge strane, glavni izazov za nastavnika u tom smislu čini organiziranje sadržaja tako da ga student može pronaći.
Otkrio sam da je ponovna uporaba osobito važan čimbenik za uštedu vremena na području predavanja. Na primjer, 2003. sam počeo objavljivati multimedijske inačice tjednih predavanja za kolegij programiranja na Internetu. Posljedica je bila da se zadnjih 6 tjedana proljetnog semestra 2004. samo 1 student (od 100 upisanih) pojavljivao na svakom predavanju u učionici. U tom sam trenutku odlučio preraditi online predavanja prema višim standardima i posve napustiti klasično predavanje. Ankete praćenja kolegija – koje sam provodio na kraju svakoga semestra – nisu pokazale nikakve promjene u učenju studenata tijekom godine koja je slijedila (objektivne ili samouočene), osim što se postotak studenata DWF kategorije (D-dvojka, F-pad, W-odustajanje) znatno poboljšao, s 50% je pao na 30%.
Naravno, privlačnost ponovne uporabe sadržaja i prikupljanja ovise o predmetu. U slučaju programiranja, obično je potrebno prepraviti kolegij svake dvije do tri godine zbog značajnih promjena alata. Na područjima gdje je sadržaj puno dinamičniji, međutim, opada izravna korist od ponovne uporabe. Međutim, s današnjim alatima, smatram da čak i samo jedna ponovna uporaba opravdava stvaranje online inačice.
3. Ulaganje u centraliziran odjeljak pitanja i odgovora
Kolege i ja smo oduvijek smatrali da Internet – a osobito diskusijske grupe – znače veliku uštedu vremena pri odgovaranju na općevažna studentska pitanja. To mišljenje je uglavnom rezultat naših iskustava s programerskim kolegijem, gdje nije neobično da broj objava za 1 zadatak nadmaši stotinu (rekord je preko 300) – a kolegij uključuje 7 zadataka. Zadovoljstvo ovim grupama također je vrlo visoko (93% studenata izjavilo je da su zadovoljni ili vrlo zadovoljni; [3]. Budući da su naši kućni telefonski brojevi i adrese e-pošte raspoloživi našim studentima, drhtimo od pomisli što bi bilo s našim životima da diskusijske grupe ne postoje.
Naša iskustva na ovom području u suprotnosti su s iznesenim u CACM-ovom članku, u kojemu se podcjenjuje korisnost diskusijskih grupa. Za ovo neslaganje postoji niz različitih, uvjerljivih objašnjenja. Prvo, odjeljak pitanja i odgovora može biti djelotvorniji na tehničkim kolegijima poput programiranja jer se mogu oblikovati sažeta pitanja koja traže nedvosmislene odgovore. Drugo, djelotvornost grupa osjetljiva je na vrijeme čekanja odgovora. Kombinacijom asistenata i nastavnikovih očiju, uspjeli smo tipično vrijeme za odgovor spustiti na svega nekoliko sati. Ako vrijeme odgovora ikad nadmaši vrijeme čekanja e-pošte, razumno je očekivati da će e-pošta postati odabran model. Treće, studenti katkad nisu sigurni kako napisati odgovarajuće pitanje, što može spriječiti dobrovoljno sudjelovanje. Na primjer, jesu li objavljivanje pitanja iz nekog zadatka te objava rješenja varanje? Na programskom kolegiju ustanovili smo sustav ocjenjivanja prema tehnikama koje se koriste na obuci za rad na nuklearnim podmornicama [5] koje dopuštaju studentima da objave što god žele. Da nismo uspostavili takav sustav, pitanja bi se vjerojatno ograničila na administrativne probleme (u skladu s otkrićima članka). Konačno, možda postoje alternativni načini da studenti pronađu odgovore na pitanja. Ustanovili smo, na primjer, da s produženjem uredovnog vremena asistenata tijekom tjedna, broj pitanja na diskusijskoj grupi drastično pada jer je studentima (koji na sveučilište dolaze zbog drugih predmeta) često zgodnije svratiti do učionice i potražiti odgovore.
Uvođenje formativnog ocjenjivanja i pružanje povratnih informacija
Drugo važno područje na kojemu smo kolege i ja uočili korisnost Interneta područje je formativnog ocjenjivanja i pružanja povratnih informacija, što je i u CACM-ovom članku ocijenjeno kao pozitivna strana. Konceptualno, izvor ovog pozitivnog obilježja potječe uglavnom iz fleksibilnosti internetskog komuniciranja. Budući da većina internetskih mjesta nudi javne i privatne ekvivalente (npr. javne nasuprot privatnih soba za čavrljanje, sinkrone učionice nasuprot breakout soba (op. ur. učionice koje služe studentima za rad i komunikaciju, a u kojima se ne snimaju aktivnosti), diskusijske grupe nasuprot e-pošte), relativno se jednostavno kretati između različitih oblika komunikacije. U tom je smislu Internet u prednosti pred učionicom gdje je teško kombinirati javne i privatne stvari. Neki primjeri:
4. Nadgledanje napretka studenta
Tehnika koju smo ocijenili vrlo korisnom - i koju teško možemo zamisliti bez postojanja Interneta - uključuje redovna studentska izvješća o njihovom napretku [6]. Na kolegiju programiranja 10% ocjene svakog studenta proizlazi iz sudjelovanja. Oko 75% sudjelovanja čine tjedna izvješća koja se mogu odraditi na jedan od tri sljedeća načina: a) susretom s asistentom, osobno ili online, b) ispunjavanjem Flashlight Online obrasca koji podrobno opisuje studentov status ili c) objavom na LiveJournal blogu. Razvili smo softver koji nam omogućava konsolidiranje informacija (npr. čitanjem RSS sažetaka s bloga LiveJournal) i Blackboard ocjene. Konsolidirane informacije automatski se šalju studentima kao personaliziran web privitak e-pošti. Nakon implementacije sustava dogodilo se dramatično povećanje prosjeka GPA kolegija ukazujući na činjenicu da se studenti snalaze bolje sa zahtjevnim zadacima kolegija.
Slična se nadzorna aktivnost odvija u sklopu MS-a MIS kolegija. Ovdje se od studenata traži da vode web dnevnik svojih otkrića u sklopu istraživačkog projekta (koji trenutačno uključuje razradu povijesti strateških sustava implementiranih 1980-ih) koji nosi 33% njihove ocjene. Uporabom softvera koji je razvijen za kolegij programiranja nadziremo njihov napredak da bismo bili sigurni da provode odgovarajuća pretraživanja. Korištenje weba, umjesto papirnate evidencije, bitno nam olakšava posao jer blogovima možemo pristupiti te ih pregledati u bilo koje vrijeme.
5. Pružanje mogućnosti za samostalno učenje
Iako uporaba Interneta u sumarnom testiranju (kao što je izvođenje završnih ispita) može biti problematična iz razloga sigurnosti i strogosti, ustanovili smo da rješavanje testova za vježbu vrlo pozitivno utječe na učenje. Na Kolegiju programiranja, na primjer, razvili smo softver za izradu zadataka i testova za vježbu [7] koji se mogu otpremiti na Blackboard. Od uvođenja ovih testova dramatično se poboljšao prolaz na jednom od zadataka - od beznačajnog postotka rješavanja do gotovo 90%-tno riješenog zadatka - a popularnost samog zadatka porasla je od najnepopularnijeg do statistički najpopularnijeg. Razlog zašto je ovo poboljšanje toliko uočljivo jest da se sam zadatak nije nimalo izmijenio u tijeku procesa.
Razvijajući primjere za radionicu C21TE, naišli smo na niz kolegija koji su koristili lako savladive, jeftine ili besplatne web alate (poput Hot Potatoesa) za stvaranje interaktivnih vježbi za učenje. Takve je vrste zadataka vrlo teško replicirati u učionici.
6. Procjena sudjelovanja u nastavi
U slučajevima kada sudjelovanje u nastavi čini značajan dio studentove ocjene, važno je sudjelovanje procijeniti na objektivan i pouzdan način. Nažalost, postizanje takve pouzdanosti i objektivnosti može biti vrlo teško, osobito u diskusijskoj nastavi gdje nastavnik služi kao moderator te prati kakvoću komentara svakog studenta.
U situaciji gdje se ocjenjuje online sudjelovanje sve je puno jednostavnije. U MBA razredu, na primjer, razvili smo softver koji je stvarao bazu podataka za svaku diskusijsku grupu, omogućavajući nastavniku da klasificira i ocijeni svaku objavu [4]. Iako to može biti izazovan zadatak – kada rasprava na jednu temu obično ima stotinjak objava – to znači da periodično možemo napraviti potpun profil sudjelovanja za svakog studenta. Na zahtjev dijela nastavnog osoblja, kolega i ja trenutačno radimo na inačici ovog alata koja će biti jednostavna za korištenje i netehničkom osoblju.
Čak i kada nisu dostupni specijalizirani alati, opći alati za brojanje studentskih objava i identificiranje pristupa sustavu za upravljanje kolegijem su široko dostupni. Takvi nam podaci omogućuju da razdvojimo studente koji, usprkos tome što se trude, imaju problem, od onih studenata koji se jednostavno ne žele potruditi.
Podržavanje suradnje i zajedničkog rada
Iznenađujuće otkriće članka u CACM-u bilo je da internetski kolegiji sadržavaju vrlo malo grupnog rada ili ga uopće ne uključuju. U svih pet kolegija iz Tablice 1 – kao i u nizu slučajeva razvijenih za Institut C21TE – grupni rad središnja je sastavnica dizajna kolegija, bez obzira je li kolegij djelomično ili u potpunosti poučavan putem Interneta. Doista, jedna od ključnih prednosti korištenja Interneta za izvedbu sadržaja je način na koji pojednostavljuje poznate i nove grupne aktivnosti.
7. Stvaranje mjesta za grupne aktivnosti
Čak i ako se kolegij u potpunosti predaje putem Interneta, nema razloga da se studenti ne sastaju i sudjeluju u grupnim zadacima ili projektima. Ondje gdje svi studenti tradicionalno prebivaju na sveučilištu, uporaba Interneta ne bi smjela omesti te aktivnosti. Međutim, gdje su studenti raspršeni s obzirom na lokaciju i/ili vrijeme, Internet pruža mnoge mehanizme za stvaranje mjesta za grupne aktivnosti koje se inače ne bi mogle odvijati.
Kao prvi primjer navodim studiju slučaja razvijenu za radionicu C21TE koja je uključivala obrazovni kolegij o savjetovanju darovitih studenata [9]. Kolegij je trebalo u potpunosti predavati putem Interneta jer su polaznici bili raspršeni po čitavoj državi Florida, a uključivao je i studente iz drugih država te međunarodne studente. Značajna sastavnica kolegija bila je razvijanje slučaja savjetovanja na osnovu osobnih iskustava studenata. Nakon što su četiri slučaja definirana na osnovu studentskih prijedloga, nastavnik je podijelio razred u timove s tri do četiri člana, čiji su članovi zatim surađivali na razvoju cijelog slučaja. Za svaki su tim na Blackboardu stvoreni grupni prostori, a nastavnik je nadzirao proces razvoja slučaja pregledavajući diskusijske ploče grupa, sobe za čavrljanje te područja za razmjenu datoteka.
Drugi primjer grupne aktivnosti moderirane stvaranjem internetskog mjesta uključivao je osnovni MIS kolegij u kojemu je 33% ocjene svakog studenta ovisilo o sudjelovanju u tri debatna tima (na teme aktualnih interesa na polju MIS-a). S tjedan dana pripreme za svaku debatu, studenti objavljuju osvrte i razmišljanja na Blackboard diskusijskoj grupi koju je postavio nastavnik. Obje strane (i oni za, i oni protiv) smiju vidjeti osvrte druge strane i proučavati argumentaciju. Uporaba Blackboarda kao mjesta za takva istraživanja rješava složene probleme dogovaranja grupnih sastanaka pet do sedam ljudi.
Kao završni primjer, na kolegiju baza podataka studentima je pružena prilika da razviju studiju slučaja baze podataka kao timski projekt. Dva tročlana ili četveročlana tima izabiru se za ovu mogućnost. Kao podršku zajedničkom radu, ustanovili smo Elluminate urede gdje su se mogli sastati u bilo koje vrijeme. Osim toga, ako su željeli, mogli su tražiti nastavnika da sudjeluje na njihovim sastancima da bi im pružio pomoć u postupku razrade slučaja. Te su mogućnosti opsežno korištene tijekom semestra kolegija i značajno su poboljšale održivost projekata – koji su (u prethodnim kolegijima) bili ograničeni činjenicom da su svi studenti redovno zaposleni, žive na udaljenim lokacijama, a nastava se održavala gotovo 95 km od glavnog kampusa Sveučilišta.
8. Stvaranje mogućnosti za vanjsko sudjelovanje u nastavi
U nastavi MBA, na primjer, niz je sudionika iz lokalno razvijenih mjesta studija slučaja promatralo i objavljivalo na online raspravama slučajeve iz njihovih organizacija.
Za nastavu programiranja odredili smo eksperiment u trajanju tjedan dana u kojemu smo uspoređivali različite metode ocjenjivanja (npr. testove, usmene ispite, intervjue, laboratorijske testove) i metode izvedbe (klasična nasuprot online nastave) za potrebe određenog zadatka. Razlog održivosti eksperimenta krio se u našoj sposobnosti da prihvatimo pomoć vanjskog nastavnog osoblja i bivših asistenata kolegija koji su provodili intervjue i usmena ispitivanja u online uredima Elluminate s udaljenih mjesta, kao i suočavanjem u uredima sveučilišta.
U sklopu osnovnog MS kolegija, odredili smo jedan dan za dan online nastave u kojemu su sve normalne razredne aktivnosti (npr. studije slučaja i rasprave) provođene sinkrono uz pomoć Elluminatea (vidi sliku 1). Osim studenata, sesijama je iz svojih domova moglo prisustvovati i šestero
9. Dijeljenje aplikacije
Ono što je osobito važno za kolegije s područja MIS-a, studentima su dostupne brojne tehnologije (uključujući i Elluminate) koje im omogućavaju da gledaju iste računalne aplikacije dok se izvode na jednom računalu. U kolegiju programiranja ova se mogućnosti opsežno koristi kao tehnička podrška studentima (koji mogu pokazati svoj zaslon nastavniku ili asistentu) te u izvođenju usmenih ispita putem studentske šifre, što je središnje obilježje ocjenjivačkog procesa kolegija [7].
Prilagođavanje kolegija potrebama studenata
CACM-ov članak iznosi i značajnu dozu zabrinutosti da će internetski kolegiji dovesti do obrazovanja masovne proizvodnje koje će se usredotočiti na krajnje troškove, a ne na potrebe studenata. Osobito je zabrinjavajuća bila pomisao da bi nekontrolirano oslanjanje na Internet moglo dovesti do "standardiziranog, minimalističkog proizvoda za masovno tržište koje će dodatno "zatvoriti" i "zatupiti" obrazovanje". I dok bi takav ishod doista bio grozan, zabrinutost se može ublažiti sviješću da Internet nudi mogućnosti dijeljenja sadržaja koji su više, a ne manje prilagođeni studentskim potrebama. Neki primjeri:
10. Sadržaj na zahtjev
Nastavniku razredne nastave velik je problem situacija kada postaje očito da je za zadovoljavanje studentskih potreba nužno unijeti dodatne sadržaje (npr. predavanja ili materijale). U slučaju sinkronog sadržaja, poput predavanja, izazov je napraviti nov raspored. Što se tiče statičkih sadržaja, problem su proizvodnja i distribucija. U usporedbi s tradicionalnim metodama, Internet ima sjajne prednosti u području sadržaja "na zahtjev". Najočitiji primjer, već spomenut u stavci 3 (centralizirana pitanja i odgovori mogu se naći u asinkronim diskusijskim grupama. No ovaj se potencijal može proširiti bitno dalje od pružanja pravovremenih odgovora na pitanja.
Za primjer, u kolegiju programiranja asistenti stalno razvijaju nova nastavna pomagala kao pomoć studentima pri završavanju radova. Ondje gdje je potreba velika, katkad razvijamo nove multimedijske segmente – što se može lako učiniti "quick and dirty" tehnikama [8] poput hvatanja animiranih zaslona. Umjesto da takav sadržaj smatramo zamjenom za postojeći – kao što bismo morali učiniti da je materijal dio tiskanog paketa kolegija (vidi stavku 2, akumuliranje sadržaja kolegija) – povezujemo ga sa starim sadržajem uz objašnjenje u kojim bi okolnostima studentima mogao biti koristan.
11. Prilagodba dizajna kolegija potrebama studenata
Kada predmet i pedagogija nisu uklesani u kamenu – kao što je često slučaj s naprednim kolegijima – kako izabrati dizajn kolegija koji će biti nadjelotvorniji za određenu grupu studenata? U tradicionalnom okruženju, prepreke uključivanju studenata u odabir mogu biti nepremostive. Prvo, osim ako ne predajete uvjetni kolegij, morat ćete razgovarati sa studentima iz raznih odjeljaka (i uvjeriti druge nastavnike da vam to dopuste). Drugo, dobivene povratne informacije možda će zahtijevati značajno restrukturiranje materijala kolegija, te možda i vremenske izazove poput promjene redoslijeda čitanja literature nakon što su određeni rokovi. S druge strane, Internet nudi alate kojima se ove prepreke mogu zaobići. Štoviše, ako ste prikupljali sadržaje (stavka 2), promjena će se možda više sastojati u reorganiziranju materijala nego u stvaranju novih.
Najekstremniji primjeri takve prilagodbe u našoj zbirci mogu se naći u dodiplomskom kolegiju upravljanja bazama podataka. Studenti su kontaktirani putem e-pošte nekoliko mjeseci prije prvog susreta i traženo je da ispune online anketu u pogledu područja kolegija koja ih zanimaju. Zatim smo uz pomoć Elluminatea održali 90-minutni online sastanak, u kojemu je sudjelovala gotovo polovina polaznika, gdje smo iznijeli podrobnosti o kolegiju. Ovaj je postupak doveo do radikalne promjene dizajna kolegija te do nekoliko vrijednih komentara o procesu koji su preneseni direktoru programa.
12. Moderiranje prilagođeno ritmu učenja
Kako možete izaći u susret studentima iz doista raznolikih sredina koji pohađaju isti kolegij? Predavački kolegij obično uključuje kontinuum strategija, od zadovoljavanja potreba najmanje pripremljenih (da bi se pojačalo usvajanje) do pretpostavljanja da su svi studenti dobro pripremljeni (da bi se maksimalno povećala količina sadržaja koju treba obraditi). Međutim, uz pomoć Interneta moguće je implementirati dizajn u kojemu je ritam prilagođen tako da zadovoljavapotrebestudenata s minimalnim, ali i s velikim predznanjem.
Kolegij programiranja daje nam primjer uporabe Interneta za prilagođavanje ritma poučavanja. Na ovaj kolegij obično dolazi oko 50% studenata ni s kakvim predznanjem iz programiranja, 25% studenata koji su već prošli jedan kolegij programiranja te 25% studenata koji su prošli dva ili više kolegija programiranja. Da bi se studentima omogućilo da kolegij prolaze različitim tempom, svi materijali kolegija (multimedijske snimke), zadaci i drugi materijali (npr. videoisječci, demonstracijski softver, pomagala) dostupni su na samom početku nastave. Tijekom semestra na pitanja studenata odgovara se u asinkronim diskusijskim grupama, tijekom neobaveznih sesija u učionici te uredovnih sati (izravno ili online). Nema rokova za predaju radova, a napredak studenata nadgleda se uz pomoć sustava za nadzor napretka (vidi stavku 4). Reakcija studenata na dizajn bila je uglavnom pozitivna, 67% studenata nije dalo prednost konvencionalnijoj strukturi, dok samo 17% jest.
13. Prilagodba studentskoj raznolikosti
Jedan od najzanimljivijih ishoda koji je pratio uporabu Interneta u nastavi bilo je zadovoljavanje studentske raznolikosti. Ovaj je ishod osobito uočljiv u kolegiju programiranja s prilagođenim ritmom gdje smo - na uzorku od 250 studenata - izdvojili 19 varijabli na osnovu različitosti (lijevi stupac tablice 3) te ih testirali s obzirom na odnos prema 86 mogućih ishoda-varijabli uključenih u našu anketu (desni stupac tablice 3). Naši testovi nisu razotkrili nikakve značajne odnose (osim onih slučajnih, s obzirom na količinu testova). Drugim riječima, čimbenici poput spola, rase, čak i prethodnog iskustva u programiranju nisu uopće utjecali na izvedbu kolegija ili zadovoljstvo nastavom.
Drugi istraživači online kolegija zabilježili su slične rezultate u pogledu različitosti, npr. [2]. Zanimljivo je da ustanove koje trenutačno obrazuju najveći broj žena i predstavnika manjina u računalnim znanostima i MIS-u, poput Strayera i DeVryja [1] imaju sveobuhvatne online programe. Postaje jasno da će učenje putem Interneta igrati ključnu ulogu u obrazovanju studenata čije potrebe nisu najbolje pokrivene tradicionalnim razrednim pristupom poučavanju.
Značajke studenata (varijable) | Razmatrane varijable ishoda (varijable) | Spol (1)
Etnička pripadnost (4)
Status studenta (1)
Zaposlenje (1)
Prijašnji kolegiji programiranja (6)
Prijašnji C kolegiji (6) | Konačna ocjena (1)
Stavke za ocjenjivanje na sveučilišnom kolegiju (8)
Zadovoljstvo zadacima (8)
Zadovoljstvo drugim vidovima kolegija (15)
Procjene studenata što su dobili učenjem (52)
Privlačnost IT i programerske karijere (2) |
Tablica 3 - Testirani odnosi
Zaključci
Na osnovu ovih primjera naš bi popis online slabosti i prednosti bio bitno različit od popisa iznesenog u izvornom članku u CACM-u. Nažalost, ograničena svrha ovog članka – prepoznavanje situacija u kojim Internet može poboljšati poučavanje – mogla bi čitatelja lako zavarati da pomisli da moje kolege i ja smatramo da je opravdano uporabiti Internet u svakoj obrazovnoj situaciji. Naprotiv, djelotvorna uporaba Interneta u visokom obrazovanju može biti vrlo teška te za nastavno osoblje može uključivati i značajne rizike. Ustvari, zaista, postoji niz poteškoća kada je u pitanju visoko obrazovanje putem Interneta. Pet poteškoća tema su dodatka ovom članku koji će se pojaviti u sljedećem broju eLearn časopisa.
|
