|
Uvod
Postoji više metodičkih pristupa koji definiraju kako formulirati, tj. voditi online nastavu. Kod svakog tog pristupa cilj je isti: prenijeti znanja i/ili vještine polazniku. Dodirne točke između metodičkih pristupa predstavljaju alati kojima se to postiže. Tako su neki od alata: komunikacijski alati, alati za evaluaciju rada polaznika, alati za praćenje napretka polaznika, alati sadržaja, itd. Oni se primjenjuju u ovisnosti o tehničkim, mentalnim, dobnim i drugim mogućnostima polaznika, dužini trajanja e-poučavanja, specifičnostima područja predavanja, itd. U predstavljenim primjerima koriste se relativno slični metodički pristupi. Tako Edupointovi online tečajevi nude dva načina komunikacije: rasprave (forum) i elektronička pošta (e-pošta). Oba su asinkrona što znači da polaznik i mentor u bilo koje vrijeme mogu pristupiti tečaju i poslati poruku. Na taj je način polaznicima dana mogućnost da javno i privatno komuniciraju međusobno i s mentorom. Također, za evaluaciju rada polaznika koriste se radni zadaci i ispiti.
Na Fakultetu se uz navedene alate za asinkronu komunikaciju koristi i čavrljanje (eng. Chat) kao komunikacijski alat za sinkronu komunikaciju i to u svrhu održavanja konzultacija. Profesor (nositelj kolegija) je jednom u tjednu na dva sata dostupan studentima online. Osim ispita znanja i radnih zadataka, na Fakultetu se koriste i indikatori pređenog sadržaja. Na taj se način obavlja i dodatna evaluacija aktivnosti polaznika. Glavna razlika između dva navedena primjera je u tome što Edupointovi online tečajevi predstavljaju primjer potpunog online poučavanja dok kod predavanja na navedenom kolegiju postoji određena razina interakcije između polaznika (studenata) i voditelja (mentora) uživo. Navedene razlike donekle određuje pristup izvođenju nastave. Na Fakultetu su između polaznika (studenata) već formirani socijalni odnosi te vlada puno opuštenija atmosfera što znači da je vrijeme dječjih bolesti koje se pojavljuju prilikom uvođenja polaznika u online okruženje puno manje. Na taj su način studenti predavanja pohađali uživo, a vježbe i radne zadatke rješavali online. Također, međusobna komunikacija studenata i asistenta i evaluacija rada studenata su smješteni u online okruženje. Prva i pokusna primjena LMS-a (Learning Management System) na ovom kolegiju na Fakultetu započela je prije skoro tri godine. Bez obzira na to koji je metodički pristup primijenjen, postupak vođenja nastave u online okruženju moguće je podijeliti u nekoliko faza: uvođenje polaznika u nastavu, pohađanje nastave, evaluacija rada polaznika i završetak nastave. Da bi bio uspješan, voditelj bi morao svakoj fazi posvetiti posebnu pažnju. Upravo time se bavi ovaj rad. Čitajući ga svatko može iskusiti kako se pohađa ili vodi online nastava.
Uvođenje polaznika u nastavu
Uvođenje polaznika u kombiniranom (eng. blended) modelu e-poučavanja (kako je slučaj na Fakultetu) obavlja se na stari, tradicionalni način. Budući da je polaznicima uživo objašnjena njihova uloga i sve ostalo što se od njih očekuje, dodatne poruke unutar LMS-a nisu bile neophodne. Ipak, u svrhu što brže prilagodbe, tj. upoznavanja polaznika s radnom okolinom i načinima kako koristiti dostupne alate, na početku je poticana neobavezna komunikacija. Također, voditelj je pristup informacijama koje su vezane za pohađanje kolegija omogućio najvećim dijelom kroz online okruženje. Za voditelja je puno veći izazov uvesti u tečaj polaznike koji pohađaju kompletnu online edukaciju (kako je slučaj na Edupointovim online tečajevima). Problem je tim izraženiji jer polaznici najčešće nemaju predodžbu kako bi to sve trebalo funkcionirati. Oni se najčešće oslanjaju na svoja iskustva iz stvarne učionice. Istina je da su pravila u virtualnom svijetu malo drugačija.
Kod Edupointovih online tečajeva su polaznici na početku potpuno ovisni o porukama koje dobiju od mentora. Situacija je dodatno komplicirana zbog činjenice da se polaznici najčešće međusobno ne poznaju. Upravo je zbog toga važno da su početne pozdravne poruke jasne i da obuhvaćaju sve ono što polazniku treba da sa što manje nepoznanica započne s pohađanjem tečaja. Mentor prvu e-poruku šalje na polaznikovu kućnu adresu (eksterna e-poruka). To je jedini slučaj kada bi se trebala odvijati komunikacija izvan LMS-a. Naravno, u slučaju da se polaznik ponovo obrati mentoru s eksternom e-porukom, mentor je dužan odgovoriti. Pozdravna poruka sadržava upute i podatke za pristup online tečaju i svakako bi trebala sadržavati i određenu dozu srdačnosti koja polazniku pomaže da osjeti da se iza svih nula i jedinica od kojih je sačinjeno e-poučavanje, zapravo krije živa osoba (mentor). U toj poruci se obično nalazi informacija o pozdravnoj poruci postavljenoj na raspravama unutar LMS-a. U slučaju da se polaznik nakon ove poruke ne pojavi na tečaju, potrebno mu je nakon dva do tri dana poslati još jednu poruku u kojoj će ga se opet pozvati na tečaj. Pozdravna poruka na raspravama sadrži upute o početnim aktivnostima koje će polazniku omogućiti da se što prije upozna s radnom okolinom. Obično se u njoj polaznike zamoli da se ukratko predstave te da iznesu svoja iskustva vezana za tečaj koji pohađaju. Ponekad se dogodi da se ne predstave svi polaznici. U tome slučaju im se može poslati poruka na njihov eksterni mail jer možda postoji valjan razlog zbog kojeg se još nisu javili, no na tome ne treba inzistirati. Neki polaznici završe tečaj, a da uopće nisu komunicirali s mentorom. Aktivnosti polaznika mentor može pratiti putem statistike koju nudi LMS (indikatori pristupa i količine prijeđenog sadržaja). Za vrijeme dok se novi polaznici polako uključuju u tečaj, ostalima koji su se uspješno javili može se zadati aktivnost koja će ih bolje upoznati s novim online okruženjem. To se može učiniti tako da im se putem rasprava preporuči da pročitaju upute smještene unutar tečaja te da na taj način vide s čime će se sve susresti prilikom rada. Na taj ih se način polako uvodi u fazu pohađanja tečaja.
Pohađanje nastave
Nakon uspješnog pristupa počinje faza koja se sastoji od proučavanja materijala, tj. rješavanja radnih zadataka i ona je vrlo slična i kod jednog i kod drugog opisanog slučaja.
Na Fakultetu su studenti većinu zadataka odrađivali na vježbama u učionici služeći se materijalima unutar LMS-a. Kod Edupointovih online tečajeva gdje su polaznici dosta ovisni o mentoru kojeg nisu nikada uživo vidjeli, dobro je da se mentor povremeno (npr. jednom dnevno) javi na rasprave s porukom kako bi polaznici osjetili njegovu prisutnost. Ne treba inzistirati na odgovorima jer to potiče konfliktne situacije. Polaznik koji ima potrebu nastaviti konverzaciju zasigurno će na tu poruku odgovoriti. Prilikom rješavanja problema koji se pojavljuju u odnosu mentor-polaznici u online okruženju, mentor bi se trebao postaviti u poziciju polaznika. Morao bi razmisliti kako polaznik razmišlja, pri kakvim situacijama bi mu se mogla pojaviti nelagoda te kako će je izbjeći ili smanjiti (npr. rješavanje i predaja zadataka mogu uzrokovati neugodna iskustva u online edukaciji). Problem je tim izraženiji jer nema licem u lice (eng. face to face) kontakta između mentora i polaznika. Kod Edupointovih online tečajeva, rasprave mogu biti vrlo dobar alat za motiviranje polaznika pri predaji radnih zadataka (i za motiviranje općenito). One služe da se postigne radna atmosfera te da se stvori osjećaj grupe. Pritisnuti rokovima, svojim svakodnevnim obavezama i nepoznatim radnim okolišem, polaznici nemaju običaj često komunicirati. Radije sa strane prate što se zbiva i prikupljaju korisne informacije pa se tu javlja opasnost svođenja komunikacije samo na mentora. To može demotivirajuće djelovati i na mentora i na ostatak grupe jer se polaznicima može činiti da mentor nije zadovoljan njihovim angažmanom. Nadalje, oni počnu gubiti osjećaj da netko nešto radi. Tako ih se dodatno demotivira jer osjećaju da su sami sa svojim problemima. Gubi se kohezija grupe a to može biti prilično nezgodno. Ovo je pravi trenutak da mentor ispravno reagira. Poruke tipa "Ljudi, javite se!" ili "Zašto nitko ništa ne pita? Pa kako ćete napraviti zadatke?" nisu dobro rješenje jer mogu samo produbiti problem. Što ako se niti nakon takvih poruka nitko ne javi? Kako onda motivirati ljude? Nakon ovakvih poruka mentor najčešće polaznicima daje signal da nešto nije u redu. Odgovor može biti u kombiniranom korištenju rasprava i interne e-pošte. Sama spoznaja da drugi polaznici komuniciraju s mentorom direktno putem e-pošte može djelovati motivirajuće. Osjećaj da se drugi uspješno nose sa svojim problemima uz pomoć mentora "tjera" i one neodlučnije da se jave. Zato, ako je komunikacija preko rasprava slaba (ili nikakva) mentor se može javiti porukama na raspravama hvaleći aktivnost polaznika prilikom predaje zadataka (čak i ako je nema ili je slaba). Također, preporučljivo je da se mentor javi s odgovorima na neka pitanja koja su mu polaznici poslali putem e-pošte. Na taj način polaznici osjećaju da se netko brine za njih. Može se dogoditi da netko od polaznika tada javno primijeti da je komunikacija na raspravama slabija. U tom slučaju mentor može reći da to ovisi od grupe do grupe i da ova grupa preferira e-poštu za rješavanje svojih problema. Također, mentor može nadodati da se do kraja tečaja to može promijeniti i da je zadovoljan s njihovim dosadašnjim angažmanom. Sljedeće na što bi voditelj trebao posebno paziti je da polaznicima omogući povratnu informaciju (feedback) o njihovom radu i osobno i javno (na razini grupe). Time se dodatno pojačava kohezija grupe i ljudi vrlo često počinju razgovarati i o temama koje nisu direktno povezane s temom tečaja. Na taj način puno lakše pristupaju izradi i predaji zadataka. Ako ih se pravilno iskoristi, definirani rokovi također mogu imati značajnu ulogu prilikom motivacije. U slučaju da polaznici nisu na vrijeme predali zadatke, mentor bi trebao biti fleksibilan i susretljiv. Naime, nemaju svi ljudi iste prioritete i isti tempo života. Stoga, ako im se iziđe u susret, polaznici će najčešće cijeniti i nagraditi fleksibilnost tako što će učiniti dodatni napor i napraviti što se od njih traži.
Evaluacija rada polaznika
U online okruženju evaluaciju je moguće provesti na više načina: putem radnih zadataka i ispita, količine sadržaja kojem je polaznik pristupio, itd. U svakom slučaju, preporuka je da se broj posjeta stranicama tečaja ne uzima kao osnovni kriterij procjene uspješnosti jer nemaju svi polaznici iste intelektualne kapacitete i iste afinitete. Na bi taj način oni koji brže razumijevaju ono što se od njih traži bili hendikepirani. I na Fakultetu i na Edupointovim online tečajevima evaluacija rada polaznika se vrši po ranije definiranim parametrima.
Na Fakultetu su studenti zajednički rješavali kolokvije u računalnoj učionici. Studenti kolokviju nisu mogli pristupiti sve dok im asistent, koji ih je čuvao za vrijeme rješavanja kolokvija, nije dao pristupnu lozinku. Na taj je način onemogućena prijava s nekog drugog mjesta za vrijeme rješavanja kolokvija. Kod Edupointovih online tečajeva evaluacija rada polaznika se najviše temelji na napravljenim radnim zadacima koji vode do usvajanja znanja i/ili vještina. Mogućnost prepisivanja je onemogućena najvećim dijelom time što je rješavanje ispita strogo vremenski ograničeno, pa polaznik koji je prvi puta na tečaju jednostavno nema vremena pretraživati dodatne materijale da bi pronašao odgovore na pitanja koja ne zna. I u jednom i u drugom slučaju nakon što voditelj pregleda i ocjeni zadatke, kao povratnu informaciju polaznik dobiva argumentirani osvrt na ispravljene zadatke, tj. testove. I ovdje voditelj treba naglasiti i istaknuti ono pozitivno, a ono što je potencijalno pogrešno treba ponuditi kao prostor za budući napredak. Polaznici koji se trude ponekad znaju biti posebno osjetljivi na svoj rad, osobito u online okruženju gdje nema vizualnog kontakta između mentora i polaznika.
Završetak e-poučavanja
Na kraju tečaja voditelj ne bi trebao ostaviti niti jedno pitanje otvorenim. Dobro bi bilo pozdraviti se sa svima i zahvaliti na sudjelovanju na tečaju. Također, poželjno je polaznicima dati informacije o tome kako mogu nastaviti razvijati znanja o području koje su obrađivali na tečaju.
Zaključak
Kroz ovaj cijeli rad provlači se konstatacija - osobito značajna kod Edupointovih online tečajeva - da polaznicima treba pristupiti s puno razumijevanja i dobrom voljom. Mentor treba redovito poticati komunikaciju prilazeći svakom polazniku s pažnjom te na isti način odgovarati i na ona trivijalna pitanja. Prednost koju mentor može i mora iskoristiti je asinkroni način rada. On mu daje vremena da stane i razmisli prije nego li odgovori, tj. poduzme neku akciju bez obzira u kojoj je fazi izvođenje nastave. Zašto je to važno? Mala je razlika između nezadovoljnog i zadovoljnog polaznika i svaki „krivi“ korak može značiti polaznika manje koji će završiti tečaj ili nezadovoljnog studenta sa slabijom završnom ocjenom. Ovo su samo neki od savjeta kako se može voditi online nastava koji ne predstavljaju jedini obrazac. Svaki voditelj može razvijati vlastite metode za motiviranje polaznika da uspješno i na vrijeme završe online tečaj. Također, ne mora značiti da su opisane metode e-poučavanja primjenjive i kod nekih drugih slučajeva. Kako je već ranije navedeno, koja će se metoda koristiti ovisi u najvećem dijelu o primjeni. No, kojim god putem da se krene cilj bi trebao biti uvijek isti: zadovoljan polaznik.
|
