|
To se stanje, naravno, odrazilo i na koncepciju sveučilišne nastave. Zaposlenik sam Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (http://www.phy.hr/), koji broji više od 850 studenata različitih profila. Samo na razini dnevne komunikacije s tako velikim brojem studenata upotreba računala uvelike olakšava provođenje nastavnog programa. Na primjer, nedavno sam četiri mjeseca boravio u Njemačkoj (http://www.physik.uni-regensburg.de/forschung)] radeći na jednom pokusu, a cijelo sam to vrijeme imao kontrolu nad svime što je u tom razdoblju bilo važno za kolegije koji su mi povjereni putem oglašavanja na svojoj mrežnoj stranici (što se može raditi s bilo kojeg umreženog računala u svijetu) i komunikacije sa studentima elektroničkom poštom. Takvo povoljno stanje moguće je zbog vrlo dobre opremljenosti Fizičkog odsjeka računalima, koja su dostupna studentima (postoji učionica s tridesetak računala, otvorena tijekom cijelog dana), ali i zbog općeprisutnog ulaženja računala i Interneta u domove – što više nije luksuz.
Općenito, na Fizičkom odsjeku upotreba računalne tehnologije pa i Interneta smatra se poželjnom, nastavnike i ostalo osoblje ohrabruje se da se u to upuste. To je rezultiralo time da su studentima i velik broj potrebnih informacija, npr. onih vezanih uz pojedine kolegije, određena količina literature, obavijesti studentske referade itd., dostupni sa svakog mjesta koje ima umreženo računalo. Studenti su se na to već i navikli, očekuju to, pa je povratak na organizaciju nastave od prije desetak godina nemoguć.
Nakon povratka s višegodišnjeg usavršavanja u inozemstvu (http://www.phy.cam.ac.uk/research/sucon/index.html, http://www.physik.unibas.ch/index.html) na Fizički odsjek povjerena mi je nastava iz dva jednosemestralna kolegija: Uvod u fiziku materijala (smjer diplomirani inženjer fizike, 6. semestar) i Vjerojatnost i statistika (smjer profesor fizike i informatike, 2. semestar). Prvi kolegij preuzeo sam od umirovljenog kolege, ali je zahtijevao modernizaciju, a drugi sam od samog početka osmišljavao sam, jer je spomenuti smjer bio tek uveden te školske godine. Pripremajući predavanja i vježbe odlučio sam olakšati protok informacija između studenata i sebe, osiguravanjem dostupnosti osnovne dokumentacije (“pravila”, programi, obavijesti, nastavni materijali, itd.) putem osobne mrežne stranice (http://www.phy.hr/~dbabic/) te putem izravnih pitanja i odgovora (elektronička pošta), imajući ipak uvijek na umu da Internet ne može zamijeniti, već samo dopuniti oglašavanje na oglasnoj ploči i razgovor licem u lice.
Moja iskustva s upotrebom Interneta u sveučilišnoj nastavi, opisana u daljnjem tekstu, vrlo su pozitivna. Uz neznatan uloženi trud uvelike sam olakšao vlastito “administriranje” kolegija, a i studenti drže taj pristup pozitivnim.
Kako početi?
Mnogi sveučilišni nastavnici, osobito oni koji su u svijet računala ušli kasno, osjećaju određenu nelagodu pri samoj pomisli administriranja vlastite mrežne stranice, a neki i nalaze razloge da to ne čine. Čest je argument da mrežna stranica s materijalom vezanim uz nastavu neće nikoga potaknuti da gradivo nauči bolje, čak suprotno – da će ga odbiti od predavanja, biblioteke i ostalih standardnih načina prikupljanja informacija. Taj stav smatran pogrešnim, on pripada nekom davno prošlom vremenu, a i izraz je gore spomenutog vlastitog straha od novoga. U današnjem dinamičnom vremenu protok informacija mora biti jednostavan, brz i učinkovit, a to nikako nije u suprotnosti sa studioznim pristupom pojedinom problemu putem, npr., koncentriranog učenja u klasičnom smislu. Nadalje, zadaća je modernih sveučilišta obrazovati mlade ljude u skladu sa zahtjevima društva i vremena, pa navikavanje studenata na svakodnevnu upotrebu informatičkih resursa ima dodatnu težinu u sveučilišnoj nastavi.
Razloga za nelagodu nema. Mrežnu stranicu moguće je načiniti najjednostavnijim programskim paketima – poput programa“Microsoft Word” (kao što sam i ja učinio) uz neznatno veći broj potrebnih programskih instrukcija, koje su sve dostupne u osnovnom izborniku. Prema želji mogu se koristiti i sofisticiraniji paketi (FrontPage, Dreamweaver, itd.), što mnogi kolege i rade. No, i ti su paketi u pravilu vrlo jednostavni za korištenje. Izgled mrežne stranice proizvoljan je, pa su neke pune detalja, a neke su spartanskog izgleda; razmislite sami o svrsi svoje stranice, vremenu koje želite uložiti u njezino pravljenje te izboru programskog paketa.
Prije nego što se pristupi izradi mrežne stranice poželjno je načiniti kratak popis nužnih informacija koje se želi predočiti, a tek onda dodavati pojedinosti. Važno je napomenuti da je svaka takva mrežna stranica neka vrsta neslužbenog foruma, pa na njoj možete prezentirati studentima i neformalne komentare, opažanja ili savjete (npr. upute kako pripremati ispit). Razmotrimo sad koje se osnovne informacije mogu pokazati važnima: - Slika. Stavite svoju sliku na mrežnu stranicu, osobito ako predajete studentima prve godine. Oni su još krhki u svom privikavanju na studiranje i vole znati da će im taj i taj kojeg vide na hodniku predavati.
Životopis. Skicirajte svoj životopis, studenti vole saznati ponešto o postignućima svojeg nastavnika. - E–mail adresa. Svakako omogućite studentima da stupe u kontakt s vama putem e-maila, što jasno naznačite.
- Znanstveni interes i publikacije. Posebice na višim godinama, kad je vrijeme da izaberu temu diplomskog rada, studenti žele biti informirani o tome čime se pojedini nastavnik bavi u znanstvenom smislu. Omogućite im da to saznaju na način koji nije “rekla-kazala”.
- Nastavni materijali. Što više nastavnog materijala prezentirate na stranici, tim bolje. Pazite ipak da to činite na pregledan način. Posebna je pogodnost postavljanja “linkova”, koji čitatelja izravno vode do detaljnije informacije i time unapređuju preglednost.
- Obavijesti. Obavještavajte studente o svemu vezanom uz kolegij. Mislim da je to najzgodnije načiniti navodeći datum pojedine obavijesti. Oprez: važnije stvari moraju biti oglašene i na oglasnoj ploči, na standardan način!
- Pitanje jezika. Svoju web stranicu koristim i u znanstvene svrhe, tj. kao prezentaciju svakome u svijetu koji želi nešto saznati o meni kao znanstveniku. Stoga je osnovni jezik engleski. Posebnost koja mi to dopušta jest to što se svi studenti Fizičkog odsjeka služe engleskim jezikom. Ipak, da izbjegnem svaki mogući nesporazum, onaj dio stranice koji je posvećen isključivo nastavi – na hrvatskom je jeziku.
Organizacija mrežne stranice
Svatko može nakititi svoju stranicu prema vlastitom ukusu, ali procjenjujući vrijeme izrade i svrhu svoje mrežne stranice odlučio sam se za jednostavnost, kao što se vidi iz naslovnog dijela (http://www.phy.hr/~dbabic/) koji sadrži sliku, adresu te četiri odjeljka. Tu je i veza s mrežnom stranicom Fizičkog odsjeka (http://www.phy.hr/]) tako da ako je netko pronašao moju stranicu putem nekog od pretraživača, može dobiti informaciju i o mojoj matičnoj instituciji. Tri odjeljka odnose se na moj znanstveni curriculum: CV - životopis, Publications - publikacije, i Research - istraživanje. U tim odjeljcima moguće je pronaći podatke o mojoj znanstvenoj aktivnosti, što je informacija podjednako i za studente i za kolege znanstvenike.
U odjeljku Teaching / Nastava (in Croatian) studenti se mogu informirati o najvažnijim stvarima vezanima uz pojedini kolegij u mojoj nadležnosti. Razmotrimo pobliže kako je organiziran taj odjeljak.
Odjeljak vezan uz nastavu
gore spomenutom odjeljku jasno su odijeljena dva kolegija koja predajem. No, to nije pravilo. Moguće je da neki nastavnik predaje više srodnih kolegija koji dopuštaju veći stupanj integriranosti u prezentaciji. U konkretnom slučaju kolegiji su bitno različiti prema sadržaju, profilu i seniornosti studenata, pa je odijeljenost prirodna.
Zajednički im je pododjeljak “pitajte me”, tj. izravna veza na moj e-mail. To daje jasnu poruku svakom studentu da u bilo kojem trenutku može zatražiti od mene neku informaciju. Nadam se da ne moram naglašavati da dignitet sveučilišnog nastavnika nalaže dužnost da se odgovori na svako pitanje. Ta mogućnost komuniciranja elektroničkom poštom pokazala se vrlo korisnom. Na primjer, više puta mi se dogodilo da je neki student koji nije iz Zagreba postavio neki upit, želio se dogovoriti za ispit i slično. Obavivši to putem e-maila (koji me čeka bez obzira na to jesam li trenutno u kabinetu ili nisam), uštedjeli smo studentu i novac i vrijeme koji bi bili potrošeni na putovanje u Zagreb.
Općenitosti odjeljka vezanog uz nastavu
Iako po sadržaju različiti, neki dijelovi posvećeni dvama spomenutim kolegijima po strukturi su slični, kako slijedi: - Pravila i program. Definirajte pravila i program(e) vezane uz svoj(e) kolegij(e) i načinite ih dostupnima 24 sata na dan. Iznenadit ćete se kako će rijetko dolaziti do nesporazuma.
- Obavijesti. Obavještavajte studente o trenutnim problemima i njihovim rješenjima, organizacijskim promjenama, stvarima koje su od velike važnosti (ne zaboraviti ovakve obavijesti izvjesiti i na oglasnu ploču!) i kvantitativnim pokazateljima koji bi ih mogli zanimati.
Specifičnosti pojedinih kolegija
Kao što sam napomenuo prije, katkad je nužno materijale vezane uz pojedine kolegije prikazati na mrežnoj stranici odvojeno, prilagođavajući prikaz specifičnim zahtjevima. Pogledajmo kako je to učinjeno u konkretnom primjeru.
Kolegij Vjerojatnost i statistika
Kolegij pohađaju studenti prve godine smjera profesor fizike i informatike. Općenito su, uz časne iznimke, to studenti osrednjih ambicija i s ne baš sjajnim znanjem donesenim iz srednje škole. Nadalje, prisutna je i nenaviknutost na način odvijanja nastave na sveučilištu, tj. mnogi se studenti još nisu oslobodili nekih navika iz srednje škole (npr. “ovo nisam naučio, ali sam zato naučio ono drugo”) koje su neprimjerene sveučilišnoj nastavi.
Općenit problem hrvatskih sveučilišta, a i društva jest slaba pokrivenost literaturom iz tehničkih i prirodnih znanosti. Na Fizičkom odsjeku to se rješava upotrebom stranih udžbenika, ali moguć je i dopunski pristup tom nedostatku. U slučaju ovog kolegija velik je problem nepostojanje prikladne zbirke zadataka. U preporučenim udžbenicima postoji određen broj odgovarajućih zadataka, ali ne svih tipova. Stoga na svoju mrežnu stranicu stavljam stare pismene ispite, kojih je broj do danas već prilično narastao pa čine neku vrstu male zbirke zadataka. Važno je reći da je ta “zbirka” zapravo dostupna svakome, pa i ne-studentima, posve besplatno – a jedna je od zadaća sveučilišta osiguravanje relevantnih publikacija cijelom društvu.
Problem koji sam uočio već nakon prvih ispita jest da spomenuti studenti imaju poteškoća s organizacijom učenja. Što, kako, kojim intenzitetom učiti – za njih je to problem povezan uvelike s objektivnim nedostatkom iskustva. Zato sam definirao ispitna pitanja i načinio ih dostupnima u svako doba dana i noći, što se pokazalo dobrim potezom. Ni na koji način nisam promijenio način ispitivanja, kriterije za prolazak na ispitu i dobivanje pojedine ocjene, ali sam, nadam se, pomogao studentima da izgrade sustavnost učenja.
Kolegij Uvod u fiziku materijala
Kolegij pripada trećoj godini smjera diplomirani inženjer fizike. To je “udarni” i najzahtjevniji smjer nastave na Fizičkom odsjeku. Oni koji “prežive” prve dvije i upišu treću godinu tog smjera u najmanju su ruku jako dobri, najčešće upravo briljantni studenti, s razvijenim radnim navikama, visokih ambicija i velikog entuzijazma. Odgovarajuća diploma jedna je od najcjenjenijih u Europi i mnogo je bivših studenata ovog smjera koji sad rade zapažene karijere na najrazvikanijim svjetskim sveučilištima, laboratorijima i kompanijama. Tim studentima ne trebam govoriti kako da uče niti se brinuti hoće li naučiti gradivo – trebam ih samo motivirati i dobro paziti da na predavanje uvijek dođem pripremljen 150% kako bih mogao odgovoriti na njihova pitanja i primjedbe.
U ovom kolegiju nema vježbi i pismenog ispita, već se predavanja nadopunjuju studentskim seminarima. Studenti sami prolaze kroz jedan dio gradiva i svoja saznanja izlažu kolegama. Obvezni su napisati i kratak rad, koji pod njihovim imenom stavljam na web stranicu. Na taj način stvara se mala biblioteka odabranih tema iz fizike materijala, opet dostupna svakome bilo sa sveučilišta bilo izvan njega. Iako je, osim posebnih tema, izbor gradiva uvijek isti, studenti se svake godine potrude napisati bolji seminar nego što ga je napisao kolega prošle godine, sami traže prije neobrađene zanimljive detalje u okviru svog seminara itd. A nije im ni svejedno kako će se putem Interneta oni prezentirati putem jedne ozbiljne materije, pa je i to jedan od razloga opaženog porasta kvalitete radova.
Kako je treća godina na spomenutom smjeru vrlo teška, nisam strog što se tiče roka predaje rada u pismenom obliku. Kad netko zakasni, ja to objavim uz njegovo ime na web stranici ovako, što spomenuti, vjerujte mi, najčešće smatra neugodom koje se što prije želi riješiti.
Studentske inicijative
Studenti vole da im je omogućen brz i jednostavan pristup materijalima vezanima uz nastavu. Oni i sami ulažu napor da stvari dostupne na Internetu administriraju prema vlastitom nahođenju. U ovom slučaju to se čini putem Studentske sekcije Hrvatskog fizikalnog društva (http://www.fizika.org/]) koje je inače ponos hrvatske fizičarske zajednice. Na istoj stranici studenti također organiziraju rasprave, od kojih je jedna posvećena nastavi. Čitanje te rasprave pomaže mi da bolje shvatim studentske probleme i zahtjeve te da im se prilagodim u okvirima mogućeg.
Zaključak
U ovom tekstu iznio sam vlastita pozitivna iskustva s upotrebom Interneta u nastavi koju držim na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Administriranjem mrežne stranice s nastavnim materijalima, što zaista ne odnosi mnogo vremena, olakšao sam komunikaciju sa studentima te, vjerujem, učinio jednostavnijim prikupljanje relevantnih informacija vezanih uz kolegije. S pedagoškog stanovišta, poticaj studentima da informacije pribavljaju na način koji je u skladu s duhom vremena također nije zanemariv.
|
