<>Kompresija zvuka
Kod zvučnog zapisa se jednako kao i kod video zapisa javlja problem glede njegove veličine ukoliko ga je potrebno prilagoditi za web. Veličinu zvučnog zapisa možemo kao i kod videa smanjiti, kako bi bila pogodna za web, ali moramo jednako tako računati sa gubitkom kvalitete. Koliko će taj gubitak biti primjetan prilikom slušanja ovisi o nekoliko parametara. Prvi i najbitniji je koliko zapis u konačnici smije biti velik. Nakon toga slijede manje bitni poput vrste zapisa i sl.
Kada imamo izvorni zvučni zapis, primjerice na CD-u, on se nalazi u .wav formatu. Takav format zauzima mnogo prostora no pruža i najbolju kvalitetu. Prije stavljanja na web treba ga kompresirati. Jedan od bitnih faktora je stereo ili mono zapis. Glazbeni zapisi su snimljeni u stereo zapisu što znači da imamo odvojeni zapis za lijevi u desni zvučnik. Za web je najbolje kompresirati zapis u mono što znači da će se i lijevi i desni kanal preklopiti, neće doći do gubitka informacije odnosno kvalitete iako ćemo prilikom slušanja ustanoviti da i na lijevi i desni zvučnik čujemo isti zapis. To je na webu korisno jer time u startu prepolovimo veličinu zapisa.
Jedan od kvalitetnijih zapisa je zasigurno MP3. MP3 radi na principu da iz zapisa izreže nepotrebne komponente koje uhu nisu toliko bitne. Na taj način dobijemo deset puna manji zapis nego što bi isti bio u .wav formatu. Kod njegove kompresije možemo birati kvalitete zapisa od 32, 64, 128, 192 kHz pa nadalje. Za glazbu je optimum 128 kHz, takav zapis odgovara približno zapisu CD kvalitete.
Razlikujemo osim MP3 zapisa i slične kao Real Audio, Real Media koji su također kvalitetni zapisi za glazbu.
Ukoliko se pak ne radi o glazbi nego o zapisu sa diktafona ili nečeg sličnog što želimo staviti na web najbolje je koristiti mono zapis koji ne prelazi 32 kHz.
Programa za obradu zvuka ima mnogo, svi imaju zajedničke crte i slično sučelje. Jedan od njih je Steinberg-ov WaveLab. Kako bi otvorili njime .wav zapis koristit ćemo File-Open. Nakon toga se otvori Timeline sa zapisom. Kada na traci sa alatima kliknemo Play (zeleni gumb), možemo preslušati zapis.
Slika 1 - Sučelje WaveLaba sastoji se od Timeline gdje je prikazan zapis, trake sa komandama za upravljanje i master sekcije gdje možemo dodavati razne efekte (prozor dolje desno u WaveLabu).
Slika 2 - Traka sa komandama za upravljanje. Klikom na prvu ikonu, reproducira se od mjesta gdje smo kursorom kliknuli na timeline a klikom na drugu od samog početka zapisa. Plave ikone su ˝premotavanje˝. Prva i zadnja vraćaju na početak odnosno na kraj dok srednje dvije služe za micanje po timelinu naprijed-nazad. Kockasta ikona označava Stop, Zelena strelica Play a crveni krug Record. Njime snimamo signal sa nekog od ulaza na računalu.
Kako bi snimljeni ili već postojeći signal kompresirali, služimo se opcijom Convert koja se nalazi u izborniku File-Save Special-Convert
Slika 3 - Najmanji zapis postižemo gore prikazanim parametrima. Dakle obavezno koristiti mono, najmanji sample rate i bit resolution. Ukoliko Vas rezultat kasnije ne zadovoljava, podignite sample rate i bit resolution do željene granice.
Sada valja pohraniti zapis.
Slika 4 - Dobiveni zapis pohranimo preko File-Save Special. Tada biramo jedan od ponuđenih formata (ACM, MP3 ili WMA). Formati su podjednako dobri, iako je možda MP3 poželjniji s obzirom na veliku proširenost tog formata u svijetu. WaveLab će tražiti da izaberemo mjesto gdje da ga pohranimo i pod kojim imenom. Nakon što to izaberemo, možemo zapis otvoriti i preslušati rezultat. Veličinu dobivenog zapisa možemo provjeriti desnim klikom na sami file, i odabrati Properties.
Ukoliko prethodno nismo bili gotovi sa editiranjem zapisa, pohraniti ćemo ga sa File-Save as. Tada će file biti pohranjen kao .wav bez kompresije za daljnu obradu.
