"Najbolja stvar o standardima je što ih ima tako mnogo" - autor nepoznat

Često ćete čuti kako se taj citat ponavlja i kratak pogled na bilo koji potpuni popis standarda svakako će potvrditi tu izjavu. Jedan od razloga ovoga je što čak i samo u jednom području, na primjer - slikama, jedan standard ne može omogućiti dovoljno rješenja za sve aplikacije. Izbor pravog standarda uključuje izabiranje pravog standarda za tu određenu aplikaciju.

Ovaj tekst se odnosi na standarde unutar okvira multimedije.

ŠTO JE STANDARD?

Standardi se koriste svugdje, u svakom aspektu svakodnevnog života. U većini slučajeva, nismo ni svjesni korištenja standarada nego se osvrćemo na njih tek kada zbog nepoštivanja standarada naiđemo na probleme. Standard donosi konzistentnost i udobnost što znači da predstavljaju kompatibilnost i ujednačenost. Oni su zapravo dokumentirani dogovor koji određuje kriterije kojima proizvod ili usluga moraju udovoljiti. Ovi "dogovori" mogu se pojaviti na dva načina: jedni se nazivaju "de jure" standardi, tj. oni koji se stvaraju kroz razvoj samih standarada i "de facto" standardi, tj. komercijalni proizvodi koji su prihvačeni kao standardi zbog svoje opće prihvaćenosti, na primjer Adobeov PDF format za digitalne dokumente za ispis.

Internacionalna Organizacija za Standarde (ISO) je utemeljena 1947. kao samostalna organizacija koja je promovirala razvoj standardizacije. Sada nosi oko 100 zemalja članica, svaka sa svojim tijelom, kao što je British Standards Institution (BSI) koje doprinose ISO-vom napretku. Preko 10,000 ISO standarada je objavljeno, na velikom području tema, od veličine papira do jezika za progamiranje. Kao dodatak, nacionalni sektori imaju pravo objavljivanja dodatnih standarada. Postoji i Internet Engineering Task Force koja je internacionalna udruga koja razvija i održava standarde vezane uz internet, kao što je TCP/IP.

ZAŠTO KORISTITI STANDARDE?

Standardi u računarstvu su razvijeni za rješavanje tri glavna problema:

mogućnost međusobnog komuniciranja raznih sistema (npr. TCP/IP), prenosivost softwarea na razne sisteme (npr. Java) i razmjena podataka između raznih sistema (npr. SGML, JPEG, RTF).

Korištenje standarda poboljšava komunikativnost osiguravajući sigurnu razmjenu podataka.

IZABIRANJE STANDARDA?

Budući da najčešće ima nekoliko standarda unutar jednog područja multimedije, važno je znati izabrati pravi. Faktori na koje treba obratiti pozornost su:

Trajnost:

Kod podataka koji se spremaju kratkotrajno, važno je osigurati svim korisnicima pristup tim podacima. Kod podataka koji se spremaju na dulji period, nije dovoljno omogućiti pristup korisnicima samo sada već se treba osigurati da će i u budućnosti biti dostupan. U ovakvim slučajevima se koriste "de jure" standardi.

Kvaliteta:

Podaci koji se spremaju na duži period uvijek bi trebali biti spremljeni u najvećoj kvaliteti dok se u ostalim slučajevima koristi smanjena kvaliteta, na primjer kod korištenja JPEG-a na web-u.

Prenosivost:

Sve više se formati podržavaju na raznim platformama ali mnogo "de facto" standarada još uvijek radi samo na određenim platformama.

Troškovi:

Postoje troškovi u prilagođavanju standardima. To može uključivati kupnju novog softwarea ili opreme, promjene aplikacija, razvijanje novih materijala za izobrazbu i zamjena postojećih podataka. Korištenjem "de facto" standarada može se smanjiti trošak u početku, ali postoji opasnost od "vezanja" uz jednog nabavljača.

HyTime - "hyperdocument structuring language" baziran na SGML-u za prezentiranje hypertext linkova, vremensko raspoređivanje i sinhronizaciju. Ne omogućuje kodiranje multimedijskih prezentacija, nego jezik koji opisuje kako se hypermedijski objekti međusobno spajaju i kako im korisnici mogu pristupiti.

MHEG - skraćenica od Multimedia and Hypermedia Experts Group. Ovo je grupa specijalista postavljenih od strane ISO-a kako bi kreirala standardnu metodu pohranjivanja, razmjene i prikazivanja multimedijskih prezentacija uz minimalne resurse sistema.

PREMO je dizajniran da radi sa postojećim i nadolazećim standardima. Na primjer, omogućuje usluge koje se mogu koristiti za stvaranje MHEG engina. PREMO - An ISO standard for a presentation environment for multimedia objects (paper).

MIME - Originalni e-mail standard je određivao da poruka mora biti u ASCII-u i sastavljena od najviše 1000 znakova. Kako je tehnologija napredovala nastupio je novi standard MIME - Multipurpose Internet Mail Extensions. On je dizajniran kako bi omogućio razmjenu e-mail pošte između raznih sistema. MIME e-mailovi mogu biti neograničene dužine, sadržavati više objekata, binarne fileove, sike, audio, video, itd.

NAJPOZNATIJI STANDARDI U MULTIMEDIJSKIM ELEMENTIMA:

Slike

Standardni formati su GIF i JPEG. GIF se koristi kod slika koje  se sastoje od punih boja, blokova boja, linija i teksta. Oni ne koriste više od 256 boja, a preporuča se korištenje što manje boja, posebno kod gumba ili ikona. Također se moraju spremati kao interlaced jer se brže učitavaju kod korisnika s sporijim vezama.

JPEG se koristi kod kompresiranja fotografija i slika koje sadržavaju gradijente i veće količine boja.

Sve slike moraju imati tekstualne opise kako bi korisnik imao izbor isključivanja slika zbog sporije veze.

Također bi trebale imati atribute visine i širine kako bi se brže učitavale.

Kod mapa trebali bi biti ponuđeni i standardni tekstualni linkovi u slučaju da korisnik nije u mogućnosti učitati slikovnu mapu.

Audio i Video

Koriste se formati koje prepoznaju razne platforme, kao što su MP3, WAV ili AU za non-streaming audio, te AVI, MOV ili MPEG za non-streaming video.

Za streaming audio se koristi RA i ASF. Streaming video su RA, RAM, ASF ili QT. QuickTimeovi formati se danas najviše koriste.

Sve audio i video komponente moraju sadržavati ALT tagove za browsere koji podržavaju samo tekst.

Plugins

Sljedeći plugini su prihvaćeni za internacionalnu upotrebu na ITA web stranicama:

Macromedia Flash

REAL Video and Audio

Quick Time

Window Media

Acrobat Reader for PDFs

Video konferencije

Kod video konferencija se nailazi na velik broj standarada, od kojih su najvažniji:

H.261 - video codec za korisnike sa vezom većom od 64 Kbps.

H.263 - video codec za korisnike sa vezom manjom od 64 Kbps.