Daleko najveći dio obrazovnih materijala koji je trenutno pohranjen na webu svrstava se u kategoriju koja se u visokom obrazovanju naziva građom za proučavanje.

Po neslužbenoj definiciji Povjerenstva građa za proučavanje mogu biti monografije, znanstvene monografije, eseji, problemski tekstovi ili  stručne knjige.

Građa za proučavanje pokriva dio predmeta, a za njeno korištenje nije potrebno odobrenje Povjerenstva.

 

Praktički, radi se o literaturi koju nastavnik na temelju svoje odluke preporučuje  studentima kao dopunski materijal za savladavanje gradiva.

 

Posve nova kategorija literature koja se pojavila na webu su zabilješke predavača. Na webu se nalaze najčešće u obliku PowerPoint prezentacije, ali se mogu naći i nekom drugom zapisu, npr. pohranjene u  pdf formatu. Naravno da su ove zabilješke predavača izuzetno dragocjen materijal za studente jer predstavljaju studentima predavačevo viđenje predmeta.

Slijedeća izrazito popularna kategorija su virtualni laboratoriji. U njima studenti mogu provoditi eksperimente i simulacije na računalima. Kod nekih vrsta eksperimenata koji se u realnosti provode preko računala studenti  jedva primjećujući razliku u odnosu na stvarni eksperimentalni rad. Sve češće su i stvarni izvorni eksperimentalni podaci prisutni i dostupni preko mreže. 

 

Ipak najpopularniji materijali koji se u velikom broju pojavljuju na webu su razni priručnici, rječnici i enciklopedije. U ovoj grupi ima izrazito kvalitetnih materijala iz uglednih izvora i provjerenih izvora. Njihov sadržaj se najčešće ne može direktno vezati uz samo jedan predmet opisan visokoškolskim programom, pa tu nije riječ o visokoškolskim udžbenicima u klasičnom smislu te riječi.