Ovaj RC zahvaća samo manji dio problematike procjene znanja koji se odnosi na pedagošku i tehničku stranu upotrebe IT-a.

     Ne zaboravimo zašto procjenjujemo znanje, vještine i stavove? Naravno, zato da ustanovimo jesmo li ostvarili unaprijed postavljene ciljeve tečaja. Dakle, prva i najvažnija stepenica u razvoju tečaja je iscrpno i formalno definiranje ciljeva. Jako se preporuča formalno zapisati ciljeve u katalog znanja, vještina i stavova i navika, te zatim ih raspraviti sa studentima. Tek kad su ciljevi definirani (zapisani ili zamišljeni) osmišljavaju se osnovne sastavnice tečaja. To su kurikulum (sadržaj), pedagoške metode kojima se sadržaj donosi i konačno metode procjene znanja.  Pri odabiru najprikladnijih metoda procjene treba krenuti od ciljeva (v. Procjena znanja)

     Ciljeve treba odmah grupirati u skupinu znanja, vještina i stavova, jer se time olakšava osmišljavanje svih triju dijelova tečaja. Svaka od navedenih triju skupina ima skalu složenosti, od najjednostavnije do najstručnije razine. Naravno da i metode procjene trebaju slijediti odabrane razine složenosti. Najšire prihvaćena je Bloomova taksonomija (Blooms Taxonomy of Educational Objectives) koja dijeli razinu znanja u 6 stupnjeva, od jednostavnog poznavanja činjenica, preko shvaćanja, primjene, analize, sinteze do najsloženije prosudbe. I vještine variraju od najjednostavnijeg zapažanja do najsloženijih zahvata u novim, nepredviđenim situacijama. Također se stavovi i navike rangiraju od spremnosti sudjelovanja u učenju do usvajanja poželjnog trajnog sustava unutrašnjih vrijednosti.

     Tečaj je namijenjen sveučilišnim (i ostalim) nastavnicima i naravno ne obuhvaća sve vidove procjene znanja i vještina uz upotrebu IT-a, već se ograničava na jednostavnu procjenu znanja testom. Složene simulacije, kao što su simulatori vožnje automobilom, leta aviona, borbenog tenka ili nekog laboratorijskog postupka su izvan namjene ovog RC.