Odlučimo li se za vlastiti poslužitelj opet postoje dvije različite priprave testova i treći, srednji pristup:
   1. pisanje vlastitog programa tj. koda uporabom nekog skriptnog jezika, kao što je HTML, JavaScript, Java, Perl, Phyton ili PHP,
   2. uporaba softverskog alata koji automatski stvara kod,
   3. uzimanje gotovog koda i prilagođavanje ga svojim potrebama obilnim ispravljanjem.

         Odabir ovisi o mnogo različitih uvjeta: znanja i iskustva sastavljača pitanja, povjerenja u postojeće alate, obima, različnosti i namjene pitanja, želje da se test integrira izravno u web stranicu ili da se primjenjuje odvojeno, sredstava koji stoje ispitivaču na raspolaganju itd.
         1. Pisanje vlastitog koda je vrlo zahtjevan, naporan, dugotrajan posao i traži naravno poznavanje nekog skriptnog jezika. Preporuča se prije početka pogledati kako su to riješili drugi autori. Mnogi dozvoljavaju pregledavanje koda i slobodno preuzimanje i editiranje predloška.
         JavaScript je vrlo jednostavan i pogodan za pisanje testova s mogućnošću uključivanja obilnih naputaka, povratnih informacija i automatskog ocjenjivanja. Međutim, budući da se on izvršava lokalno na računalu polaznika, mana mu je da izvorni kod sadrži i podatke o točnim odgovorima koje polaznici mogu lako pročitati gledajući kod u svojim preglednicima. Zato se preporučuje za samotestiranje, a nikako za završno ocjenjivanje.
         CGI (Common Gateway Interface) omogućuje povezivanje udaljenog polaznika s bazom pitanja )ili tekstualnom datotekom) na poslužitelju, pa se ocjenjivanje vrši na poslužitelju, gdje se mogu i pohraniti podaci o uspjehu pojedinih studenata i izvršiti automatska statistička i grafička analiza rezultata i kakvoće samog testa. Dakle poslužitelj šalje pitanje, a polaznik odgovor. Ni u kojem trenutku polaznik nema pristup do svih pitanja i odgovora.
         PHP i neka baza (npr. MySQL ili PostgreSQL) predstavljaju slično rješenje.
         "Flash" je također podoban za pripravu i isporuku pitanja, posebno za samotestiranje.
         2. Uporaba već gotovih softverskih alata za pripravu banke pitanja i stvaranje testa online (ili papirnatog) je svakako daleko jednostavnija. Postoje komercijalni i besplatni alati za tu svrhu. Neki su posvećeni isključivo tom zadatku priprave testova, dok su drugi zapravo dijelovi vrlo složenih alata za stvaranje okružja za učenje na daljinu.
        3. Smještanje testova na za to prilagođene tuđe servere (hosting) vrlo je dobro, brzo, lagano i često besplatno rješenje, naročito za početnike i za samotestiranje.