Skala ocjenjivanja (a time i preciznost) se uvođenjem negativnog bodovanja povećava. Naime raspon teorijski mogućih bodova u prethodnom primjeru iznosi 100 + 25 = 125, a bez primjene negativnog bodovanja 100. U gornjem primjeru postignut broj bodova od 50, odgovara broju 75 na skali od 0 do 125, dakle 60%. Bez negativnog bodovanja naravno 60 bodova je 60%, Raspon prolaznih ocjena tj. bodova je bez negativnog bodovanja 40, a s negativnim bodovanje 50, dakle veći!
  Pritom je jasno da je pri postojanju negativnog bodovanja u interesu studenata da ispune sve odgovore. To se ne slaže s opće uvriježenim mišljenjem. U konkretnom primjeru bez ispunjavanja nesigurno točnih odgovora broj bodova bi bio samo 48, tj. ispod praga. Naime studenti nisu potpune neznalice u izboru odgovora i onda kad nisu sigurni u točan odgovor. Zato postižu veći broj bodova od "majmunskog rezultata", jer se radi o "informiranom" pogađanju.

  Ako se ne primjenjuje negativno bodovanje treba pri određivanju skale za prolaz ispita imati u vidu slučajno postignute bodove.

  To se može postići korigiranjem (izračunavanjem) konačnog postotka bodova (K) na temelju postotka bodova postignutih (P) na testu. Radi li se o testu sa samo jednom vrstom MCQ pitanja od kojih svako ima "n" predloženih odgovora formula za korekciju je relativno jednostavna:

K = (P x n - 100)/(n-1)

Primjerice odlučimo li se da za prolaz treba znati odgovor na 50 % pitanja prag neće biti 50%, već ovisan o broju predloženih odgovora "n". Evo tablice koja to pokazuje.

Broj predloženih odgovora	Prag (%) za 50% zasluženih bodova
2	75
3	67
4	63
5	60

   Uobičajeni prag za prolaz ispita obično se nalazi u rasponu od 50% do 60% točnih odgovora (najčešće 55%).