| VRSTE PISMENIH PITANJA |
| |
Tablica 1. Pregledna podjela pismenih pitanja Prednosti:- jednostavno, precizno i objektivno ocjenjivanje/bodovanje; posebno su pogodna za kompjutersko bodovanje - značajno umanjuje i pojednostavnjuje rad nastavnika pri ocjenjivanju- pogodni za samotestiranje, ali i za završne (sumativne) ispite- moguće je ispitivati različite kognitivne razine znanja - prema Bloomovoj podjeli (engl. Bloom Taxonomy) ciljeva obrazovnog procesa: usvajanje činjenica, razumjevanje, primjena činjeničnog znanja, analiza, sinteza, evaluacija)- brza i jednostavna statistička obrada cjelokupnog ispita, težine pojedinih pitanja i diskriminacijske sposobnosti pitanja ("item analiza"). testovima sačinjenim od MCQ pitanja može se sveobuhvatnije ispitati sadržaj predmeta nego pitanjima esejskog tipa.- jednostavno sastavljanje i obrada testova sačinjenih od MCQ pitanja omogućava učestalo testiranje, pa nastavnici (i studenti ) dobijaju redovitu povratnu informaciju o uspješnosti studenata u svladavanju gradiva - u MCQ testovima student nema mogućnost zaobilaženja i pojednostavljenja teme (za razliku od testova s esejskim tipom pitanja) - nastavnik može precizno odrediti plan ("dubinu") ispita. Problemi:- pisanje kvalitetnih pitanja je složeno i vremenski zahtjevno - nastavnici su skloni sastavljati pitanja kojima se ispituje samo memoriranje činjeničnog znanja jer je takvu vrstu pitanja najlakše osmisliti- često se ne mjeri stvarno znanje, jer se do točnog odgovora može doći metodom isključivanja netočnih opcija- određeni postotak odgovora se može slučajno pogoditi- ovom je vrstom pitanja vrlo teško testirati kreativnost (najbolje se ispituje esejskim tipom pitanja )  Pitanja višestrukog izbora odgovora s više točnih odgovora (engl. multiple response question)
- prednost je vrlo laka automatska obrada rezultata
- mana je obično niska razina znanja koje se testira- veća mogućnost slučajnog pogađanja Točno / Netočno (engl. True / Fals question) - podvrsta MCQ pitanja sa samo dva odabira - "točno" ili "netočno"- pitanje je napisano u obliku tvrdnje koju treba procijeniti kao točnu ili netočnu- ta je vrsta pitanja pogodna za kratko formativno samo-testiranje kojim student (i nastavnik) dobija brzu povratnu informaciju o stupnju usvojenog činjeničnog znanja - pogodna za ispitivanje činjeničnog znanja - nisu pogodna za ispitivatanje viših kognitivnih razina znanja (v. Bloomovu podjelu kognitivnih razina znanja)- tvrdnju treba napisati drugim riječima nego što piše u udžbeniku ili nastavnom materijalu, tako da jednostavno memoriranje neće biti dostatno za odabir točnog odgovora- pri pisanju tvrdnje treba izjegavati riječi koje bi mogle sugerirati (ne)točnost; primjerice, riječi poput "nikada", "ništa", "uvijek", "sve" imaju tendenciju ka netočnosti, a kvalifikacije poput "obično", "općenito", "ponekad" ili "često" su vjerojatno točne- poželjno je izbjegavati negacijske tvrdnje- preporuča se da u testu bude otprilike jednak broj točnih i netočnih tvrdnji- statistička vjerojatnost da se bez stvarnog znanja (nasumično) pogodi točan odgovor iznosi 50%, pa postotak točnih odgovora za prolaz na cjelokupnom testu mora najmanje biti 75% (kod MCQ s 5 ponuđenih odgovora prag za prolaz je oko 60% točno odgovorenih pitanja) Sparivanje pojmova (engl. matching list) - podvrsta MCQ pitanja u kojoj se pojmovi složeni u dva niza (kolone) moraju međusobno točno spariti (povezati) - ta je vrsta pitanja pogodna za i formativno samo-testiranje kojim student (i nastavnik) dobija brzu povratnu informaciju o stupnju usvojenog znanja, ali i za završne (sumativne) ispite- omogćuje provjeru činjeničnog znanja, a spretnom konstrukcijom pitanja može se postići provjera viših kognitivnih razina znanja npr. uzročno posljedično povezivanje (v. Bloomovu podjelu kognitivnih razina znanja)- važno je da informacije u obje kolumne budu čim homogenije- važna je mogućnost višekratne uporabe istog odgovora- preporuča se da ponuđenih odgovora za sparivanje bude više od pojmova koji predstavljaju pitanje Pitanja bez ODABIRA odgovora (engl. constructed-response) Upisivanje odgovora (engl. text mach) - pitanja bez ponuđenih odgovora formuliraju se slično kao i u MCQ obliku, ali se uz pitanje ne nude odgovori već postoji prazan prostor u koji student upisuje odgovor- za razliku od MCQ pitanja gdje student izabire između ponuđenih mogućnosti (postoji mogućnost da ne zna već eliminacijom ili srećom odabere točan odgovor), u ovoj vrsti pitanja student mora znati točan odgovor- radi li se o unasu brojčanog odgovora, tada se moraju predvidjeti sve varijante koje se smatraju točnim (npr. decimalna mjesta) Upisivanje izbrisanih riječi (engl. fill in the blanc) - prednost je što se lako ispituju i više razine znanja
- mana je teže automatska obrada, jer se moraju doslovno predvidjeti svi oblici točnog odgovora Esej Postoje dvije vrste eseja- dugi, prošireni kojim se ispituje jedan uzorak gradiva na višoj kognitivnoj razina znanja (kreativnost)- kratki, ograničeni - s nekoliko kratkih eseja može se površnije obraditi veći broj uzoraka ispitnog gradiva Prednosti:- jedina ispitna metoda kojom se može procijeniti sposobnost studenta da samostalno pismeno obrazloži odgovor- ispituju se više kognitivne razine znanja (analiza, sinteza, evaluacija)- razmjerno lako osmišljavanje i formuliranje pitanja Problemi:- veliki utrošak vremena za ocjenjivanje- potencijalna nepouzdanost i neobjektivnost u ocjenjivanju- upitna valjanost i pouzdanost Preporuke:- rabiti samo za vrednovanje onih vrsta sposobnosti koje se ne mogu uspješno procijeniti nekom drugom metodom - odabrati zadatak koji je primjeren nastavnim ciljevima i predstavlja reprezentativni uzorak gradiva- jasnim uputama usmjeriti studenta (npr. objasnite mehanizam kojim A djeluje na B; analizirajte odnose između A i B)
|
| |
|
