Negativno bodovanje smanjuje konačan broj bodova, ali povećava razliku između onih koji znaju i onih koji ne znaju.

 Razjasnimo učinak negativnog bodovanja na ukupan broj postignutih bodova na jednom primjeru testa. Radi lakšeg računanja pretpostavimo da test ima samo 25 pitanja vrste MCQ s 5 predloženih odgovora. Točan odgovor nosi 4 pozitivna boda, a netočan 1 negativan bod. Maksimalni broj bodova iznosi 25 x 4 tj. 100 (100%). Pretpostavimo da neki sudent pouzdano zna odgovor na 12 pitanja. Dakle, zasluženi bodovi iznose 12 x 4 tj. 48. Pretpostavimo da od preostalih 13 pitanja u 8 pitanja zna 1 netočan odgovor od 5 predloženih, a nasumce izabire od preostala 4 odgovora. Dakle, vjerojatnost da pogodi točan odgovor je 1/4 od 8 tj. 2 pitanja. Od preostalih 5 pitanja nasumično pogađajući odabire 1 točni odgovor (5 x 1/5).

  Konačan zbroj bodova uz postojanje negatinog bodovanja iznosi:

BODOVI	POZITIVNI	NEGATIVNI	UKUPNI
Zasluženi bodovi	4x12		48
Poluzasluženi bodovi	2x4	6x1	2
Nezasluženi bodovi	1x4	4x1	0
UKUPNO NAKON KOREKCIJE	60	10	50

Znači, za djelomično znanje student biva nagrađen s 2 boda, ako odluči odgovorati na sva pitanja. Ako pak student ne odgovara na pitanja koja djelomično zna ne dobiva dodatak od 2 boda.

  Isti opisan primjer bez negativnih bodova izgleda ovako:

BODOVI	POZITIVNI	UKUPNI
Zasluženi bodovi	4x12	48
Nezasluženi bodovi	3x4	12
UKUPNO		60

 

  Pretpostavimo li da se radi o znanju koje je upravo dovoljno za dvojku (prolaz ispita), jasno je da  u  primjeru uz negatine bodove prag treba postaviti na 50, a bez negativnih bodova na 60.