logotip carneta logotip referalnih centara
  Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju english
logotip referalnog centra
 
 

Referalni centri / Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju / Teorija procjene znanja / -pismena procjena / -pisanje pitanja s više odgovora

10 zlatnih pravila pisanja ispitnih pitanja s više ponuđenih odgovora

 

         U klasičnom pitanju s više ponuđenih odgovora (engl. multiple choice question - MCQ) student  izabire  obično jedan odgovor od nekoliko ponuđenih (optimalno 5).

 Pitanje MCQ se sastoji iz tri obvezna dijela:

   1. pitanja, ("tijelo pitanja")
   2. točnog odgovora, ("ključ pitanja")
   3. nekoliko netočnih odgovora, alternativa točnom odgovoru,
       tzv. ("distraktori pitanja")

       i opcionalno (posebno vrijedno pri samoprocjenjivanju znanja)
   4. povratna informacija kojom se komentira studentov odgovor.

 

    Primjer pitanja s više ponuđenih odgovora

U kojem su od navedenih razdoblja srčanog ciklusa svi srčani zalisci zatvoreni: (tijelo)
  A. dijastaza (distraktor)
*B. izovolumna relaksacija (ključ)
  C. na početku T-vala u EKG-u (distraktor)
  D. za vrijeme izrazitog pada ventrikularnog volumena (distraktor)
  E. za vrijeme kontrakcije atrija (distraktor)

    Napisati dobro ispitno pitanje s više ponuđenih odgovora je vještina koju se obično stječe iskustvom (vrlo često gorkim :-). Tu je važna povratna informacija sastavljačima dobivena nakon testa analizom sududentskih odgovora (tzv. "item" analiza). Postoji nekoliko pravila kojima možemo poboljšati kvalitetu pismenih pitanja.

1. Ispitujete samo bitno i važno!
Vodite računa da svakim pitanjem ispitujete samo bitno i važno znanje. Izbjegavajte detaljistička pitanja - svako pitanje treba biti relevantno unaprijed postavljenim ciljevima predmeta (tečaja).

2. Pišite jednostavnim jezikom!
Pitanja pišite jednostavnim jezikom, pazeći na pravopis i gramatiku. Pravopisnim i gramatičkim nepravilnostima (osim ako ispitujete gramtiku i pravopis :-) zbunjujete studente. Vodite računa da ispitujete znanje vašeg predmeta, a ne razumjevanje hrvatskog jezika.

3. Pišite kratka i jasna pitanja!
Očistite tekst tijela pitanja od svih suvišnih riječi i nerelevantnih sadržaja. Time pomažete studentu da točno zna što se od njega očekuje. Poželjno je pitanja formulirati tako da se  glavnina teksta nalazi u tijelu pitanja bez ponavljanja dijelova teksta u ponuđenim odgovorima.

4. Ispravno formulirajte pitanje!
Pripazite da se u formulaciji tijela pitanja (neizravno) ne skriva ključ za pronalaženje točnog odgovora. Student (vičan rješavanju testova) to lako prepoznaje, pa točan odgovor pronalazi zahvaljujući igri riječi, gramatici i sl., a ne zahvaljujući stvarnom znanju.

3. Vodite računa o neovisnosti pitanja!
Pripazite da se unutar istog tematskog područja u pitanjima ne ponavljaju isti sadržaj i termini, jer tada odgovor na jedno pitanje može postati ključem za pronalaženje odgovora drugog pitanja.

6. Ponudite ujednačene odgovore!
Svi ponuđeni odgovori trebaju biti ujednačeni, jasni i realni. Primjerice, nevjerojatnost nekih od ponuđenih distraktora ili neujednačena duljina teksta ponuđenih odgovora mogu upućivati na točan odgovor, pa takvim pitanjem ne ispitujete stvarno znanje. Položaj ključa u nizu ponuđenih odgovora treba biti nasumičan. Ponuđene brojčane odgovore treba uzlazno poredati.

7. Izbjegavajte postavljati negacijska pitanja!
Ako rabite negacijska pitanja obvezno negaciju treba naglasiti VELIKIM slovima, npr. "Što od navedenog NIJE točno za ..." ili "Od navedenih tvrdnja o ... sve je točno, OSIM:".

8. Izbjegavajte distraktor tipa "svi su ponuđeni odgovori točni" ili "ništa od navedenog nije točno"!
Nastavnici najčešće posežu za navedenim tvrdnjama  kada im ponestane ideja za posljednjim distraktorom :-) Studenti, naslućujući "filozofiju" takvih pitanja, rijetko se daju zavesti tim distraktorom. Stoga, ako ih rabite, obvezno ih ponekad koristite kao točan odgovor (ključ). Također, kada student prepozna da postoje dva točna odgovora (od npr. 5 mogućnosti) moći će zaključiti bez znanja (ne)točnost ostalih distraktora da se ključ točnog odgovora nalazi u tvrdnji "svi su ponuđeni odgovori točni".

9. Distraktori se moraju bitno razlikovati od točnog odgovora (ključa)!
Loši su distraktori koji se od točnog odgovora (ključa) razlikuju u blagim nijansama. Dobri (jaki) distraktori su tvrdnje koje su same po sebi točne, ali nisu odgovor na postavljeni problem u tijelu pitanja.

10. Ponudite primjeren broj distraktora!
Što je veći broj distraktora, to je manja vjerojatnost da će student slučajno pogoditi točan odgovor (ključ). U visokoškolskim se testovima najčešće koriste pitanja s 5 ponuđenih odgovora (1 ključ + 4 distraktora). Znači da vjerojatnost slučajnog pogađanja iznosi 20%.

 
 

Copyright © CARNet
design: logotip kimajaka