logotip carneta logotip referalnih centara
  Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju english
logotip referalnog centra
 
 

Referalni centri / Samoprocjena i procjena znanja u e-obrazovanju / Teorija procjene znanja / -pismena procjena / -vrednovanje rezultata / -negativno bodovanje

Negativno bodovanje pitanja, da ili ne?

 

  Prethodna stranica Polazna stranica Sljedeća stranica Pročitajte opširnije Testirajte svoje znanje

 

  Negativno bodovanje znači da se za svaki netočan odgovor oduzima određen broj bodova od ukupno postignutih bodova.

  Obično je već i sama rasprava o uvođenju negativnih bodova vrlo nepopularna i nepotrebno emocionalno obojena. Studenti vrlo nerado prihvaćaju negativno bodovanje. Većina doživljava negativno bodovanje kao "nepravednu kaznu", pa mnoge institucije ne upotrebljavaju ili čak zabranjuju negativno ocjenjivanje pogrešnih odgovora. Mana testa s negativnim bodovanjem je i ta što traje duže u odnosu na test bez negativnih bodova. Također, osim znanja uključuje i neke osobine ličnosti (npr. sklonost riziku).

  Ima li išta što govori u prilog njegove uporabe?

 Trebamo se prisjetiti da nasumično odgovaranje na pitanja s ponuđenim višestrukim odgovorima donosi određen broj slučajnih pogodaka. Izvršimo li korekciju za te slučajne odgovore, razlika između uvjetno rečeno "bolje" i "lošije" priređenih polaznika za ispit postaje veća. Također ispravan način negativnog bodovanja nagrađuje i djelomično znanje polaznika. To se posebno odnosi na pitanja s više točnih odgovora.
 Gotovo isti se učinak poništavanja "slučajnih pogodaka" može dobiti normalizacijom rezultata nakon testa, bez uvođenja nepopularnog negativnog bodovanja. 
 U sva tri slučaja (bez korekcije, uz negatino bodovanje i normalizacijom) rang lista se najčešće ne mijenja, već se mijenja postignut raspon bodova.

  Umjesto zaključka

 Važno je da studenti doživljavaju test kao "fer" kako u pogledu postavljenih pitanja tako i u pogledu načina ocjenjivanja. Nastavnici trebaju pratiti povratne informacije o testu s namjerom da osiguraju njegovu visoku kvalitetu i da test doista odražava studentsko znanje.
 Vjerojatno valja izbjegavati negativno bodovanje, a korekciju za slučajne pogotke treba uvesti povišenjem praga za prolaz ispita (o čemu će biti kasnije govora).
 Za uvođenje negativnog bodovanja valja imati opravdan razlog. Odlučite li se za to, treba ga dobro pripremiti i opširno objasniti polaznicima.
 Negativne odgovore treba uvijek vrednovati tako da ukupni "nasumični rezultat" testa iznosi najmanje 0, a nikako da bude negativan.
 Primjenjuje li se negativno bodovanje, studente treba savjetovati da im je, protivno raširenom mišljenju, ipak u interesu da odgovore na sva pitanja.

 
 

Copyright © CARNet
design: logotip kimajaka