Projekt Referalni centri za e-obrazovanje je završio, a sadržaj na stranicama se ne ažurira od početka 2006. godine. Sadržaji su još uvijek dostupni, no neke informacije mogu biti zastarjele te uslijed toga nerelevantne.
Sustav vrednovanje znanja je važniji od nastavnih planova, programa i nastavnih metoda.
Premda na prvi pogled zvuči neuvjerljivo, razinu i kvalitetu znanja učenika, studenata ili općenito polaznika ne određuje nastavni proces, već sustav ispita! Pedagozi naravno moraju stalno usavršavati vlastita znanja, vještine i stavove i tako studentima olakšati učenje. No, promjenom nastavnih planova ili nastavnih metoda bez promjene ispita ne postiže se ništa. Obrnuto, promjena ispitnog sustava bez promjene nastavnog plana jako značajno utječe na prirodu učenja i razinu znanja (G.E. Miller). To naravno ne znači da nije potrebno uskladiti jedno i drugo.
Ciljevi našeg referalnog centra |
Prikupljati, objavljivati, trajno ažurirati i nadopunjavati sadržaje našeg web-sjedišta:
podacima o alatima za procjenu znanja (naziv, porijeklo, adresa, opis alata, podaci o licencama i cijeni, upute za instalaciju, kratke recenzije itd.);
preporukama za nastavnike o načinima organizacije samoprocjene i procjene znanja korištenjem IT-a;
različititim vrstama pitanja, njihovim prednostima i manama u pedagoškom i tehničkom smislu.
Pomagati korisnicima koji upit postave putem weba, mail-a, telefona ili osobnim dolaskom.
|
Definirajmo ciljeve nastave da bismo znali što i kako vrednovati.
Metode vrednovanja znanja su brojne, različito složene, različito vremenski i novčano zahtjevne i različito sigurne. O njihovom izboru smijemo razmišljati tek kad imamo jasno osmišljene ciljeve obrazovanja i kad znamo što želimo vrednovati: znanje studenta, nastavnika ili kvalitetu programa i kolegija. Obrazovanje je proces, pa je i vrednovanje kontinuiran proces za mjerenje napredovanja studenata, učinkovitosti nastavnika i kvalitete programa.
Postoje različite vrste ispitivanja znanja, primjerice usmeni ispit, praktični ispit, pismeni ispit (esej) ili pismeni test ispit višestrukog izbora. Također je posebna skupina metoda procjene usvojenih vještina i stavova. Svaki od tih instumenata vrednovanja ima svoje prednosti i mane, pa zato i područje primjene.
Ispiti nisu prepreke koje valja preskočiti do dobivanja diplome.
Vrsta primjenjenog instrumenta vrednovanja jako utječe na vrstu učenja studenata. Primjerice, ispituju li se podaci naučeni napamet i studenti će učiti napamet. Pita li se interpretacija podataka ili rješavanje problema i studenti će gradivu prilaziti na taj način. Nastavnik mora uvjeriti studente da cilj obrazovanja jest stjecanje znanja, vještina i navika, a vrednovanje je samo provjeravanje tog procesa. Vrednovanje mora biti stalno, da pruži podatke o napredovanju. Ono može biti formativno (dijagnostičko) ili završno (sumarno). Formativnim se vrednovanjem prati napredovanje studenta od početka do završetka programa. To se može izvrsno provoditi samoprocjenjivanjem studentskog znanja, pri čemu se rezultati ne upisiju u službenu evidenciju. Završno vrednovanje se obavlja na završetku nastavne jedinice ili razdoblja i koristi se za dodjelu nekih prava (prijelaz u narednu godinu, stjecanje diplome itd.) Takvim se ispitima društvo štiti od djelovanja nestučnog osoblja!
O referalnom centru
Svrha našeg RC je pružanje informacija koje će pomoći nastavnicima pri osmišljavanju i provedbi samoprocjene i procjene znanja studenata korištenjem informacijskih tehnologija. Web-sjedište projekta je utemeljeno u listopadu 2003., a dinamiku rada možete pogledati na adresi http://www.carnet.hr/RC-obrazovni/spzit.
Veselimo se suradnji i vjerujemo da možemo biti od praktične koristi svima koji žele provoditi samoprocjenu i procjenu znanja uporabom informacijskih tehnologija.
Obnovljeno: 15. 06. 2007.