Samoprovjera

Postoji više vrsta komunikacijskih kanala

Proces komunikacije u obrazovanju na daljinu uključuje predavača/instruktora, polaznike nastave, sadržaje koji se razmjenjuju i komunikacijske kanale ili medije. Komunikacija u obrazovanju ima dvije temeljne sadržajne komponente: (1) informacijsko-spoznajna komponenta i (2) socijalno-emocionalna komponenta. Polaznik nastave iz oba navedena područja ima određene informacijske potrebe, prima i interpretira obje kategorije informacija te reagira na njih i šalje takve informacije drugima.

S obzirom na komunikacijske kanale koji se koriste, poruke koje se razmjenjuju između sudionika komunikacije mogu biti verbalne (izgovorene i pisane riječi) i neverbalne (boja glasa, izrazi lica, geste, držanje i kretanje, udaljenost između sugovornika, predmeti i odjeća koje osoba, estetska obilježja poruka, ponašanje u vremenu itd.). Nadalje, u svakoj komunikaciji pošiljatelj nešto otkriva o sebi, govori o svojem odnosu prema sugovorniku i pokušava na njega utjecati na različite načine.

Komunikacija može biti jednosmjerna i dvosmjerna. Objavljivanje knjige ili sadržaja na webu, kao i emisija na radiju ili televiziji, bez kontakta s primateljima, primjeri su jednosmjerne komunikacije. S druge strane, razgovor udvoje, komunikacija u grupi i nastava u razredu primjeri su dvosmjerne komunikacije jer sudionici obostrano šalju i primaju verbalne i neverbalne poruke.

Komunikacijski kanali odgovaraju načinima senzornog primanja poruka (vizualni, auditivni, taktilni itd.), vrstama poruka (lingvistička/verbalna i neverbalna komunikacija) i medijima za njihovo prenošenje koji mogu biti prirodni (npr. glas, izrazi lica itd.) i tehnički (npr. tiskani, elektronički, računalni).

Poruke treba prilagoditi informacijskim potrebama

Komunikacija se odvija putem slanja i primanja poruka. Predavač/instruktor šalje informacije i prima ih od polaznika, a polaznik nije samo primatelj, već je i pošiljatelj informacija. Povratne informacije ili feedback pokazuju na to kako je neka poslana informacija prihvaćena i interpertirana od strane primatelja. Povratne informacije su vrlo važne jer omogućuju kontrolu procesa razmjene poruka i interakcije između sudionika.

Osnovni princip komunikacije u obrazovanju je da pošiljatelj treba poruku prilagoditi primatelju. Za prilagođavanje poruke primatelju obično se koristi pojam informacijskih filtera koji mogu biti sljedeće vrste:
- perceptivni filter uvjetuje koje informacije polaznik nastave prima različitim senzornim kanalima i na koji način (npr. vezano uz privlačenje pozornosti, čitljivost sadržaja, estetiku itd.);
- kognitivni filter određuje u kojoj su mjeri polaznicima razumljive informacije koje im predavač/instruktor prezentira;
- emocionalni filter utječe na to što polaznik nastave osjećaj i doživljava u vezi informacija koje dobiva tijekom on-line nastave/tečaja;
- asocijacijski filter povezan je sa tzv. slobodnim asocijacijama koje se kod polaznika mogu pojaviti u vezi pojedinih informacija što ih dobiva tijekom obrazovanja na daljinu (primjerice o interesu za polaznika, razumijevanju njegovih potreba i sl.).

Osim informacijskih filtera, na komunikaciju utječe i tzv. "buka" ili "šum" u komunikacijskom kanalu. Buka se može pojaviti kod oblikovanja poruke (npr. nerazgovjetna, nerazumljiva ili dvosmislena poruka), prilikom njenog prijenosa (gubitak dijelova poruke, ometajući signali i informacije) kao i kod primanja poruke (nepozornost ili informacijska preopterećenost primatelja, nerazumijevanje i pogrešno tumačenje poruka).

U nastavnoj komunikaciji važni su i pojmovi autoritarne i demokratske komunikacije, kao i pojam komunikacijske klime. Autoritarna komunikacija u pravilu se sastoji od korištenja nadređenog položaja, moći ili utjecaja predavača/instruktora koji određuje koje sadržaje i na koji način polaznici trebaju usvojiti, a usvajanje znanja nadzire pitanjima i pismenom provjerom uz korištenje kazni (rjeđe i nagrada) za korekciju ponašanja polaznika. Demokratsku komunikaciju karakterizira poštovanje osobnosti, interesa i samostalnosti polaznika nastave, mogućnost obostranog utjecanja, prilagođavanje predavača/instruktora potrebama i željama polaznika, odnos ravnopravnih, razvijanje demokratske kulture u odnosima između polaznika, poticanje polaznika na iznošenje mišljenja i davanje prijedloga, kao i na slušanje i uvažavanje drugih polaznika. Komunikacijska klima je opća atmosfera u kojoj se odvija komunikacija tijekom obrazovnog procesa, a može varirati s obzirom na doživljani osjećaj i manifestiranu slobodu izražavanja, otvorenost i iskrenost, srdačnost i prihvaćanje drugih, međuosobne odnose, razinu kooperativnosti itd.
 
Tips & tricks: Za djelotvornu komunikaciju u nastavi treba voditi računa da u sadržajima i metodama bude prikladno zastupljena informacijsko-kognitivna i emocionalno-socijalna komponenta. Poruke trebaju biti prilagođene informacijskim potrebama i spoznajnim sposobnostima polaznika, a potrebno je voditi računa i da je socijalni aspekt nastave (druženje, rad u grupi), kao i doživljavanje polaznika (samopoštovanje, osjećaj osobne vrijednosti) bitan činitelj njihove motivacije. Za primanje i interpretaciju poruka važna je verbalna i neverbalna komponenta jer je polaznicima lakše i zanimljivije primati cjelovite poruke (npr. videozapis je obično zanimljiviji i bogatiji način prenošenja podataka o nečijem govoru nego pisani tekst ili transkript istog govora.). Sve što predavač/instruktor (ne) čini tijekom interakcije s polaznicima, omogućuje im da oni nešto saznaju o njemu, a mnoge poruke polaznici tumače i kao odnos predavača/instruktora prema njima. Kad je komunikacija češća i bogatija, polaznici će to doživljavati kao pažnju i interes za njih, a kad je rijetka/sporadična ili izostaje oni će predavača/instruktora opažati nezainteresiranim i osjećat će se zapostavljeni. U slučaju tehnički posredovane komunikacije treba odabrati prikladne medije. Tijekom on-line obrazovanja poželjno je da komunikacija bude što više dvosmjerna, te da se upućuju, traže i primaju povratne informacije. Na kraju, treba voditi računa o informacijskim filterima kod oblikovanja poruka te izbjegavati i prevladavati moguće negativne utjecaje buke ili šuma u komunikacijskom procesu. Poželjna je demokratska komunikacija te komunikacijska klima koja djeluje poticajno i motivirajuće.